Ministarstvo predlaže da se Agenciji za ugljikovodike pripoji HANDA
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike do 10. travnja provodi javnu raspravu i o prijedlozima izmjena dvaju zakona iz područja energetike odnosno izmjena zakona o Agenciji za ugljikovodike te o tržištu nafte i naftnih derivata, a kojima uz ostalo predlaže da se Agenciji za ugljikovodike pripoji Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA). Taj se prijedlog obrazlaže procesnom povezanosti poslova tih dviju agencija, a očekuje se da će u konačnici rezultirati smanjenjem troškova i optimizacijom poslovanja. Provedbom predloženih zakonskih izmjena, kako se navodi u obrazloženju, ostvarit će se i veća razina učinkovitosti rada u području energetike, okupljanje stručnog kadra na jednom mjestu, uspješnije upravljanje ljudskim potencijalima te smanjenje broja članova upravnog tijela, a koje predstavlja velik trošak u poslovanju, što u konačnici dovodi do smanjenja proračunskih rashoda, racionalizacije poslovanja i optimizacije procesa. To bi, kako se najavljuje, bio i prvi korak u ostvarenju postavljenog cilja Nacionalnog programa reformi za prošlu godinu te privremeno i prijelazno uređenje Agencije za ugljikovodike do njezina preoblikovanja u društvo s ograničenom odgovornošću u državnom vlasništvu te kasnijeg spajanja s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE).
www.tportal.hr
Računi za električnu energiju uskoro veći za oko 5%?
Struja će, u travnju ili najkasnije početkom svibnja, poskupjeti za oko pet posto zbog podizanja naknade koju svi potrošači plaćaju na računima za poticanje obnovljivih izvora energije. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u javnu raspravu do kraja ožujka uputilo prijedlog da se naknada sa sadašnje tri i pol lipe po potrošenom kilovatsatu poveća na 7,5 lipa, ne računajući PDV. Stopostotno poskupljenje naknade, navodi se u dokumentu, stupit će na snagu danom objave u Narodnim novinama, ne navodi se kad, no očekivano u travnju ili početkom svibnja, dakle prije lokalnih izbora. Teško je očekivati da će rasprava rezultirati manjom naknadom od predložene, jer je i ovo povećanje, kako se neslužbeno može čuti u Ministarstvu, premalo u odnosu na iznos potreban državi za poticanje »obnovljivaca«. Novca nedostaje toliko da Vlada s poskupljenjem ne može čekati nakon izbora. U mandatu Vlade Zorana Milanovića, točnije krajem 2015. godine, Vlada je na mrežu nagomilala golem broj "obnovljivaca" – vjetrolektrana, elektrana na biomasu i drugih, od kojih je država obavezna otkupljivati svu proizvedenu struju, i to po triput višoj cijeni od tržišne. To je razlog poskupljenja naknade jer državi za otkup skupe struje samo u ovoj godini treba 1,1 milijarda kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,1 milijarda, a do 2020. godine 6,23 milijarde. Kako je država od početka godine smanjila PDV na isporuku struje na 13 posto, računi građanima će nakon podizanja naknade u travnju biti oko šest posto manji nego u 2016. godini, no gotovo isto toliko veći nego u 2017. To znači da će na prosječnom računu kućanstvo za "obnovljice" izdvajati oko 12 kuna mjesečno. Kućanstvima sa srednjom potrošnjom, do 3.600 kilovatsati godišnje, sadašnji će godišnji trošak za struju od 3.270 kuna porasti za oko 145 kuna. Trošak kućanstava s najvećom potrošnjom, do 7.500 kilovatsati godišnje, koliko troše kućanstva u Primorju ili Dalmaciji koja se na struju i griju, porast će za oko 300 kuna godišnje. Potrošači moraju plaćati naknadu na svaki potrošeni kilovatsat struje, iako proizvodnja iz "obnovljivaca" čini tek oko šest posto ukupne potrošnje električne energije. Osim toga, država bi, kako se može čuti od upućenih energetičara, trebala omogućiti poduzetnicima da ne plaćaju svi jednaku naknadu, već da ona ovisi o njihovoj potrošnji energije i vrijednosti poduzeća, kao što je u nekim državama-članicama EU-a slučaj.
Portal croenergo.eu