Geotermalna elektrana
Subota, 25 Lipanj 2011 23:12

Geotermalna elektrana

Odluka zagrebačkog Poglavarstva o osnivanju tvrtke Terme, koja bi trebala graditi sportsko-rekreacijski centar u naselju Blato, kao i studija izvodljivosti gospodarske uporabe geotermalne energije u Velika Cigleni kod Bjelovara, potaknuli su pitanje gradnje prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj.No, prije svega valja naglasiti kako se geotermalna energija, unatoč naporima stručnih relevantnih subjekata, u nas uglavnom koristi u lječilišno-turističke svrhe. Kada je riječ o tradiciji korištenja tople vode, prvenstveno se misli na toplice i lječilišne centre kao što su Stubičke, Varaždinske, Daruvarske ili Lipičke toplice, odnosno lječilišta Topusko, Bizovac ili Ivanić Grad. Nekada se topla voda crpila uglavnom iz prirodnih izvora, dok se danas, uz prirodni pritok, u većoj mjeri koriste i za to izgrađene bušotine.


Zanimljivo je da se sve donedavno geotermalna voda, pronađena u bušotini umjesto nafte ili zemnog plina, smatrala nusproduktom. Ali, zahvaljujući nizu takvih neuspješnih traženja ugljikovodika (nafte i plina), danas su u Hrvatskoj otkriveni i poznati brojni lokaliteti geotermalnih, mineralnih i drugih voda koje će u budućnosti, ovisno o njihovoj temperaturi i izdašnosti, biti moguće iskorištavati stupnjevito, što je ekonomski opravdano te se provodi svuda u svijetu.

Postojanje brojnih bušotina, koje je izgradila Ina i koje danas prelaze brojku od 3500, gradnju geotermalnih elektrana čini sve izglednijom zato što nije potrebno izdvajati dodatna financijska sredstva za pronalaženje izvorišta tople ili vruće vode. Veći broj tih bušotina prošao je kroz ležišta u vodenom zasićenju, bilo s pitkom ili geotermalnom vodom. Mnoga od tih ležišta nisu dovoljno ispitana jer se na bušotinama još crpe ležišta nafte ili plina, a nakon konačnog iscrpljivanja ugljikovodika bit će ih moguće upotrijebiti i za proizvodnju voda.

Energija dobivena iz geotermalnih elektrana u odnosu na konvencionalnu proizvodnju električne energije ekološki je prihvatljivija jer se voda nakon iskorištavanja iz geotermalnog ležišta ponovno vraća u bušotinu, što čini zatvoreni krug u kojem se ona temperaturno obnavlja.

Terme u Zagrebu
Alojz Getliher, direktor Službe za vodno gospodarstvo u Ina-Naftaplinu smatra kako će se iskorištavanje geotermalne energije u nas u iduće dvije do tri godine ipak podići na nešto višu razinu od one na kojoj je danas, barem što se tiče pokretanja proizvodnje na geotermalnim poljima. A to potvrđuje i činjenica da je zanimanje predstavnika lokalne samouprave i brojnih gospodarskih subjekata iz dana u dan sve veće.

U prilog tome ide i činjenica da su već izrađeni i mnogi projekti izvodljivosti, koncepcije stupnjevite uporabe izrađene su za dvije lokacije - već spomenutu Veliku Ciglenu kod Bjelovara te Lunjkovec-Kutnjak u blizini Koprivnice - a radi se na još četiri projekta. Za tri su projekta već potpisana Pisma namjere, a za tri sljedeća su u fazi pripreme.

Primjerice, iz geotermalnog polja Zagreb na lokalitetu Blato, gdje je u planu gradnja termi sa sportsko-rekreacijskim sadržajem, uz temperaturu vode od 80 stupnjeva Celzijevih može se proizvesti 77 litara u sekundi. U odnosu na takvu moguću proizvodnju, količine koje se sada proizvode su minorne. Grad Zagreb i Ina potpisali su Pismo namjere još 2005. godine, a cilj je bio pokretanje gradnje novih sadržaja, poput sportsko-rekreacijskog centra i mogućeg hortikulturnog centra (staklenika za uzgoj cvijeća), a radi bolje ekonomske isplativosti i energetske učinkovitosti. Stoga se očekuje skoro pokretanje aktivnosti novoosnovanog poduzeća Terme u kojemu su, prema sporazumu, nositelji investicijskoga ulaganja Ina i Grad Zagreb u jednakim omjerima.

Regionalna i temperaturna podjela
Međutim, valja kazati kako se utvrđeni resursi geotermalne energije u Hrvatskoj nalaze na brojnim lokalitetima, a mogu se podijeliti u tri veće regije: panonsko područje, središnje područje i Dinaridi. Od te tri regije najznačajnije je područje Panonskog sedimentacijskog bazena koje obuhvaća Dravsku potolinu, Posavinu i Slavoniju.

Geotermalni potencijali, objašnjava Getliher, po temperaturi se mogu podijeliti u tri skupine. U prvu spadaju ležišta s nižom temperaturom, onom do 65 stupnjeva Celzijevih. U toj su skupini geotermalni izvori pronađeni na lokacijama kod Samobora, Kumrovca, Križevaca, Osijeka, Petrinje, Zlatara, Zeline... Zatim slijede ležišta s temperaturom od 65 do 100 stupnjeva, koja se nalaze oko ili unutar Zagreba, Ivanić-Grada, Krapine, Bizovca, Čakovca, Osijeka, Madarinaca, Ernestinova... U treću skupinu spadaju ležišta s temperaturom vode ili vodene pare od 100 do 180 stupnjeva, koja su otkrivena na lokalitetima Lunjkovec-Kutnjak blizu Koprivnice, Babina Greda, Grad Slatina, Molve, Kalinovac, Karlovac i Velika Ciglena kod Bjelovara.

Mogućnosti korištenja geotermalne energije su velike, tvrdi on, a ovise o temperaturi geotermalne vode i izdašnosti bušotina na pojedinom lokalitetu. "Kad je riječ o mogućnostima visokotemperaturnih geotermalnih voda, onda na prvome mjestu dolazi pretvorba toplinske u električnu energiju, a potom i digestija u industriji papira, proizvodnja glinice, konzerviranje hrane, sušenje poljoprivrednih proizvoda te grijanje različitih objekata. Energiju dobivenu iz geotermalnog izvora istodobno je moguće koristiti i u stakleničkom ili plasteničkom uzgoju hrane i cvijeća, u velikim rashladnim sustavima (hladnjače), za uzgoj ribe te u industriji drva", objasnio nam je direktor Službe za vodno gospodarstvo u Ina-Naftaplinu.

Hidroelektrane i dalje na prvom mjestu
Upravo takve mogućnosti potvrdila je i radna studija "Izvodljivost programa gospodarske uporabe geotermalne energije na lokaciji Velika Ciglena", koja pokazuje i smjer kojim bi razvoj geotermalnih elektrana u nas uskoro trebao krenuti.

Naime, na toj lokaciji otkriven je jedan od najtoplijih geotermalnih izvora u Hrvatskoj, s temperaturom vode višom od 175 stupnjeva Celzijevih i protokom od 83 litre u sekundi, s kojega je moguće pretvorbom toplinske u električnu energiju dobiti oko četiri megavata električne snage. Taj izvor nalazi se u blizini Bjelovara, a njegove prednosti su, ističu autori studije, proizvodnja električne energije, iskorištavanje toplinske energije za poljoprivrednu proizvodnju te opskrba toplinskom energijom većih potrošača poput stambenih zgrada u Bjelovaru.

Nešto slično navodi se i u studiji za Lunjkovec-Kutnjak blizu Koprivnice, koji ima temperaturu iznad 140 stupnjeva Celzija i protok od 53 litre u sekundi koji će se povećati na 70 litara u sekundi ugradnjom dubinske centrifugalne sisaljke, te će osigurati oko dva megavata električne snage.

Udio geotermalne energije u obnovljivim izvorima energije u nas nije velik, te iznosi oko dva posto u ukupnoj energetskoj potrošnji, dok je u svijetu taj udio u porastu. Nije tajna da primat u nas još imaju vjetroelektrane, a iskoristivost geotermalnih elektrana isplativa je i višestruko korisna upravo u takvim složenim projektima koji u početku gradnje nisu jeftini. Primjerice, studija izvodljivosti pokazala je kako je za projekt distribuiranja toplinske energije od izvorišta vruće vode na lokaciji Velika Ciglena do prvih stambenih zgrada u Bjelovaru - od prve pa sve do završne faze izgradnje koja uključuje i gradnju toplovoda - potrebno oko 360 milijuna kuna, što predstavlja znatnu investiciju.

Alojz Getliher ističe kako materijalnih dokaza o korištenju geotermalne energije na našim prostorima ima sve od razdoblja neolitika - mlađeg kamenog doba. Stupanj i način korištenja tog prirodnog resursa, sukladno klimatskim promjenama, mijenjao se zbog pronalaska izdašnijih geotermalnih izvora, ali i zbog promjena potreba korisnika i tehnologija korištenja tople vode iz zemljine unutrašnjosti.

Hrvatska se kao 170. potpisnica Protokola iz Kyota, inače jednog od najznačajnijih sporazuma o zaštiti okoliša, obvezala na ograničenje i smanjenje emisije stakleničkih plinova, što je prošle godine potvrdio i Sabor. U nastojanjima, pak, za što skorijim ulaskom u Europsku uniju, do 2010. godine Hrvatska treba povećati i udio energije dobivene iz obnovljivih izvora s dosadašnjih dva na 5,8 posto. Energija koju proizvode vjetroelektrane, kao i ona dobivena iz biomase, još uvijek je manja u odnosu na snagu hidroelektrana koje na polju obnovljivih izvora ipak daju najviše energije, a njihovo izvorište je trajno, neiscrpivo i ekološki prihvatljivo, zaključuje Getliher.

Potencijalni investitori
Kako gradnja prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj nije upitna, nego se samo čeka objavljivanje točnog datuma početka radova, postavlja se pitanje tko će ulagati u takav složen i skup pothvat. Zanimanje postoji, i to uglavnom stranih investitora koji na tom području imaju bogato iskustvo. Za gradnju geotermalne elektrane na lokaciji Velika Ciglena svoje su planove još lanjskog travnja predstavile tri tvrtke: njemački Siemens, američko-izraelska tvrtka Ormat te islandski Enex. Sve navedene tvrtke na području gradnje geotermalnih elektrana među vodećima su u svijetu.

Većina hrvatskih izvora u ruralnim je područjima
Potkraj 2004. godine instalirani kapaciteti geotermalne energije u Hrvatskoj iznosili su oko 114 termičkih megavata (MWt) ili 14 posto postojećega potencijala, što nije slučaj u zapadnim zemljama. Važno je naglasiti kako se iz obnovljivih izvora energije u Europskoj uniji danas dobiva oko šest posto primarne i 13 posto električne energije, a proizvodnja struje u svijetu iz geotermalnih izvora u razdoblju od 1999. do 2004. godine povećala se za 16 posto (godišnje tri posto), dok je za direktno korištenje toplinske energije utvrđeno povećanje za 43 posto u istom vremenskom razdoblju (godišnje 7,5 posto). Značajnije korištenje geotermalne energije u svijetu registrirano je u 72 države, od toga za proizvodnju električne energije u 23 države, a u pet država dobiva se iz geotermalnih izvora od 15 do 22 posto ukupne nacionalne proizvodnje električne energije.

Kad je riječ o Hrvatskoj, valja istaknuti kako se većina geotermalnih izvora nalazi u ruralnim krajevima, stoga takva energija ima važnu ulogu za te krajeve. Pritom se misli na izgradnju industrijskih pogona koji bi se koristili geotermalnom energijom, a što bi, osim ekološkom aspektu, pridonijelo i gospodarskom prosperitetu tih krajeva te otvaranju novih radnih mjesta, istaknuo je direktor Službe za vodno gospodarstvo u Ina-Naftaplinu Alojz Getliher. Potporu projektima Lunjkovec-Kutnjak te Velikoj Cigleni dala je i Vlada koja će konačno i odlučiti kada će započeti izgradnja prve geotermalne elektrane u Republici Hrvatskoj.
www.privredni.hr

Pročitano 2053 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive