Koncept zelene gradnje
    Nedjelja, 19 Lipanj 2011 15:13

    Koncept zelene gradnje

    Pridjev ‘zeleno’ uglavnom koristimo kada želimo opisati nešto čisto, prirodno, prihvatljivo za okoliš. Može li takva biti i gradnja, odnosno zgrada? Zelena gradnja obuhvaća cjelovit proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata, temeljen na principu održivosti. U Hrvatskoj se pojam zelena gradnja često izjednačava s pasivnom kućom. Ali, pasivna kuća podrazumijeva samo energetsku učinkovitost, a zelena gradnja počiva na holističkim principima te uzima u obzir sve aspekte održivosti zgrade - iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom i servisima dostupnim korisnicima, načinu i količini potrošnje voda, krajobrazu, rješenjima i ambijentu interijera, brigu o zdravlju korisnika, odabir i način upotrebe materijala, emisiju stakleničkih plinova iz objekta, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije te cjelovitu funkcionalnost objekta. Zelena gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala nego pretpostavlja i određenu kulturu življenja, stanovanja i korištenja prostora koja je u harmoniji s održivim razvojem. 

    Je li zelena gradnja isplativa? 
    Podaci o isplativosti zelene gradnje pokazuju da zelene zgrade za svojeg vlasnika investitora ostvaruju 6 posto više rente te 16 posto više prodajne cijene. Zelene zgrade su zgrade budućnosti koje svojim vlasnicima omogućuju veću isplativost i veću poželjnost, a svojim korisnicima niže operativne troškove, niže troškove održavanja. 

    Koje su prednosti zelene gradnje za korisnike takvih zgrada? 
    Zelene građevine svuda u svijetu uživaju u jasnim tržišnim prednostima koje uobičajeni projekti nemaju. Tvrtke, organizacije i pojedinci iz svakog sektora imaju priliku uživati u koristima nekretnina ili dijelova projekata koji su usvojili i ugradili aspekte održivosti. Naime, rezultati o kojima svjedoče su smanjeni troškovi upravljanja, veći povrat od ulaganja i vrhunski stambeni ili radni okoliš. Dodatno, građevine koje optimiziraju kvalitetu unutarnjeg okoliša dokazano povećavaju produktivnost zaposlenika i smanjuju izostajanje s posla, čime automatski možemo povezati utjecaj zelene gradnje s ekonomskom isplativošću kroz korištenje građevine. Osim toga, vitalna urbana područja s mogućnošću stanovanja blizu poslovnih prostora i osnovnih usluga smanjuju količinu potrošenog vremena, novca i zagađenja koje nastaje kao posljedica dugog putovanja na posao i s posla - što znači da će ljudi imati više vremena koje mogu provesti sa svojom obitelji, uštedjeti više novca te udisati čišći zrak. 

    Kakva je situacija sa zelenom gradnjom u Hrvatskoj? 
    Hrvatska je jedna od nekoliko europskih zemalja koje još nemaju certificiranih zelenih zgrada na temelju međunarodnih certifikacijskih standarda (LEED, BREAM, DGNB, GREEN STAR), nego samo nekoliko zgrada koje su certificirane kao energetski efikasne. Nekoliko zgrada u Hrvatskoj dobilo je međunarodna priznanja za energetsku učinkovitost u okviru pojedinačnih projekata i temeljem specifičnih mjerenja (primjerice, Energetski institut ‘Hrvoje Požar’ dodijelio je prošle godine nagrade u okviru europskog projekta GreenBuild). Dodajmo ovome i činjenicu da je tradicionalna gradnja u Hrvatskoj izrazito orijentirana na principe zelene gradnje, i to u pogledu orijentacije objekta, izolacije, iskorištavanja dnevnog svjetla, akumulacije i zadržavanja topline, provjetravanja. Ako uzmemo u obzir podatak da je čitava tradicijska, kulturološka i društvena vizija Hrvatske temeljena na ‘zeleno-plavom’, preduvjeti za uspješan razvoj, kao i mogućnosti razvoja tržišta zelene gradnje, u Hrvatskoj su neograničeni. 

    Na koji se način održiva gradnja promiče u Hrvatskoj? 
    U ljeto 2009. godine osnovan je Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj, neprofitna organizacija koja služi kao platforma za promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj. Svrha Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj je poticati i provoditi promjene u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata i načina njihova korištenja, s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje interesa onih koji koriste objekte, očuvanosti okoliša, društvene odgovornosti i ekonomske isplativosti. Ključni cilj Savjeta je voditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promičući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja, iskustva i spoznaja o zelenoj gradnji u projektiranje idizajn, izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj. 

    Na koji je način strukturiran i kako funkcionira 
    Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj? Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj djeluje uz operativnu podršku Svjetskog savjeta za zelenu gradnju kako bi dobio službeni status unutar globalne mreže. Diljem svijeta danas postoji, priznato je i aktivno radi 14 savjeta za zelenu gradnju, savjeti u osam zemalja imaju status savjeta u osnivanju, a u više od 50 zemalja postoje aktivnosti interesnih skupina s ciljem formiranja nacionalnih savjeta. Upravo jedna od njih je i Hrvatska. Rad Savjeta u Hrvatskoj isključivo se financira iz članarina i donacijama. Osim osnivača i članova, institucije koje daju operativnu podršku radu Savjeta u Hrvatskoj su UNDP, EBRD, APIU, Energetski institut ‘Hrvoje Požar’. 

    Tko su osnivači Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj? 
    Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj ima 23 osnivača - to su vodeće tvrtke u projektiranju, proizvodnji građevinskog materijala i opreme, financiranju i izvođenju građevinskih projekata, tvrtke specijalizirane za tehnologiju energetske učinkovitosti, alternativnih izvora energije, udruge, obrazovne institucije, veleposlanstvo, Gospodarska komora, savjetnici i arhitekti. 

    Predviđate li da će se hrvatski investitori u budućnosti okretati tom načinu gradnje? 
    Hrvatsko tržište nekretnina u razvojnoj je fazi i tek nam predstoji procvat u graditeljskom sektoru. Osim toga, europsko zeleno investicijsko tržište od 2004. godine raste u prosjeku 20 posto godišnje, a procjenjuje se da će do 2014. vrijednost tog tržišta dosegnuti 573 milijarde eura. Stoga Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj procjenjuje da će smjer daljnjeg razvoja graditeljskog sektora kod nas ići upravo u smjeru zelene gradnje. U prilog pretpostavci da je zelena gradnja možda jedini izbor za buduće investicije idu i podaci istraživanja Colliers Internationala iz 2009. godine, koji potvrđuju da je kod 66 posto ispitanika (vlasnika i korisnika zgrada) ekonomska kriza djelomično ili u potpunosti povećala interes za zelenom gradnjom te da ih se čak 95 posto u sljedećih pet godina vidi kao budući vlasnik, operater ili korisnik zelene zgrade!

    Jedan od osnivača Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj je i tvrtka Holcim (Hrvatska) d.o.o., proizvođač cementa, betona i agregata. Holcim i na lokalnoj i na globalnoj razini potiče održivu gradnju te ideju da ona ne obuhvaća samo određeni građevinski materijal nego predstavlja i stvaranje konteksta u kojem ljudi žive, rade, kreću se i uzajamno djeluju. Kako bi koncept održive gradnje što jasnije definirao, Holcim je zajedno s pet svjetskih sveučilišta 2003. osnovao zakladu za održivu gradnju Holcim Foundation for Sustainable Construction. Zaklada ove godine treći put zaredom organizira međunarodni natječaj za projekte održive gradnje Holcim Awards koji je otvoren 1. srpnja 2010., a trajat će do 23. ožujka 2011. godine. Pristigli radovi ocjenjuju se prema pet kriterija: 1. veličina i važnost promjene/prenosivost (projekt mora pokazati inovativnost, a novi trendovi i pristupi moraju biti ostvarivi bilo gdje u svijetu), 2. etički standardi i društvena jednakost (projekt mora zadovoljavati najviše etičke standarde i podupirati socijalnu ravnopravnost u svim fazama svog životnog vijeka) 3.ekološka kvaliteta i očuvanje energije (projekt mora pokazati odgovornu uporabu i upravljanje prirodnim resursima kroz čitav ciklus građenja) 4. ekonomska učinkovitost i kompatibilnost (projekt mora dokazati da je ekonomski izvediv i inovativan u korištenju financijskih izvora; mora dokazati fleksibilnost i otpornost prema promjenama ekonomskih uvjeta) 5. kontekstualni i estetski utjecaj (objekt mora imati pozitivan, dugoročni estetski utjecaj na okoliš u kojem se nalazi). Ukupni nagradni fond trećeg Holcim Awardsa iznosi dva milijuna američkihdolara, a upute za prijavu, na službenoj su web stranici natječajawww.holcimawards.org

    www.jutarnji.hr


    Pojam „zelene gradnje" ušao je u širu uporabu krajem prošlog stoljeća, a njime se označava pokušaje očuvanja prirodnih resursa i reciklažu materijala koji to dopuštaju, u arhitekturi i građevini. Danas je ta ista, „zelena", gradnja postala nešto bez čega se više ne može i nijedan arhitekt koji drži do svog rada i imena, više neće na svjetlo dana poslati projekt koji ne ispunjava barem najvažnije zahtjeve „zelenog", niti će velika većina građevinskih koncerna u zapadnom svijetu prihvatiti graditi nešto što ne spada u istu kategoriju. U Hrvatsku taj arhitektonski i građevinski trend tek ulazi (na mala vrata?) pa hrvatski znanstvenik zaposlen na njemačkom institutu za fiziku Max Planck u Munchenu, Ivo Derado, kaže da hrvatski arhitekti danas, u vrijeme treće industrijske revolucije, još uvijek grade skupe, reprezentativne zgrade iz doba kad su energetski resursi bili jeftini i u izobilju. Ipak, trend se neizbježno nameće i kod nas i samo je pitanje dana kad će postati sramotno napraviti nešto što ne spada u kategoriju „zelenog". Što je to što neku zgradu čini zelenom? Tko odlučuje o tome što može biti „zeleno", a što ne? Koje uvjete treba ispunjavati zgrada da bi bila nazvana „zelenom? Koje su do(bro)biti „zelene" gradnje? Mnogo pitanja, još više odgovora... Pa krenimo! Eko arhitekturu i gradnju nikako ne možemo gledati kao skup pojedninačnih i nepovezanih otkrića i proizvoda. Ovaj način gradnje pretpostvlja upotrebu materijala koji ne štete okolišu, a koji osiguravaju kvalitetu i trajnost konstrukcije, ekološku prihvatljivost i ekonomsku isplativost građevine. Ovakav način gradnje svoje forme nalazi izvan tradicionalnih tehnologija i materijala, a temelji se na planiranju načina života koji će biti prihvatljiv budućim generacijama, koje će morati ponovo uspostaviti dublju i čvršću vezu s prirodnim okruženjem, jer izvori energije nisu vječni i čovječanstvo će uskoro (ako to nije trebalo učiniti već jučer) morati pronaći način da ponovo živi u skladu s prirodom ako želi opstati na Zemlji. Zelena gradnja, dakle, ne uključuje samo nove načine gradnje, već pretpostavlja i jedan drugačiji, „zeleni" način života.

    Njome se:
    1. smanjuje operativne troškove povećanjem produktivnosti i korištenjem manje vode i energije,
    2. može poboljšati javno i zdravlje pojedinca zbog poboljšanje kvalitete zraka u zatvorenim prostorima,
    3. može smanjiti štetne utjecaje na okoliš od strane korisnika građevine.

    I koliko god to i danas nekome zvučalo smiješno i/ili nebitno, rast cijena i strah od nestanka prirodnih energenata natjerao je gotovo sve zapadne zemlje da počnu ozbiljno shvaćati prednosti zelene gradnje i uvrste ju u svoje zakonske regulative koje se tiču arhitekture i građevine. Osim, još uvijek nedovoljno definiranih, zakonskih odredbi, na širenje trenda zelene gradnje utječe i njegova isplativost i želja korisnika da svoj prostor učine što ugodnijim i zdravijim za rad i život. Postoji mnoštvo nevladinih organizacija (one su možda i najvažnija karika u lancu određivanja „zelenosti" nekog građevinskog i inog proizvoda) koje dodjeljuju različite certifikate zgradama izgrađenim na ekološkim principima, ovisno o njihovoj namjeni, funkciji i ispunjavanju uvjeta koje treba zadovoljiti. Zelene građevine koriste energiju Sunce, vjetra, biomase i skupljaju kišnicu. Troše i do 60% manje energije nego građevine jednake velićine izgrađene tradicionalnim stilom gradnje i bez poštivanja zahtjeva prirode. Ove zgrade proizvode jako malo ugljikovog dioksida i prema nekim istraživanjima, kad bi sve poslovne zgrade u SAD-u bile izgrađene u maniri „zelene" gradnje, emisija CO2 bi se smanjila do mjere da bi SAD same ispunjavale 70% zahtjeva sporazuma za smanjenjem emisije štetnih plinova iz Kyota.

    U SAD-u, zemlji pioniru zelene gradnje, se pretpostavlja da će 2010. kroz tržište zelenih zgrada proći oko 60 milijardi dolara, što je mnogostruko više od 7 milijardi iz 2005. Tamo je također započeo trend prilagodbe tradicionalnih građevina zelenom trendu. Prije nekoliko mjeseci zgrada Merchandise Marta u Chichagu je „pozelenjena" i nakon toga je dobila Srebrni LEED certifikat čime je postala ekološki najprihvatljivija, rekonstruirana poslovna zgrada u svijetu. U rekonstrukciju i pozelenjavanje Empire State Buildinga bit će uloženo više od 20 milijuna dolara. Empire State je trenutno jedna od energetski najneisplativijih zgrada u svijetu, a investitori se nadaju da će nakon rekonstrukcije smanjiti troškove energije i emitiranje štetnih tvari u okoliš. U Kaliforniji je izgrađena prva „eko" garaža na svijetu. Garažu koja je dobila LEED certifikat dizajnirali su arhitekti iz ureda Moore Ruble Yudell. U Francuskoj je prije gotovo četiri godine vrata otvorio Musee du quai Branly. Muzej je projektirao poznati arhitekt Jean Nouvel, a Gilles Clément i Patrick Blanc su doslovno ozelenili jedan od vanjskih zidova dimenzija 200 x 12 m. Ovakav koncept uređenja zidova nazvan je „živi zid". Doxford Solar Office u Velikoj Britaniji je bio prva zgrada s ugrađenim fotovoltičnim staklima i solarnom fasadom. Ova niskoenergetska zgrada s fasadom u potpunosti orijentiranom prema jugu bila je ugodno iznenađenje čak i u odnosu na projekte izrađene u SAD–u ili Kanadi, koje su daleko ispred europskih zemalja u promicanju i korištenju održive gradnje. Trend održive gradnje došao je i u Hrvatsku pa se tako u narednih nekoliko godina planira gradnja nekoliko zelenih zgrada diljem zemlje.prva od njih će biti poslovni neboder na Vukovarskoj ulici u Zagrebu. S estetske strane, zelena arhitektura mora pratiti filozofiju oblikovanja zgrade u skladu sa značajkama i resursima prirode na lokaciji na kojoj će se zgrada graditi. Promocija zelene gradnje postala je mnogo više od obične ekološke kampanje. Građevine izgrađene na ekološkim principima širom svijeta uživaju u tržišnim prednostima koje obični projekti nemaju. Više nitko ne sumnja u njihovu isplativost i pitanje je trena kad će se i u cijelom svijetu početi „pozelenjavati" tradicionalno napravljene zgrade i obiteljske kuće, sve u svrhu uštede, kako prirodnih energenata tako i sve teže stečenog novca.
    www.gradnja.org

    Zagreb, 29. lipnja 2012. - Zelena gradnja odnosi se na cjeloviti proces osmišljavanja, izvedbe, održavanja, korištenja i obnove objekata temeljen na principu održivosti, piše Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj. Zelena gradnja temeljena je na holističkim principima te uzima u obzir sve aspekte održivosti zgrade - iskorištenje građevinskog zemljišta, povezanost sa susjedstvom i servisima dostupnim korisnicima, načinu i količini potrošnje voda, krajobrazu, rješenjima i ambijentu interijera, briga o zdravlju korisnika, odabir i način upotrebe materijala, emisiji stakleničkih plinova iz objekta, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih i alternativnih izvora energije te cjelovita funkcionalnost objekta. Zelene zgrade su zgrade budućnosti i one nagrađuju svoje vlasnike - većom isplativošću i višom poželjnošću; nagrađuju svoje korisnike - sa nižim operativnim troškovima, nižim troškovima održavanja; i povrh svega čuvaju prirodu – smanjenim negativnim utjecajem na okoliš. Zelena gradnja ne podrazumijeva samo korištenje novih materijala, već pretpostavlja i određenu kulturu života, stanovanja i korištenja prostora koja je u skladu s održivim razvojem. Takav koncept gradnje dokazano utječe na kvalitetu života i poslovanja.

    Samim ulaskom u "zeleni ured", čiji ukupni troškovi (najam + održavanje + troškovi za tekuću potrošnju) nije skuplji od "običnog" ureda, zaposlenici osjete pozitivnu promjenu. Prvo što se uoči je zdravo, prirodno svjetlo, a zatim i čist zrak. A takvi uredi dokazano povećavaju učinkovitost na poslu i ono što je najvažnije, dobro utječu na zdravlje. Broj dana bolovanja koji koriste zaposlenici u takvim uredima znatno je manji od zaposlenika koji rade u "umjetnom" okružju. Kada se to ubroji i iskorištavanje obnovljivih izvora energije, kontrola potrošnje, reciklaža, mjesečni troškovi su znatno manji. Glede prednosti zelene gradnje za same investitore, podaci o isplativosti zelene gradnje ukazuju da zelene zgrade za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju 6% više rente te 16% više prodajne cijene. Kvaliteta rada i produktivnost u zelenim uredima daleko je veća nego u tradicionalnim uredskim prostorima, što potvrđuje podatak da je broj dana bolovanja u zelenim uredima za čak 25% manji! Dodatno, korisnici objekata koji su rađeni i održavani temeljem principa zelene gradnje, čak su 27% sretniji i zadovoljniji nego u ostalim prostorima.

    Ako sagledamo sve do sada navedeno te stavimo to u kontekst aktualne gospodarske krize, prirodno se nameće pitanje – je li gospodarska kriza pravo vrijeme za zelenu gradnju? Podaci istog istraživanja Colliers Internationala ukazala su da je kod 66% ispitanika (vlasnika i korisnika zgrada) ekonomska kriza djelomično ili u potpunosti povećala interes za zelenom gradnjom te da ih se čak 95% vidi u slijedećih 5 godina kao budući vlasnik, operater ili korisnik zelene zgrade!

    Dva najpoznatija i najpopularnija sustava certificiranja zelene gradnje su LEED i BREEAM. LEED je razvijen 2000. godine od strane američkog Savjeta za zelenu gradnju. LEED je internacionalno priznati sustav certificiranja, a smatran je najkvalitetnijim izvorom informacija za vlasnike zgrada i najmoprimce o tome kako implementirati praktične i mjerljive elemente zelene gradnje kroz projektiranje, gradnju, poslovanje i održavanje. LEED je temeljen na pet ključnih područja: održivi razvoj, ušteda vode, energetska učinkovitost, odabir materijala i unutarnja kvaliteta okoliša. Razine LEED certificiranja su: Certificiran, Srebrni, Zlatni, Platinasti, a LEED certifikat moguće je dobiti u nekoj od sljedećih kategorija: Novogradnja, Postojeće građevine, Interijeri, Core & Shell, Kuće, Razvoj naselja. Kategorije koje se najčešće koriste u CEE i SEE su LEED za Novogradnju i LEED za Core & Shell, i to u većini slučajeva za uredske zgrade i trgovačke centre. BREEAM je lansiran 1990.godine i originalno potječe iz Velike Britanije. BREEAM prepoznaje performanse izgradnje u devet ključnih područja: menadžment, energija, voda, korištenje zemljišta i ekologija, zdravlje, transport, materijali, otpad i zagađenje. Razine BREEAM certifikata su: Prolazno, dobro, vrlo dobro, izvrsno i izvanredno, a BREEAM certifikat je moguće dobiti u nekoj od sljedećih kategorija: Novogradnja, Velike dogradnje već postojećih zgrada, Obnove već postojećih zgrada, Kombinacija nove gradnje i obnavljanja postojeće, Novo izgrađeni ili obnovljeni dijelovi koji su dio veće zgrade koja je namijenjena za mješovitu namjenu, Building fit-out.

    Ono što je neupitno zajedničko za oba certifikata zelene gradnje je da u prvi plan stavljaju zdravi interijer za najmoprimce, nisku potrošnju vode i električne energije, smanjenje emisije štetnih plinova, smanjenje otpada koji se šalje na odlagalište te niže operativne troškove. Bitno je za rad svake zelene zgrade da regulira odnos između vlasnika zgrade (najmodavca) i najmoprimca na način da im omogući korištenje prednosti značajki zelene zgrade u kojoj borave i koju koriste. Dobro uravnoteženi "zeleni najmovi" donose koristi za oboje, najmodavce i najmoprimce, a oni osim redovitih parametara mogu uključiti i provedbu recikliranja, praćenje potrošnje energije, itd. Samim time "zeleni najmovi" imaju pozitivan efekt na NOI u usporedbi sa standardnim najmovima, jer oni zahtijevaju od ugovornih strana da djeluju odgovorno u smislu korištenja materijala i resursa, čime neminovno "zeleni najam" rezultira manjim operativnim troškovima za obje strane. Naravno, van ušteda, vlasnici i investitori se bave procjenama vođen "održivim vrijednostima". Danas se raspravlja o suprotnostima zelenih gradnji, bez puno podataka za i protiv. Neki u industriji tvrde da će zgrade građene temeljem zastarjelih principa biti dostupne po diskontiranoj stopi te kako su podložnije zastarijevanju u odnosu na zeleno certificirane objekte. Samim time, rizik premije će stoga biti niži u vrijednostima zelenih građevina. U međuvremenu, dok tržište ne generira više podataka temeljenih na iskustvu tržišnog i životnog ciklusa zelene gradnje, ono što je neupitno - niži troškovi daju dodanu vrijednost koja samo može rezultirati povećanjem neto prihoda za najmodavce, što zelenu gradnju automatski stavlja u povoljniju tržišnu poziciju. 

    Tržišni trendovi pokazuju da će zelena gradnja vrlo brzo postati sinonim kvalitetne gradnje, a odmah potom i pojam standarda u segmentu komercijalnih nekretnina. Ostale građevine neupitno će taj trend slijediti, čime će, kako se očekuje temeljem sada aktualnih trendova, zelena gradnja u samo nekoliko sljedećih godina postati norma. Globalna zabrinjavajuća statistika koja ukazuje na utjecaj graditeljskog sektora na ugrožavanje okoliša i ekološki otisak osnovni su razlozi za osnivanjem Savjeta za zelenu gradnju na globalnom nivou. Procjenjuje se da zgrade konzumiraju 30 do 40% svjetske energije, te da u nekim zemljama, kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, energetska potrošnja zgrada prelazi 50% nacionalne energetske potrošnje.

    Građevinski sektor troši 3 milijarde tona sirovina godišnje, što je okvirno između 40 i 50% od ukupne svjetske potrošnje sirovina. Građevine su odgovorne za oko 20% globalne potrošnje vode. Građevinska industrija na globalnoj razini koristi 1/4 drveća posječenih u jednoj godini. Zgrade su odgovorne za emisiju gotovo 1/4 sveukupne svjetske emisije ugljičnog dioksida. Generalno govoreći, zgrade imaju veći potencijal za ublažavanje emisije CO2 od bilo kojeg drugog sektora. U 2003, samo 24% građevinskih tvrtki na globalnoj razini je značajnije sudjelovalo u zelenoj gradnji. Očekuje se da će se do 2013. 94% tvrtki značajnije uključiti u istu te da će više od polovice tvrtki biti će u velikoj mjeri ili u potpunosti posvećene zelenoj gradnji. Kroz čitav životni ciklus zgrade, 84% energije koristi se za upravljanje zgradom, 12% iskorišteno je za proizvodnju i prijevoz građevinskog materijala i na samu izgradnju, te 4% odlazi na održavanje i obnovu. Sa aktualnom tehnologijom, zelene zgrade mogu smanjiti potrošnju energije za 30 do 50%, CO2 emisiju za 35%, otpad za 70%, i uporabu vode za 40%. Izgradnja zelene zgrade u pravilu košta samo 3 do 5% više nego izgradnja standardne zgrade. Analiza čak 12 portfelja građevina u SAD-u pokazala je da je zadovoljstvo korisnika zelenih zgrada za 27% više nego kod korisnika ostalih zgrada.

    Glede prednosti zelene gradnje za same investitore, podaci o isplativosti zelene gradnje ukazuju da zelene zgrade za svojeg vlasnika-investitora ostvaruju 6% više rente, 13% manje troškove održavanja te 16% više prodajne cijene građevine koje optimiziraju kvalitetu unutrašnjeg okoliša (poput prirodnog dnevnog svjetla i kvalitetnog prozračivanja) dokazano povećavaju produktivnost zaposlenika i smanjuju izostajanje s posla Vitalna urbana područja s mogućnošću stanovanja u blizini poslovnih prostora i osnovnih usluga smanjuju količinu potrošenog vremena, novca i zagađenja koje nastaje kao posljedica dugog putovanja na i sa posla - prosječni Europljanin potroši 1,2 sata dnevno vozeći se na i sa posla, trenutnoj cijeni benzina potroši gotovo €1,500 godišnje na gorivo te time ispusti gotovo 3,000 kilograma CO2 u atmosferu.

    Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj osnovan je u ljeto 2009. sa svrhom poticanja i provođenja promjena u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata u Hrvatskoj i načina njihova korištenja, s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje interesa onih koji koriste objekte, očuvanosti okoliša, društvene odgovornosti i ekonomske isplativosti. Ključni cilj Savjeta je voditi transformaciju hrvatskog tržišta graditeljstva i nekretnina prema održivosti, promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije, kao i integraciju dostupnih i stečenih znanja, iskustva i spoznaja o zelenoj gradnji u projektiranje i dizajn, te izvođenje i funkcioniranje građevina u Hrvatskoj. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj neprofitna je organizacija koja služi kao platforma za promicanje prakse održive gradnje u Hrvatskoj. Svrha Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj je poticati i provoditi promjene u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata i načina njihova korištenja, s ciljem održivosti, a uzimajući u obzir usklađenje interesa onih koji koriste objekte, očuvanosti okoliša, društvene odgovornosti i ekonomske isplativosti. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj je pridruženi član Svjetskog savjeta za zelenu gradnju, a institucije koje daju podršku radu Savjeta u Hrvatskoj su UNDP, EBRD, HBOR, APIU, HUP, HGK, HOK, Energetski institut Hrvoje Požar, Savez za energetiku Zagreba i slične institucije. Trenutno u Hrvatskoj ima više od 65 članova iz svih ekonomskih grana – projektnih ureda, građevinskih tvrtki, investitora, proizvođača građevinskog materijala i tehnologija, bankarskog i sektora osiguranja, odvjetničkih ureda, strukovnih komora, obrazovnih institucija i slično.

    Uzevši u obzir da je hrvatsko tržište nekretnina u ranoj razvojnoj fazi i da našem tržištu tek predstoji "boom" u graditeljskom sektoru, te sa saznanjem da od 2004. godine europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20% godišnje i da se procjenjuje da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći 573 milijardi Eura, procjene Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj su da će smjer daljnjeg razvoja graditeljskog sektora u Hrvatskoj upravo ići u smjeru zelene gradnje. Savjet je u vrlo kratkom vremenu od osnivanja do danas prepoznat kao pokretač i vrijedan izvor znanja i iskustava na temu zelene gradnje u Hrvatskoj. Od 2009. do danas, Savjet je nastupio kao aktivni sudionik konferencija, foruma, panela i radionica na temu održivog razvoja i zelene gradnje u Hrvatskoj i zemljama u regiji. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj jedini je licencirani edukator na području zelene gradnje, te u svom djelovanju nudi edukaciju za programe LEED, BREEAM, DGNB i slične međunarodne certifikate kao dokaze poštivanja standarda zelene gradnje u vrijeme planiranja, projektiranja, izgradnje i korištenja građevina.

    Namjera Savjeta je surađivati s javnim i privatnim sektorom u službi primjene održivih principa graditeljske prakse te ponuditi tržištu sadržaje i aktivnosti bazirane na nekoliko ključnih područja uključujući informiranje i educiranje; osnivanje suradnji i partnerstva s drugim organizacijama; organiziranje simpozija, seminara, radionica, konferencija i godišnjih skupova; organizaciju i sudjelovanje u kampanjama za osvješćivanje javnosti te, gdje je primjereno, djelovanjem utjecati na propise iz područja gradnje. S tim ciljem Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj organizirao je do sada osam stručnih prezentacija, tzv. Simpozija čija je svrha pružanje besplatne edukacije stručnoj javnosti – arhitektima, inženjerima strojarstva, elektrotehnike i građevinarstva. Zelenu gradnju Savjet promovira i kroz neformalna druženja pod nazivom Better Building Brunch, a do sada su održana tri – prvi sa predsjednikom Josipovićem, koji je svojim pokroviteljstvom postao pravi prijatelj i partner Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, drugi sa Scotom Horstom, starijim potpredsjednikom američkog Savjeta za zelenu gradnju koji je najviši predstavnik ove institucije koji je ikada posjetio ovaj dio Europe. Treći po redu Better Building Brunch u ožujku 2012. godine ugostio je Ministra graditeljstva i prostornog uređenja RH, gospodina Ivana Vrdoljaka, koji je okupljenim uzvanicima po prvi put objavio program Energetske obnove javnih zgrada.

    Osim toga, Savjet je 2011. godine u suradnji s drugim europskim Savjetima lansirao i cjelogodišnji edukacijski program Green Building Professional. Cilj ovog programa je podizanje naraštaja multi-disciplinarnih stručnjaka u području zelene gradnje. Program je osmišljen tako da pruži znanja koja će omogućiti da se aktivno osmišljavaju, grade, njima upravljaju, održavaju i koristite prostori po zelenim principima te time ostvaruju niži troškovi održavanja, maksimalne uštede energije, zaštita okoliša i održivost cijelog sustava. Prva generacija profesionalaca s međunarodnom priznatim certifikatom Green Building Professional završava cjelogodišnju edukaciju u srpnju 2012. godine, dok će generacija Green Building Professional studenata 2012/2013 krenuti s edukacijom u studenom 2012. i to u 4 hrvatska grada istovremeno. Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj dobitnik je nagrade GREENOVATION u organizaciji Saveza za energetiku Zagreba te ponosni vlasnik znaka GREEN MARK.
    www.croenergo.eu


    Donosimo intervju s Vedranom Likan, predsjednicom Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj i Snježanom Turalijom, izvršnom direktoricom istoimene organizacije.
    - Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj postoji od 2009. godine. U vrlo kratkom roku realizirali ste niz projekata te postigli značajan ugled u stručnoj i općoj javnosti. Što bi istaknuli kao najznačajnije promjene koje je Savjet od svog osnutka do danas postigao?

    Vedrana Likan, predsjednica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj
    VL: Od 2009 do danas Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj pozicionirao se kao vrijedan izvor informacija, kontakata, znanja i svih drugih oblika podrške za dionike tržišta aktivne u segmentu zelene ekonomije, održivog razvoja i zelene gradnje. Od početka rada, želja nam je učiniti znanja i informacije o održivoj gradnji dostupnima, promovirati praksu i tehnologije "zelene gradnje", razvijati i voditi programe obrazovanja, osvješćivati poslovnu javnost, dionike tržišta, stručnjake i medije u Hrvatskoj. Tako danas iza sebe imamo osam Simpozija na temu zelene gradnje, dvije radionica na temu LEED međunarodnog sustava certificiranja, završenu prvu generaciju cjelogodišnjeg edukacijskog programa Green Building Professional, nominaciju za Nagradu za kreativnost i inovativnost 2010. u kategoriji Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja, nagradu GREEENOVATION u kategoriji najbolja marketinška kampanja za projekt "Green Building Professional - cjelogodišnji edukacijski program za zelenu gradnju i održavanje prostora s ciljem ostvarivanja uštede energije 2012", već 3 manifestacije pod nazivom "Better Building Brunch" na kojima su ključni govornici bili Predsjednik RH, dr. Ivo Josipović, Ministar graditeljstva i prostornog uređenja, gospodin Ivan Vrdoljak, te gospodin Scot Horst, Viši potpredsjednik za LEED program Savjeta za zelenu gradnju SAD-a. Možemo s ponosom reći da smo od osnivanja uspjeli u svojoj namjeri da aktivno surađujemo s javnim i privatnim sektorom kroz osnivanje suradnji i partnerstava, da smo jedan od glavnih pokretača, organizatora i ključnih sudionika edukativnih simpozija, seminara, radionica, konferencija i godišnjih skupova na temu na temu održivog razvoja i zelene gradnje u Hrvatskoj i zemljama u regiji, te da smo dedicirani stalnom osvješćivanju svih razina javnosti. Za razliku od unazad tri godine kada smo krenuli sa inicijativom osnivanja Savjeta, danas u Hrvatskoj svaki – bio domaći ili strani investitor – shvaća da njegov projekt, ukoliko ne bude osmišljen, građen, korišten prema principima zelene gradnje neće moći opstati na našem tržištu. Dodatno, podigli smo svijest stručne javnosti da je stalna edukacija i nadogradnja stečenih znanja u današnjem poslovnom okruženju jedini način za održavanje vlastite konkurentnosti te uspješnog probijanja kako na domaćem, tako i na nova tržišta. No, bez obzira na poznatost, priznatost i prepoznatljivost našeg rada, usuđujem se reći – naš put još uvijek je na samom početku, a entuzijazam u radu isti, ako ne i veći nego prvog dana.

    - Budući da ste na mjesto izvršne direktorice Savjeta za zelenu gradnju došli iz realnog sektora, koji su svakodnevni izazovi s kojima se susrećete na novom radnom mjestu te je li bilo teško "naviknuti se" na rad u neprofitnom sektoru?

    Snježana Turalija, izvršna direktorica Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj
    ST: Izazovi zaista mogu biti svakodnevne prirode ukoliko posao shvatimo kao radne zadatke koje jednostavno treba rješavati dan za danom, no izazovi u smislu dugoročne opredijeljenosti ka nekom poslu nešto su sasvim drugo. Rekla bih stoga da je rad u neprofitnom sektoru jedan veliki profesionalni izazov jer zahtjeva puno više kreativnosti, kvalitetnog networkinga i prepoznavanja pojedinih poslovnih okolnosti kao šansi za realizaciju planova odnosno ciljeva. To je za razvoj zelene gradnje i poticanje održivog razvoja, koji su okosnica djelovanja Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, vrlo važno. Iako je rad u realnom sektoru na neki način sigurniji u smislu definiranih strategija, radnih uvjeta i timova, te formiranih dugoročnih, srednjoročnih i kratkoročnih planova, neprofitni sektor daje više mogućnosti za postavljanje novih trendova u društvu, kao i za povezivanje s istomišljenicima u okviru raznih renomiranih institucija, drugih udruga, tijela javne uprave, subjekata iz gospodarskog sektora i slično. I u neprofitnoj je udruzi iznimno važno dobro definirati strategiju razvoja, ciljeve i metode kojima se isto želi dosegnuti te, kao i u svakoj profitnoj organizaciji, izraditi business plan koji će služiti kao podloga za svakodnevni rad, no također je važno velik broj radnih sati posvetiti organizaciji poslovnih sastanaka radi pokretanja novih inicijativa, radu sa stručnjacima iz svih relevantnih strukovnih udruga, formiranju edukativnih programa u suradnji sa članovima Upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj te osmišljavanju projekata i povezivanju poslovnih i javnih subjekata u razvoju programa s mogućom primjenom principa zelene gradnje. Ono što je možda i najvažnije, rad u neprofitnom sektoru i udruzi koja okuplja brojne članove iz više akademskih i poslovnih kategorija, iznimno je zadovoljstvo jer umjesto jednog malog tima, radite s vrlo velikim brojem vrhunskih stručnih ljudi s više profesionalnih područja kako biste zajedno zastupali jedan interes – doprinijeli da se Hrvatska brže razvija u smjeru zelene ekonomije i samim time da ima sve više zelenih građevina.

    - Što biste istaknuli kao najznačajnije događaje koji su obilježili razvoj zelene gradnje u Hrvatskoj ove godine?
    ST: Svakako bih istaknula promjene u zakonskim okvirima, koje će tek ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobiti na snazi, a na kojima rade renomirani članovi strukovnih komora u Hrvatskoj involvirani u procese usklađivanja hrvatskih zakona s europskim normama, a znamo da su orijentirani ka "zelenom". Kako je energetska učinkovitost samo jedan od parametara važnih za koncept zelene gradnje, za naglasiti je da Program energetske obnove javnih zgrada doprinosi većoj osviještenosti o potrebi smanjenja potrošnje energije u zgradarstvu, te taj "događaj" smatram također iznimno važnim za razvoj zelene gradnje u Hrvatskoj. Iako proces teče sporo, ipak je pokrenut i puno stručnjaka radi na njegovoj realizaciji, te je dobro da se formiraju institucije koje će ga pratiti kao što je npr. Centar za praćenje energetskog sektora i investicija. Polovicu ove godine obilježile su brojne stručne konferencije i seminari koje su obrađivale temu energetike, energetske učinkovitosti, primjene obnovljivih izvora energije i slično, što je izvrsna prilika za razmjenu znanja i kvalitetnih informacija među dionicima tržišta graditeljstva u Hrvatskoj, ali i za potencijalno snaženje investicija u navedenom sektoru kojeg još uvijek pogađa velika kriza. Mediji sve češće obrađuju teme o zelenoj gradnji i održivom razvoju što je vrlo pozitivno. U Savjetu za zelenu gradnju puno radimo na edukativnim programima koji će omogućiti korisnicima iz područja arhitekture, graditeljstva, strojarstva i elektrotehnike, ali i svih onih koji su na neki način uključeni u razvoj zelene ekonomije, da u svojim projektima koriste principe zelene gradnje od planiranja do konačne realizacije. Za jesen 2012. također su najavljeni programi diljem Hrvatske koji će općoj i stručnoj javnosti dati uvid u ponudu zelenih proizvoda i tehnologija ili pak ciljanih investicija, čime se upravo bavi i Vaš GREENVEST.

    - Kažite nam nešto više o stručnim edukacijskim programima koje provodi Savjet za zelenu gradnju?
    VL: Tri su ključna edukativna programa koje je Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj plasirao na tržište – Simpoziji o zelenoj gradnji, Edukacija o međunarodnim sustavima certificiranja zelene gradnje – LEED, BREEAM, DGNB, te Green Building Professional cjelogodišnji edukativni program. Simpoziji o zelenoj gradnji su besplatna edukacija namijenjena stručnjacima iz područja arhitekture i graditeljstva. Simpozije održavamo jednom kvartalno, a tematski su uvijek vezani za područje interesa samih polaznika. Na organizaciji i provedbi surađujemo sa Hrvatskom komorom arhitekata, a polaznicima Simpozija osigurali samo bodovanje u sklopu programa Stalnog stručnog usavršavanja. Do sada smo održali osam simpozija, a do kraja godine održat će se još dva – u rujnu te početkom prosinca. Edukacija o međunarodnim sustavima certificiranja zelene gradnje – LEED, BREEAM, DGNB provest će se po treći put u rujnu ove godine kada ćemo unutar jednog dana imati predavanja vezana za sva tri sustava certificiranja. Ova edukacija namijenjena je prvenstveno onima koji žele postati ovlašteni savjetnici za certificiranje zgrada i naselja po principima zelene gradnje. Edukaciju provode međunarodni i domaći stručnjaci, a program služi kao priprema za polaganje ispita za dobivanje ovlaštenja. "Green Building Professional" cjelogodišnji edukacijski program namijenjen je profesionalcima iz različitih relevantnih disciplina uključujući arhitekturu, strojarstvo, ekonomiju, financije, pravo, graditeljstvo, potom vlasnicima zgrada, zakupcima, poslovnim subjektima, investitorima, financijskim institucijama, građevinskim kompanijama, dobavljačima proizvoda i usluga u graditeljstvu, znanstvenicima i studentima - svima onima koji imaju za cilj biti usklađeni sa najnovijim trendovima u zelenoj gradnji te korištenju i održavanju prostora koje ima za cilj ostvarenje ušteda. Green Building Professional certifikat priznat je na razini čitave Europe, a u suradnji sa World Green Building Council-om aktivno radimo na priznavanju certifikata na razini čitavog svijeta. U generaciji 2011/2012 imali smo ukupno 40 polaznika, iz Zagreba, Osijeka, Zadra, Splita, što smatramo izuzetnim uspjehom s obzirom da se radi o pilot generaciji. Temeljem toga, te s obzirom na tržišna kretanja i sve veći interes kako investitora, tako i stručne javnosti, sljedeću generaciju GB Pro organizirat ćemo u 4 grada diljem Hrvatske, u suradnji sa Ministarstvom graditeljstva, te uz podršku naših dosadašnjih partnera u realizaciji edukativnih programa - HGK, HUP, HOK, HUEC, CEI, EBRD, HBOR, UNDP, AmCham, Hrvatsko-britanska gospodarska komora, itd.

    - S obzirom na veliki broj članova iz različitih grana građevinskog sektora, ali i ostalih sektora ekonomije, kako uspijevate pomiriti interese i želje svih članova?
    ST: Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj po svojoj osnovnoj ideji okuplja članove – tvrtke, institucije i društva koja su u svom poslovanju orijentirana ka zelenom aspektu. Stoga u svom članstvu imamo i građevinske tvrtke i developere, akademsku zajednicu i istraživačke organizacije, financijske i osiguravajuće kuće, članove strukovnih komora, proizvođače građevinskog materijala i tehnologija, agencije za poslovanje nekretninama, vlasnike i korisnike građevina, vladina tijela i organizacije, medije, studente i slično. Svima je zajednički cilj doprinositi razvoju zelene gradnje i održivog razvoja u Hrvatskoj, uz pomoć domaćeg znanja, ali i primjere iz europske i svjetske prakse. Shodno osnovnoj djelatnosti pojedinih naših članova, osmišljavamo u Savjetu pojedine proizvode i usluge koje bi članovima mogle biti zanimljive. Neki od članova jednostavno žele biti dio organizacije koja zastupa i njihove ciljeve; za neke je važno sudjelovati na sajmovima, konferencijama, našim stručnim simpozijima ili se pozicionirati u medijima koji obrađuju teme zelene gradnje i održivog razvoja. Treći su orijentirani na razmjenu informacija i kontakata koju im omogućuje platforma Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, dok su neki u potrazi za znanjem i specijaliziranom edukacijom ili informacijama o međunarodnim certifikatima zelene gradnje kao što su LEED, BREEAM ili DGNB. Ideja je da svaki član pronađe u Savjetu ono što ga zanima, te da mu se isto učini dostupnim u najboljoj mogućoj kvaliteti.

    - Kolika je razina svijesti hrvatskih poduzetnika o potrebi ulaganja u zeleno gospodarstvo?
    VL: Suvremena uobičajena poslovna razvojna praksa u Hrvatskoj sustavno i već desetljećima ne obraća pažnju na probleme i posljedice koje građevine s neučinkovitim iskorištenjem energije i sirovina imaju na naš okoliš te samim time u stvarnosti predstavljaju loše dugotrajne investicije za Hrvatsku – zemlju čija je najveća vrijednost raznolika i obilata priroda koja zaslužuje poštovanje i održivost u gospodarenju -- umjesto iskorištavanja. Graditi, poslovati, ali i živjeti po principima zelene ekonomije znači voditi računa o četiri važna aspekta – o utjecaju na društvo, očuvanju kulture i tradicije, o ekonomskim aspektima isplativosti te o utjecaju na okoliš. Stoga, naši apeli i inicijative koje potiču i promiču poslovanje temeljeno na društveno odgovornom ponašanju ne odnose se samo na one koji su aktivni sudionici graditeljskog sektora, već na sve nas. Dio koji je najteži za pokretanje tržišta i usmjeravanje čitavog društva u smjeru zelene ekonomije, je pokrenuti društvo da vjeruje i da želi aktivno sudjelovati u procesima promjena, prvo i osnovno zato što u tome može ostvariti vlastitu dobrobit, a tek posredno zato što su one - nasušno potrebne. Razloge ne moramo više tražiti u činjenici da je globalna ekonomija uslijed kraha 2008 dokazala da standardni ili tzv. Business As Usual model više ne može u nikojem smislu funkcionirati. Dok se velike ekonomije bore sa vlastitim oporavkom, a globalno društvo zna da postojeći modeli neće više nikada moći funkcionirati kao do sada, jedini izbor pada na promišljanje novih poslovnih modela i razvoja koncepta održive i zelene ekonomije, one koja će zasnivati i sustavno promovirati održivi ekonomski razvoja temeljem na brizi za okoliš, korištenje ali ne iskorištavanje lokalnih resursa i nadasve – voditi računa o budućnosti ljudi na kojima se čitav sustav temelji i zbog kojih postoji. Razvoj održive i zelene hrvatske ekonomije, uključujući i eko-poljoprivredu, zelenu gradnju, obnovljive izvore energije, eko-turizam i još mnogo drugih mogućnosti koja jedna-drugu nadopunjuju, direktno će utjecati konkurentnost Hrvatske na europskom i globalnom nivou. No ono što je još važnije, učinit će Hrvatsku zemljom u kojoj se razvijaju održivi poslovni i društveni koncepti, kreiraju potrebna radna mjesta, i stvara bolje okruženje za život. Vjerujem da smo tek na samom početku, ali i na dobrom putu da to ostvarimo.

    - Gdje je Hrvatska po pitanju ulaganja u zeleno gospodarstvo, uključujući i zelenu gradnju?
    ST: Hrvatska ima velike potencijale za zeleno gospodarstvo, u svakoj svojoj regiji. Činjenica da nismo među bogatim europskim zemljama, na neki način je pogodovala očuvanosti okoliša i prirodnih resursa, no na nama je da ih očuvamo za buduće generacije i ne dozvolimo da ih razvoj gospodarstva u budućnosti ugrožava. Istaknula bih da, predavači koje dovodimo iz Europe radi edukativnog programa Green Building Professional, redovno ostanu osupnuti ljepotom naše prirode, čistoćom zraka, kvalitetom hrane, posebice pitke vode, te nam time daju do znanja da smo u odnosu na neke visoko razvijene zemlje, u stvari, u velikoj prednosti. Dodatno, mogućnosti koje u okviru zelenog gospodarstva pruža naša bioraznolikost i raznovrsnost prirodnih resursa u pojedinim regijama, zaista su veliki potencijal. Dobra je vijest da se velik dio poslovnih subjekata opredijelio u svojim kampanjama komunicirati potrebu zaštite prirode i okoliša, te da se dio poduzetnika okreće ka zelenom gospodarstvu bez obzira o kojoj se privrednoj grani radilo. No to je samo početak, potrebno je svakodnevno i naporno raditi na promjeni svijesti ljudi koji u svom životu još uvijek ne primjenjuju pravila uštede energije, vodnih resursa, smanjenja emisije CO2 u okoliš, korištenja obnovljivih izvora energije i slično. I svi skupa trebamo poticati razvoj proizvoda, tehnologija i usluga koje će tome doprinijeti. U smislu zelene gradnje, pozitivnim ocjenjujem činjenicu da se trenutno više od 5 objekata u Hrvatskoj planira izgraditi prema međunarodnom certifikatu za zelenu gradnju. Njihovi će korisnici u bliskoj budućnosti osjetiti benefite takvih građevina i to će, kao i u svijetu, postati poželjan način projektiranja, građenja i korištenja zgrada.

    - Koji su novi projekti koje Savjet za zelenu gradnju planira predstaviti javnosti u 2013. godini?
    VL: I u sljedećoj godini Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj nastavit će sa nadogradnjom postojećih programa poput Green Building Professional-a i drugih edukativnih programa, ali i s razvojem novih inicijativa. Sljedeće godine planiramo predstaviti dvije nove inicijative - Green Info Centar gdje će posjetitelji i svi zainteresirani moći dobiti više informacija o zelenoj gradnji, certificiranju, proizvodima i uslugama u zelenoj gradnji, našim članovima, edukacijama, i slično, te Adriatic Green Building Summit, međunarodnu konferenciju koja će okupiti pripadnike politike, javne uprave i privatnog sektora te stručnjake u segmentu zelene gradnje.

    - Nedavno ste od strane časopisa Zaposlena izabrani za ženu godine. Što bi preporučili ženama koje žele raditi i djelovati u sektoru zelene gradnje i zelenog gospodarstva općenito?
    VL: Vjerujem da je angažman u razvoju zelene ekonomije u Hrvatskoj područje za rast i uspjeh svih nas. Područja poput eko-poljoprivrede, zelene gradnje, obnovljivih izvora energije, eko-turizam, energetska učinkovitost, i još mnogo drugih područja koja u svoj fokus stavljaju očuvanje društvenih, kulturoloških i tradicijskih vrijednosti, a temeljem ekonomske isplativosti i zaštite korisnika i prirode, potencijalno su najpropulzivniji segmenti gospodarstva kako u Hrvatskoj tako i u regiji, Europi i svijetu. Ako već moram staviti žene u kontekst toga, naglasak bi stavila na činjenicu da su žene donekle kreativnije i inovativnije u promišljanju novih poslovnih modela i razvoju koncepata bližih definiciji "business-as-unusual" poslovanja. Upravo u tom smislu apelirala bi na žene da podizanjem svoje svijesti te edukacijom, a temeljem vlastitog senzibiliteta i neupitne evolucijski ugrađene hrabrost, te sposobnosti multitaskinga, inteligencije i kreativnosti, upuste se u stvaranje i realizaciju novih ideja i predvođenje pozitivnih promjena okruženja u kojem živimo. Zadovoljstvo i uspjeh su neupitni.

    - Što očekujete od ovogodišnjeg Greenvest-a?
    ST: GREENVEST je odlično zamišljena forma konferencije i prezentacije domaćih i svjetskih potencijala za zeleno gospodarstvo i investicije u regiji. Očekujem da će se Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj imati priliku kvalitetno predstaviti u okviru programa posvećenog ZELENOJ GRADNJI, te da će zajedno s nama na GREENVEST-u svoje mjesto za izlaganje naći i brojni naši članovi te se kvalitetno predstaviti svim sudjelovateljima GREENVESTA. Kao partner u organizaciji GREENVEST-a, želimo doprinijeti visokomotivirajućim uvodnim govorom, kvalitetnim panel raspravama o dobrim primjerima zelenih zgrada u praksi, prezentacijama vrhunskih proizvoda, tehnologija i usluga naših članova, te svakako odašiljanjem poruke o važnosti zelene gradnje i održivog razvoja za hrvatsko društvo. Također, za Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj bilo bi iznimno važno susresti investitore koji svoje građevine planiraju graditi prema principima zelene gradnje. Prvom GREENVESTU i glavnom organizatoru, Savezu za energetiku Zagreba, priželjkujemo dobar odaziv zainteresiranih strana, izvrsne pokrovitelje i podržavatelje projekta.
    www.croenergo.eu

    Pročitano 2335 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive