Plinogenerator na Viševcu: Čistoća će struju prodavati HEP-u

Planira se proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. RIJEKA Komunalno društvo Čistoća planira izgraditi plinogenerator – postrojenje za proizvodnju električne energije koja nastaje od odlagališnog plina i to na zatvorenom odlagalištu neopasnog otpada Viševac, koji je zatvoren 31. studenoga 2011. godine (započeo s radom 1964. godine). Time će ovo komunalno društvo dobiti status povlaštenog proizvođača električne energije i postati drugo takvo poduzeće u Hrvatskoj (uz Jakuševac) koje je odlučilo ući u takav projekt. Naime, na ovu investiciju Čistoća se odlučila kako bi energetski iskoristila odlagališni plin koji nastaje kao produkt razgradnje otpada na tom deponiju, na kojem se deponirao uglavnom komunalni otpad i na kojem se nalazi prema nekim procjenama 1,8 milijuna kubika otpada, koji je sada u procesu prirodne razgradnje. Glavni sastojak odlagališnog plina je metan, staklenički plin s vrlo visokom energetskom vrijednošću koji predstavlja obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije, opravdavaju zahvat u Čistoći. Trenutačno se odlagališni plin prikuplja posebnim cijevima/sustavom i usmjerava prema dvjema instaliranim plinskim bakljama koje ga sada spaljuju. Jedna baklja ima snagu spaljivanja 600 metara kubičnih na sat, a druga baklja 1.000 metara kubičnih plina na sat. Za izgradnju plinogeneratora već je izrađena projektno-tehnička dokumentacija te je ishođena izmjena lokacijske dozvole za njegovu izgradnju. Sklopljen je i ugovor o dobavi i ugradnji postrojenja vrijednosti 7.879.345 kuna te snage 1.2 megavata, a njegovo postavljanje trenutačno čeka potvrdu glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole, saznajemo od glasnogovornice Čistoće Marine Babić-Brusić. Procjene su da navedeni sustav može proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. Društvo je ishodilo i energetsko odobrenje, dokument Ministarstva gospodarstva te je upisano u registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije i povlaštenih proizvođača električne energije. Preostaje još potpisvanje ugovora s HROTE-om (Hrvatskim operaterem tržišta energije op. a) radi prodaje proizvedene električne energije po povlaštenoj tarifi i predaju ovlaštenom distributeru električne energije HEP-u, kažu u Čistoći. Sva dokumentacija je kompletirana i za izgradnju novog Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva draga, koje će se izgraditi na mjestu postojećeg dvorišta koje se nalazi u dolini Pulca. Novo dvorište izgradit će se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom, a prostirat će se na površini od nekih 10.000 metara kvadratnih. Ovaj projekt naš list je najavljivao još početkom prošle godine. Novo reciklažno dvorište od građana će preuzimati sav iskoristivi otpad iz kućanstva kao što su papir i karton, ambalaža od plastike, metala i stakla, tetra ambalaža, ostala plastika, staklo i metali, tekstil i drvo, ali i problematične vrste otpada, a riječ je o baterijama i akumulatorima, lijekovima, bojama, tinti, ljepilima, smolama, otpadnim uljima (i jestiva i motorna), metalnoj ambalaži pod tlakom, ambalaži od opasnih tvari, električnom i elektroničkom otpadu, fluorescentnim i štednim žaruljama i sličnom. Za tu investiciju dobili smo i građevinsku dozvolu te je u postupku prijava projekta Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje. Naime, izgradnja reciklažnog dvorišta može se podržati i do 80 posto bespovratnih sredstava te tu mogućnost treba iskoristiti, rekla nam je Marina Babić-Brusić. Izgradnja ovog dvorišta najavljena je do kraja godine.
www.novilist.hr


OBILAZAK ODLAGALIŠTA OTPADA VIŠEVAC I BUDUĆEG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARIŠĆINA

Do kraja lipnja ove godine bit će dovršena nulta faza izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, čime je osigurano zbrinjavanje komunalnog otpada u naredne četiri godine po najvišim ekološkim standardima. To je, među ostalim, istaknuto tijekom obilaska odlagališta otpada Viševac i budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Na odlagalištu nulte faze izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom Marišćina bit će moguće odložiti oko 425.000 m3 otpada, što je dostatno za oko 4 godine odlaganja, dakle do polovice 2016. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Odlagališta je obišao gradonačelnik Vojko Obersnelo sa suradnicima. „Nitko od nas nije sretan što je situacija na deponiju Viševac ovakva. Mi smo tu priču naslijedili, jer se otpad ovdje odlaže više od 50 godina, a tada su na snazi bili drugi propisi. Trenutačno nam je prioritet u što kraćem roku sanirati Viševac i staviti u funkciju novi Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, kao jedini lokalitet u Hrvatskoj koji trenutačno ispunjava visoke ekološke i europske standarde“, kazao je gradonačelnik Obersnel u čijoj su pratnji bili i načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, pročelnica Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke Irena Miličević, direktor Komunalnog društva Čistoća Zlatko Štok, predsjednik Uprave tvrtke Ekoplus Dušan Šćulac, ravnatelj Direkcije plana razvoja i gradnje u Odjelu za komunalni sustav Grada Rijeke Dragan Blažević i voditelj projekata modernizacije odlaganja komunalnog otpada u Gardu Rijeci Eddy Ropac. „I stanovnici Općine Viškovo konačno će imati puno veću kvalitetu života, jer se smeće, čim se dovrši nulta faza izgradnje CGO-a Marišćina, više neće odlagati na Viševcu; tu će se provoditi jedino sanacija koja je već u tijeku. Čim se doveze, smeće se odmah balira i odvozi na Marišćinu“, kazao je novinarima gradonačelnik Obersnel pozivajući da se i sami uvjere da kritike koje su se mogle čuti u javnosti o balama koje se raspadaju, nikako nisu utemeljene. Možda je, dodao je Obersnel, na početku i bilo problema, ali samo dok se ljudi nisu uhodali sa strojem. Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako je riječka Čistoća vodeća tvrtka u Hrvatskoj po količini prikupljenog sekundarnog otpada, zbog čega je bitno smanjen volumen smeća. Gradonačelnik je poručio da na tomu i dalje treba raditi, apelirajući na odgovornost građana. Na odlagalištu Viševac otpad se ne odlaže od početka ove godine, a do svibnja 2012. godine lokacija je korištena kao privremeno skladište baliranog otpada koji će biti premješten na područje budućeg odlagališta Marišćina. Na Viševcu se i privremeno nalazi postrojenje za baliranje u kojem se balira sakupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad, koji se ne može dalje upotrijebiti. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina, a bale otpada skladištene na odlagalištu Viševac odvest će se na istu lokaciju što je moguće prije. Odmah po izgradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Nakon preseljenja privremeno uskladištenog baliranog otpada s Viševca na Marišćinu, intezivno će se nastaviti aktivnosti na sanaciji odlagališta Viševac čiji je završetak planiran krajem 2013. godine. Iako je prema projektima sanacije na odlagalištu Viševac preostalo još slobodnog prostora za odlaganje otpada, što je pokazalo zadnje geodetsko snimanje, zbog kvalitete života okolnog stanovništva, od siječnja 2012. godine odlagalište je zatvoreno za odlaganje, a otpad se počeo balirati i baliran se privremeno skladištio u sklopu odlagališta Viševac. Naime, kao prijelazna faza od zatvaranja odlagališta Viševac do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina planirana je izgradnja Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Obzirom da je predviđeni rok njezine izgradnje polovina 2012. godine, kao premosnica uvedeno je baliranje i privremeno skladištenje baliranog otpada, najprije u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.Plato namijenjen skladištenju baliranog otpada na dijelu terena budućeg odlagališta Faze "0-1" ŽCGO Marišćina završen je u travnju, a uporabna dozvola izdana je u svibnju. Trenutno se skupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad koji se ne može dalje uporabiti, vozi na postrojenje za baliranje koje je sa svom pripadajućom opremom smješteno u sklopu odlagališta Viševac. Postrojenje je Komunalnom društvu Čistoća ustupio na korištenje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, bez naknade. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije, pa su nepropusne za zrak i oborinske vode. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Balirani otpad skladišti se tako da omogućuje jednostavno manipuliranje i transport te sprječavanje pojave štetočina i raznošenje otpada vjetrom, a provode se i sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara. Odmah po izgradnji ŽCGO Marišćina balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Bale će se rastvarati, a otpad iz bala bit će obrađen i odložen na uređeno odlagalište. Grad Rijeka u ime općina i gradova tzv. Riječkog prstena i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine sklopili su ugovor o sufinanciranju sanacije. U sklopu sanacije izgrađena je monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke, protupožarni put, postavljena je zaštitna ograda te su posječeni šiblje i stabla. Postavljena je i prekrivka na tzv. probnom polju odlagališta na površini od 3.500 m2 koje je uređeno i ozelenjeno kako bi se dobila predodžba izgleda odlagališta nakon sanacije. Započelo se i s izgradnjom sustava odvodnje na odlagalištu, a nabavljena je i instalirana plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagališnog plina. Izgrađeno je i 20 plinskih bunara s cjevovodima koji odvode prikupljeni odlagališni plin do plinske stanice i drugo, a gradi se još plinskih bunara i ukupno će ih biti 52. Predviđeni rok izgradnje prve etape Faze "0-1" ŽCGO Marišćina je do kraja lipnja 2012. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. S obzirom da ova varijanta predstavlja prijelazno rješenje na lokaciji budućeg centra, do početka rada ŽCGO Marišćina, o tom početku ovisi i prestanak odlaganja na odlagalište Faze "0-1". Predviđeni zahvat prve etape odlagališta Faze "0-1" uključuje izgradnju 3 odlagališne kazete s izvedbom donjeg brtvenog sustava i obodnih kanala za skupljanje oborinske vode, kao i izgradnju ulazno-izlazne zone i pristupne ceste, te zaštitne ograde. U sklopu odlagališta bit će izgrađena kompletna infrastruktura, plato za pranje vozila sa separatorom i taložnikom, objekti za radnike odlagališta, kolna vaga, čuvarska kućica i drugo. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada. Cilj projekta je smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka, te uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji. Partneri u projektu ŽCGO Marišćina su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Eko plus. Proračun projekta je 49,3 milijuna eura. Europska unija sufinancira projekt, u okviru pretpristupnog programa IPA s 22,3 milijuna eura, a preostala sredstva u iznosu od 27 milijuna eura osigurat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Ekoplus d.o.o. Ukupna ulaganja Grada Rijeke što direktnim, što indirektnim angažiranjem sredstava u realizaciji ovog projekta, među ostalim za izgradnju dijela prometnice prema Marišćini, vododvoda do Marišćine i ostale komunalne infrastrukture, iznosit će oko 122 milijuna kuna.
www.rijeka.hr