Viševac, odlagališni plin
    Utorak, 14 Ožujak 2017 22:13

    Viševac, odlagališni plin

    Viševac: U rad pušteno postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i direktorica Komunalnog društva Čistoća Jasna Kukuljan sa suradnicima obišli su Postrojenje za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina, koje se nalazi na saniranom odlagalištu otpada Viševac. Riječ je o postrojenju koje za proizvodnju električne energije koristi plin koji nastaje prirodnim procesima, a koji bi inače bio spaljivan, čime je smanjena emisija odlagališnih plinova te postignuta energetska učinkovitost. Postrojenje vrijedno 10 milijuna kuna bez PDV-a je u cijelosti financirano sredstvima KD Čistoća. Sanirano odlagalište Viševac nekada je bila duboka vrtača koja je korištena za odlaganje komunalnog otpada u razdoblju od 1964. pa do kraja 2011. godine. U tom je razdoblju ondje odloženo približno 2 milijuna metara kubičnih otpada. Kako je napomenula direktorica Kukuljan, nakon prestanka odlaganja intenzivno se krenulo s aktivnostima sanacije koju su sufinancirali Grad Rijeka te općine i gradovi tzv. Riječkog prstena i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U projekt sanacije uktrošeno je 63,8 milijuna kuna bez PDV-a. "Sanacija je provedena na način da je preko odlagališta napravljena nepropusna prekrivka na koju je nanesen sloj zemlje te je cijela površina uređena i zatravljena", poručila je direktorica Kukuljan i dodala kako je izgrađena monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke, obodni protupožarni put te postavljena zaštitna ograda. Nadalje, izgrađen je i sustav za prikupljanje i odvodnju procjednih voda te su po cijeloj površini odlagališta Viševac izbušena 52 plinska bunara za sigurnu ekstrakciju odlagališnog plina koji se sprovodi do postrojenja za spaljivanje plina na dvije plinske baklje. Upravo temeljem zbrinute količine odlagališnog plina na navedenim bakljama, razmatrana je mogućnost energetskog iskorištavanja odlagališnog plina za proizvodnju električne energije i dodatnog smanjenja utjecaja istog na okoliš. Naime, na odlagalištima komunalnog otpada, razgradnjom organske komponente stvara se odlagališni plin čiji je najvažniji sastojak metan. Kao jedan od najučinkovitijih načina smanjenja njegova utjecaja na okoliš je smanjenje emisije plina, spaljivanjem na bakljama ili, kao u ovom slučaju, korištenjem za proizvodnju električne energije. Postrojenje za proizvodnju električne energije na Viševcu sastoji se od generatora električne energije pogonjenoga motorom s unutarnjim izgaranjem, pripadajućih podsustava, sustava upravljanja i zaštite, transformatorske stanice i susretnog postrojenja kao veze s distribucijskom mrežom. Nakon zagrebačkog Jakuševca, ovo je drugi ovakav pogon u Republici Hrvatskoj izgrađen nakon ishođenja svih potrebnih dozvola. Prema riječima gradonačelnika Obersnela, ovakvim korištenjem odlagališnog plina, koji bi inače bio spaljivan, smanjena je emisija odlagališnih plinova te postignuta energetska učinkovitost budući da će se odlagališni plin koristiti u proizvodnji električne energije. Također, projekt Postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina je u potpunosti ekonomski održiv, te ima pozitivne učinke na okoliš i uvjete života lokalnog stanovništva. U Postrojenju snage 1,2 MW predviđa se proizvodnja preko 6.000 MWh električne energije godišnje, a do sada je u probnom radu proizvedeno i predano u mrežu HEP-a preko 900 MWh. Projekt izgradnje Postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina u skladu je s europskom inicijativom Sporazum gradonačelnika, koji je pokrenula Europska komisija i čiji je Grad Rijeka potpisnik, a kojim se Rijeka obvezuje na poduzimanje dodatnih mjera s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i održivog razvoja pa tako i očuvanja klime, odnosno svođenja klimatskih promjena na najmanju moguću mjeru. Također, projekt je i u skladu s Akcijskim planom energetski održivog razvoja grada Rijeke (SEAP) izrađenim 2010. godine, a koji donosi razne mjere s ciljem postizanja smanjenja CO2 od 32% do 2020. godine. Grad Rijeka je u suradnji s komunalnim i trgovačkim društvima do sada proveo niz projekata za realizaciju navedenog cilja, a izgradnja Postrojenja za proizvodnju električne energije iz odlagališnog plina je jedan od njih.
    Portal croenergo.eu


    Plinogenerator na Viševcu: Čistoća će struju prodavati HEP-u

    Planira se proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. RIJEKA Komunalno društvo Čistoća planira izgraditi plinogenerator – postrojenje za proizvodnju električne energije koja nastaje od odlagališnog plina i to na zatvorenom odlagalištu neopasnog otpada Viševac, koji je zatvoren 31. studenoga 2011. godine (započeo s radom 1964. godine). Time će ovo komunalno društvo dobiti status povlaštenog proizvođača električne energije i postati drugo takvo poduzeće u Hrvatskoj (uz Jakuševac) koje je odlučilo ući u takav projekt. Naime, na ovu investiciju Čistoća se odlučila kako bi energetski iskoristila odlagališni plin koji nastaje kao produkt razgradnje otpada na tom deponiju, na kojem se deponirao uglavnom komunalni otpad i na kojem se nalazi prema nekim procjenama 1,8 milijuna kubika otpada, koji je sada u procesu prirodne razgradnje. Glavni sastojak odlagališnog plina je metan, staklenički plin s vrlo visokom energetskom vrijednošću koji predstavlja obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije, opravdavaju zahvat u Čistoći. Trenutačno se odlagališni plin prikuplja posebnim cijevima/sustavom i usmjerava prema dvjema instaliranim plinskim bakljama koje ga sada spaljuju. Jedna baklja ima snagu spaljivanja 600 metara kubičnih na sat, a druga baklja 1.000 metara kubičnih plina na sat. Za izgradnju plinogeneratora već je izrađena projektno-tehnička dokumentacija te je ishođena izmjena lokacijske dozvole za njegovu izgradnju. Sklopljen je i ugovor o dobavi i ugradnji postrojenja vrijednosti 7.879.345 kuna te snage 1.2 megavata, a njegovo postavljanje trenutačno čeka potvrdu glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole, saznajemo od glasnogovornice Čistoće Marine Babić-Brusić. Procjene su da navedeni sustav može proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. Društvo je ishodilo i energetsko odobrenje, dokument Ministarstva gospodarstva te je upisano u registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije i povlaštenih proizvođača električne energije. Preostaje još potpisvanje ugovora s HROTE-om (Hrvatskim operaterem tržišta energije op. a) radi prodaje proizvedene električne energije po povlaštenoj tarifi i predaju ovlaštenom distributeru električne energije HEP-u, kažu u Čistoći. Sva dokumentacija je kompletirana i za izgradnju novog Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva draga, koje će se izgraditi na mjestu postojećeg dvorišta koje se nalazi u dolini Pulca. Novo dvorište izgradit će se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom, a prostirat će se na površini od nekih 10.000 metara kvadratnih. Ovaj projekt naš list je najavljivao još početkom prošle godine. Novo reciklažno dvorište od građana će preuzimati sav iskoristivi otpad iz kućanstva kao što su papir i karton, ambalaža od plastike, metala i stakla, tetra ambalaža, ostala plastika, staklo i metali, tekstil i drvo, ali i problematične vrste otpada, a riječ je o baterijama i akumulatorima, lijekovima, bojama, tinti, ljepilima, smolama, otpadnim uljima (i jestiva i motorna), metalnoj ambalaži pod tlakom, ambalaži od opasnih tvari, električnom i elektroničkom otpadu, fluorescentnim i štednim žaruljama i sličnom. Za tu investiciju dobili smo i građevinsku dozvolu te je u postupku prijava projekta Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje. Naime, izgradnja reciklažnog dvorišta može se podržati i do 80 posto bespovratnih sredstava te tu mogućnost treba iskoristiti, rekla nam je Marina Babić-Brusić. Izgradnja ovog dvorišta najavljena je do kraja godine.
    www.novilist.hr


    OBILAZAK ODLAGALIŠTA OTPADA VIŠEVAC I BUDUĆEG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARIŠĆINA

    Do kraja lipnja ove godine bit će dovršena nulta faza izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, čime je osigurano zbrinjavanje komunalnog otpada u naredne četiri godine po najvišim ekološkim standardima. To je, među ostalim, istaknuto tijekom obilaska odlagališta otpada Viševac i budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Na odlagalištu nulte faze izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom Marišćina bit će moguće odložiti oko 425.000 m3 otpada, što je dostatno za oko 4 godine odlaganja, dakle do polovice 2016. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Odlagališta je obišao gradonačelnik Vojko Obersnelo sa suradnicima. „Nitko od nas nije sretan što je situacija na deponiju Viševac ovakva. Mi smo tu priču naslijedili, jer se otpad ovdje odlaže više od 50 godina, a tada su na snazi bili drugi propisi. Trenutačno nam je prioritet u što kraćem roku sanirati Viševac i staviti u funkciju novi Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, kao jedini lokalitet u Hrvatskoj koji trenutačno ispunjava visoke ekološke i europske standarde“, kazao je gradonačelnik Obersnel u čijoj su pratnji bili i načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, pročelnica Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke Irena Miličević, direktor Komunalnog društva Čistoća Zlatko Štok, predsjednik Uprave tvrtke Ekoplus Dušan Šćulac, ravnatelj Direkcije plana razvoja i gradnje u Odjelu za komunalni sustav Grada Rijeke Dragan Blažević i voditelj projekata modernizacije odlaganja komunalnog otpada u Gardu Rijeci Eddy Ropac. „I stanovnici Općine Viškovo konačno će imati puno veću kvalitetu života, jer se smeće, čim se dovrši nulta faza izgradnje CGO-a Marišćina, više neće odlagati na Viševcu; tu će se provoditi jedino sanacija koja je već u tijeku. Čim se doveze, smeće se odmah balira i odvozi na Marišćinu“, kazao je novinarima gradonačelnik Obersnel pozivajući da se i sami uvjere da kritike koje su se mogle čuti u javnosti o balama koje se raspadaju, nikako nisu utemeljene. Možda je, dodao je Obersnel, na početku i bilo problema, ali samo dok se ljudi nisu uhodali sa strojem. Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako je riječka Čistoća vodeća tvrtka u Hrvatskoj po količini prikupljenog sekundarnog otpada, zbog čega je bitno smanjen volumen smeća. Gradonačelnik je poručio da na tomu i dalje treba raditi, apelirajući na odgovornost građana. Na odlagalištu Viševac otpad se ne odlaže od početka ove godine, a do svibnja 2012. godine lokacija je korištena kao privremeno skladište baliranog otpada koji će biti premješten na područje budućeg odlagališta Marišćina. Na Viševcu se i privremeno nalazi postrojenje za baliranje u kojem se balira sakupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad, koji se ne može dalje upotrijebiti. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina, a bale otpada skladištene na odlagalištu Viševac odvest će se na istu lokaciju što je moguće prije. Odmah po izgradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Nakon preseljenja privremeno uskladištenog baliranog otpada s Viševca na Marišćinu, intezivno će se nastaviti aktivnosti na sanaciji odlagališta Viševac čiji je završetak planiran krajem 2013. godine. Iako je prema projektima sanacije na odlagalištu Viševac preostalo još slobodnog prostora za odlaganje otpada, što je pokazalo zadnje geodetsko snimanje, zbog kvalitete života okolnog stanovništva, od siječnja 2012. godine odlagalište je zatvoreno za odlaganje, a otpad se počeo balirati i baliran se privremeno skladištio u sklopu odlagališta Viševac. Naime, kao prijelazna faza od zatvaranja odlagališta Viševac do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina planirana je izgradnja Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Obzirom da je predviđeni rok njezine izgradnje polovina 2012. godine, kao premosnica uvedeno je baliranje i privremeno skladištenje baliranog otpada, najprije u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.Plato namijenjen skladištenju baliranog otpada na dijelu terena budućeg odlagališta Faze "0-1" ŽCGO Marišćina završen je u travnju, a uporabna dozvola izdana je u svibnju. Trenutno se skupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad koji se ne može dalje uporabiti, vozi na postrojenje za baliranje koje je sa svom pripadajućom opremom smješteno u sklopu odlagališta Viševac. Postrojenje je Komunalnom društvu Čistoća ustupio na korištenje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, bez naknade. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije, pa su nepropusne za zrak i oborinske vode. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Balirani otpad skladišti se tako da omogućuje jednostavno manipuliranje i transport te sprječavanje pojave štetočina i raznošenje otpada vjetrom, a provode se i sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara. Odmah po izgradnji ŽCGO Marišćina balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Bale će se rastvarati, a otpad iz bala bit će obrađen i odložen na uređeno odlagalište. Grad Rijeka u ime općina i gradova tzv. Riječkog prstena i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine sklopili su ugovor o sufinanciranju sanacije. U sklopu sanacije izgrađena je monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke, protupožarni put, postavljena je zaštitna ograda te su posječeni šiblje i stabla. Postavljena je i prekrivka na tzv. probnom polju odlagališta na površini od 3.500 m2 koje je uređeno i ozelenjeno kako bi se dobila predodžba izgleda odlagališta nakon sanacije. Započelo se i s izgradnjom sustava odvodnje na odlagalištu, a nabavljena je i instalirana plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagališnog plina. Izgrađeno je i 20 plinskih bunara s cjevovodima koji odvode prikupljeni odlagališni plin do plinske stanice i drugo, a gradi se još plinskih bunara i ukupno će ih biti 52. Predviđeni rok izgradnje prve etape Faze "0-1" ŽCGO Marišćina je do kraja lipnja 2012. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. S obzirom da ova varijanta predstavlja prijelazno rješenje na lokaciji budućeg centra, do početka rada ŽCGO Marišćina, o tom početku ovisi i prestanak odlaganja na odlagalište Faze "0-1". Predviđeni zahvat prve etape odlagališta Faze "0-1" uključuje izgradnju 3 odlagališne kazete s izvedbom donjeg brtvenog sustava i obodnih kanala za skupljanje oborinske vode, kao i izgradnju ulazno-izlazne zone i pristupne ceste, te zaštitne ograde. U sklopu odlagališta bit će izgrađena kompletna infrastruktura, plato za pranje vozila sa separatorom i taložnikom, objekti za radnike odlagališta, kolna vaga, čuvarska kućica i drugo. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada. Cilj projekta je smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka, te uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji. Partneri u projektu ŽCGO Marišćina su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Eko plus. Proračun projekta je 49,3 milijuna eura. Europska unija sufinancira projekt, u okviru pretpristupnog programa IPA s 22,3 milijuna eura, a preostala sredstva u iznosu od 27 milijuna eura osigurat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Ekoplus d.o.o. Ukupna ulaganja Grada Rijeke što direktnim, što indirektnim angažiranjem sredstava u realizaciji ovog projekta, među ostalim za izgradnju dijela prometnice prema Marišćini, vododvoda do Marišćine i ostale komunalne infrastrukture, iznosit će oko 122 milijuna kuna.
    www.rijeka.hr

    Pročitano 348 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive