
POLJOPRIVREDNE SUŠARE
Predmet projekta je izrada tehničkog rješenja sagorijevanja lož ulja u plameniku procesa sušenja s ciljem generiranja toplog zraka koji se uvodi u sušaru. Ukupno dobivena toplinska energija se koristi za potrebe tehnološkog procesa sušenja poljoprivrednih poluproizvoda, a ovisno o vrsti materijala potrebne su manje ili veće količine toplinske energije odnosno potrebno je kraće ili duže vrijeme sušenja. Poljoprivredni pogon čini niz zgrada i nadstešnica koje su numerirane brojevima na situaciji koja je prilog projekta tako da su projektnom dokumentacijom obrađene sušare i uljna instalacija. Prema potrebnoj količini loživog ulja za grijanje odabran je spremnik loživog ulja 3 m3, uključujući odušnu cijev i priključak za punjenje spremenika, prirubnicu za mjernu letvu te ostalu armaturu. Spremnik je nadzemni, a smještaj je vidljiv na situaciji. Od spremnika se vode podzemno te dijelom nadzemno cijevi 2 x Cu10x1 prema plameniku lož ulja. Cijevi se vode na dubini cca 0,8 m, te se sa svih strana oblažu pijeskom. Predviđen je i povrat ulja od plamenika koji se vodi nazad u spremnik. Spremnik je smješten iznad zemlje u blizini građevine, a okolni zidovi imaju klasu otpornosti prema požaru F120, unutar S-zona opasnosti, prema dispoziciji zona opasnosti.
ISPITIVANJE INSTALACIJE LOŽ ULJA
- nakon montaže, a prije bilo kakvog premaza, potrebno je izvršiti hladnu tlačnu probu
- ispitni tlak pri hidrauličnom ispitivanju mora biti veći od max radnog tlaka za 50%
- ispitivanje se vrši u trajanju od 3 sata
- ispitivanje se vrši vodom koja mora biti čista, temperature 283-323 K
- svi spojevi na cjevovodima tokom ispitivanja moraju biti vidljivi (neobojani, bez izolacije)
- dužinu ispitnih dionica određuje izvoditelj u dogovoru sa nadzornim organom sva oprema je izuzeta iz ispitivanja prilikom tlačne probe
- nakon ispitivanja treba izdrenirati cijevnu instalaciju i propuhati je komprimiranim zrakom (osušiti)
- poslije propuhivanja potrebno je ugraditi kompletnu opremu u cijevnu instalaciju i pripremiti je za probni rad
- u slučaju propuštanja kvar se treba ukloniti i ispitivanje ponoviti
- nakon uspješno obavljene tlačne probe može se pristupiti ličenju i nanošenju izolacije
OVJEŠENJE CJEVOVODA
Konstrukcije oslonaca moraju zadovoljiti statičko i dinamičko opterećenje. Kod dinamičkih opterećenja voditi računa o mogućim hidrauličnim udarima, kolebanjima pritiska i dr. Oslonce treba izvesti tako da pregib usljed vlastite težine, težine vode te aksijalnih sila usljed diletacije ne poremeti kontinuitet nagiba cjevovoda. Pri ovome treba uzeti u obzir i eventualne greške montaže. Kako su oslonci u večini slučajeva nepristupačni, moraju se konstruirati, izvesti i zaštititi tako da im nije potrebno održavanje. Pokretni oslonci moraju omogućiti uzdužno i poprečno pomjeranje cjevovoda, prouzrokovano temperaturnim utjecajima. Na nepristupačnim mjestima predvidjeti klizne pokretne oslonce. Vodeće oslonce za U. L i Z kompenzatore prilagoditi konstrukciji ovih kompenzatora. Za aksijalne kompenzatore vodeće oslonce izvesti prema uputstvu. Kod čvrstih oslonaca voditi računa da i kod rasterećenih oslonaca sa aksijalnim kompenzatorima može da se pojavi sila od unutrašnjeg pritiska, jer postoji mogućnost brzog zatvaranja pregradnog organa na cjevovodu radi kvarova. Čvrste oslonce u principu postavljati pored račvanja, odvajanja i pregradnih organa. Gdje god je moguće, ostvariti i primijeniti samokompenzaciju cjevovoda. Kompenzatori u obliku lire mogu biti, u neprohodnim kanlima. Aksijalni kompenzatori (harmonikasti ili teleskopski) moraju biti u pogodnim šahtovima koji osiguravaju mogućnost demontaže i ugradnje novog uredaja za kompenzaciju. U cilju unifikacije i održavanja u razvodnim i povratnim cjevovodima ugraduju se kompenzatori istih dimenzija.
CIJEVNI RAZVOD
- Sve cijevi, armature i spojnice prije ugradnje u cjevovod treba iznutra očistiti od svih nečistoća.
- Potrebno je izvesti kompenzacijske lire, klizne i čvrste točke prema crtežima i pravilima struke.
- Na mjestima prolaska cijevi kroz zidove i stropove postavljaju se zaštitne čelične proturne cijevi koje sprečavaju pucanje zida i žbuke oko provrta.
- Prije nego se instalacija zaštiti uljnim naličjem potrebno je istu ispitati na nepropusnost.
- U svrhu zaštite od korozije ista će se premazati temeljnom bojom i uljnim naličjem.
- Na pojednim mjestima se nalaze čvrste točke koje sprečavaju nekontrolirane temperaturne dilatacije cjevovoda.
- Temperaturna kompenzacija cijevne mreže se obavlja samokompenzacijom te na dužim vodovima kompenzacijom diletacijom na U elementima
PLINSKI PLAMENIK SUŠARA
- Riello model uljnog plamenika Gulliver BLU BG 7D
- toplinska snaga plamenika 78-160 kW
- potrošnja goriva 6,6-13,5 kg/h
- pretičak zraka 1,2-1,3
- 220V; 50Hz; 1,8A; 350W; IP40
- masa 20 kg
- regulacija zraka preko vanjskog mehanizma
- dvostupanjski plamenik za sagorijevanje uljnih goriva
- plamenik s upuhivanjem zraka
- spoj plamenika s Cu10x1 cjevovodom
- Dodatna oprema:
prirubnica s brtvom
vijci za pričvrščivanje prirubnice na kotao
7 polni utikač
identifikacijska pločica proizvoda
certifikat o garanciji uređaja
tehničke upute za ugradnju, upotrebu i održavanje
Jednostupanjski i dvostupanjski uljni plamenici niske emisije štetnih plinova imaju aluminijsko kučište te zvučno izolirajući plastični poklopac. Uređaji su opremljeni predgrijačem ulja. Električno spajanje obavlja se pomoću 7-polnog utikača. Stupanj električne zaštite je IP XOD (IP40). Svaki plamenik upotpunjen je sapnicom i savitljivim cijevima za ekstra lako lož ulje. Niski stupanj emisije štetnih plinova (NOx niži od 120 mg/kWh) te buka niža od 72 dB olakšana regulacija: regulator zraka na vanjskom dijelu plamenika moguće jednocijevno/dvocijevno funkcioniranje bez skidanja rampe Jednostavnost održavanja: olakšan pristup dijelovima i plamenoj glavi kada je plamenik ugrađen
AUTOMATSKO UPRAVLJANJE
Primarna regulacija upravlja radom plinske instalacije, plinskog plamenika te pratećih osjetnika u plameniku. Napajanje novo projektirane opreme izvesti će se s pripadajućeg postojećeg razdjelnog ormara na lokaciji do novo projektirane razdjelnice RK. S navedene razdjelnice potrebno je napojiti opću i sigurnosnu rasvjetu, priključnice te ormar automatike za upravljanje plamenicima, a sve prema jednopolnoj shemi i shemi upravljanja strojarske opreme. S automatike kotla se napaja sva novo projektirana oprema, ista je u obvezi isporuke isporučioca opreme. Sve metalne elemente strojarske opreme koje se napajaju s navedene razdjelnica te elementi koji mogu doći pod opasan potencijal potrebno je P/F vodičem 16mm2 spojiti na sabirni zemljovod ili sabirnicu za izjednačenje potencijala navedenih razdjelnica. Potrebno je od postojećeg odvoda na fasadi kotlovnice povući traku Fe/Zn 20x3 mm i spojiti na metalne mase spremnika.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.