Gašenje termoelektrana
Četvrtak, 24 Kolovoz 2017 13:30

Gašenje termoelektrana

Nova, stroža pravila Europske unije za elektrane stupila su na snagu prošli tjedan, a to znači da najveći zagađivači imaju rok od četiri godine za ispunjavanje standarda o manjem zagađivanju. Ekolozi predviđaju da je sljedeći logičan korak masovno zatvaranje većine elektrana na ugljen. Europska komisija je 17. kolovoza objavila odluku u Službenom listu Europske unije, čime su se službeno počela primjenjivati nova pravila o kojima su članice EU postigle dogovor u travnju. Novi standardi uključuju strože propise o emisiji dušikovih oksida, sumpor-dioksida, žive i sitnih čestica. Te otrovne substance su povezane s brojnim zdravstvenim ekološkim problemima, kao što su astma, bolesti pluća, respiratorne infekcije i zagađenje zraka i vode. Europski ured za okoliš (EEB) je u prošlogodišnjem izvještaju naveo kako bi nova pravila mogla spriječiti 20.000 preranih smrti godišnje samo od smanjenja zagađenja od elektrana na ugljen. Budući da se novi propisi odnose ne samo na elektrane na ugljen nego na sva velika postrojenja za sagorijevanje u EU, potencijalne koristi za zdravlje i okoliš biti će još veće, ocjenio je EEB. Više od 3.000 velikih postrojenja za sagorijevanje morati će se prilagoditi novim pravilima u sljedeće četiri godine i prema trenutnim procjenama veruje se da 82% ukupnih EU kapaciteta na ugljen emitira previše štetnih tvari i ne usaglašavuju se sa postojećim normama. Nastojanja da se ti zagađivači primoraju na poštivanje pravila mogla bi stajati energetski sektor i do 15,4 milijarde eura. Prema studiji Europske klimatske fondacije ova ogromna cijena i nesigurna situacija sa ugljenom kao energetskim izvorom znači da će zagađivači na to gorivo ostati bez drugih opcija osim zatvaranja elektrana. Nedavna studija je otkrila da je uzrok masivnih troškova zdravstvenih sustava u zemljama G20 rezultat loše kvalitete zraka. Zaključeno je da se milijarde subvencija za korištenje fosilnih goriva pretvaraju u tisuće milijardi troškova u zdravstvu. EK je u veljači upozorila da su zakoni o kvalitetu zraka ignorirani u više od 130 gradova u 23 od 28 članica EU. Nova pravila, međutim, nisu jednoglasno prihvaćena. Zemlje koje se oslanjaju na ugljen kao Poljska, Bugarska, Njemačka i Češka protive se promjenama. Standardi kvaliteta zraka su se pokazali kao neprijatelji zemaljama članicama EU u poslednje dve godine i Komisija je protiv 12 država pokrenula zakonsku proceduru zbog nesmanjene količine dušikovog dioksida. EK je pokrenula još puno postupaka zbog povrede procedura.
Portal croenergo.eu

 

Kako su propali EU planovi o energiji iz ugljena?
Mnogi planovi europskih kompanija o povećanju proizvodnje električne energije sagorijevanjem ugljena nisu realizirani proteklog desetljeća zbog pogrešnih procjena i promijenjenih okolnosti, pokazalo je novo istraživanje Oxford-a. Smanjena energetska potražnja i zastupljeniji obnovljivi izvori energije rezultirali su daleko manjim brojem novih postrojenja od prvotno planiranog. Europske kompanije su između 2005. i 2008. najavljivale kako će izgraditi nova postrojenja za sagorijevanje ugljena ukupne instalirane snage najmanje 49 GW. Njemačke firme planirale su instalaciju najmanje 20 GW, dok su britanske i nizozemske kompanije imale za cilj 7, odnosno 4 GW. Međutim, 77 posto od tih 49 gigavata već je otkazano, a vjerojatno neće biti instalirano još 1,1 GW. Izgrađeno je samo 12 od 65 planiranih elektrana, dok u Velikoj Britaniji nije napravljeno niti jedno planirano postrojenje. Njemačka je obećala da će postepeno ukinuti proizvodnju električne energije iz ugljena, u skladu s nacionalnim i ciljevima EU, ali postoji velika sumnja da je takva ideja izvodljiva. Ugalj i dalje pokriva 40 posto energetske potražnje u Njemačkoj, a od početka 2000. njegova upotreba u energetskoj industriji smanjena je za samo 10 posto. Izvještaj sa Oxforda pokazuje da je taj zaokret u europskim kompanijama uglavnom rezultat pogrešnih predviđanja. Povećanje proizvodnje planirano je sredinom 2000-ih godina pod utjecajem brojnih faktora. U izvještaju se navodi da su političke okolnosti u Njemačkoj, Poljskoj i Nizozemskoj išle u korist širenju elektrana na ugalj. Nove njemačke i nizozemske elektrane sagorijevale su samo kameni ugalj koji izaziva manje zagađenja i koristile su najnovije tehnologije. Od 53 otkazana projekta, samo je 11 trebalo koristiti sličnu čistiju tehnologiju. Takođe, uvjeti na tržištu EU su sredinom 2000-ih ukazivali da ugalj ima svijetlu budućnost, navodi se u izvještaju. Procjenjivalo se da će sirovine pojeftiniti, a da će se potražnja električne energije povećati. Rast bruto domaćeg proizvoda je bio usko povezan s povećanjem energetske potražnje. Međutim, u periodu nakon 2008. godine, potražnja za energijom bila je manja od očekivane, a zbog rasta proizvodnje i većeg korištenja obnovljivih izvora energije došlo je do hiperprodukcije. Autori istraživanja su istaknuli kako druge zemlje mogu naučiti iz iskustva europskih država. “Implikacije po kompanije i investitore u Aziji, gdje se u ovom trenutku razmatra širenje proizvodnje iz ugljena, kristalno su jasne: klađenje na novi ugljen se ne isplati“, navodi se u izvještaju. Indija je nedavno najavila kako će ugasiti elektrane na ugljen ukupne instalirane snage 5.5 GW, a već je tijekom protekle dvije godine znatno smanjila količinu električne energije dobivene iz elektrana na ugalj. Novi predsednik Južne Koreje je, u skladu s izbornim obećanjima, najavio zatvaranje 10 elektrana na ugalj te da neće biti otvarana nova postrojenja.
energis.ba

Pročitano 67 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive