U pasivnim kućama potrošnja energije za grijanje prostora ne prelazi 15 kWh po četvornom metru godišnje, što je samo četvrtina potrebne energije u odnosu na obične nove građevine te u mnogočemu pojednostavljuje cijeli sustav građevine. No, koncept se ne odnosi samo na niskoenergetsku kuću. Jedna od glavnih karakteristika pasivne kuće je visoka razina udobnosti u stanovanju. A sve se to može postići na vrlo ekonomičan način. Ulaganja se sigurno vraćaju, budući da je potrošnja energije potrebne za grijanje prostora smanjenja za oko 80 posto.
Da li je ova definicija jednaka za sve zemlje EU?
Definicija se temelji na fizici, a fizika je svugdje ista. Naravno, neke aspekte treba poštivati ovisno o lokaciji gradnje; u tropskim predjelima će pasivna kuća izgledati nešto drugačije od pasivne kuće u Skandinaviji. No, standard, pravi standard za pasivnu kuću je svugdje isti, i pritom ne mislim samo na Europu, već na cijeli svijet.
Zašto bi trebali graditi pasivne kuće?
Više od jedne trećine ukupno potrošene energije u industrijaliziranim zemljama koristi se u zgradarstvu i to najviše za grijanje. Stoga građevinski sektor mora biti glavni fokus ne samo pri raspravama o klimatskim promjenama i povezanim rizicima. Gledano na nacionalnoj razini, smanjenje potrošnje energije znači smanjenje potrošnje ovisnosti; od uvoza nafte do naglih promjena cijena. Istovremeno, bolji standardi učinkovitosti stvaraju dodatnu nacionalnu vrijednost. Izgradnjom ovih kuća milijuni ili čak milijarde neće biti potrošeni na uvoz energije iz fosilnih goriva, već na proizvode lokalnih obrtnika i visokokvalitetne proizvode kao što su prozori sa troslojnom izolacijom.
Kako pasivna kuća utječe na komfor u interijeru?
Visoka razina komfora i odlična kvaliteta klime u interijeru srž su onoga što pasivna kuća predstavlja. Način na koji je izgrađena osigurava zadržavanje željene topline u kući, čak i za najhladnijih zimskih mjeseci. Temperature unutarnjih površina, na primjer na prozorima ili podu, variraju vrlo malo od opće temperature unutarnjeg zraka. Sustav ventilacije osigurava stalni dotok svježeg zraka, pružajući vrhunsku kvalitetu zraka bez neugodnog propuha. S druge strane, u ljetnim mjesecima, nepoželjna toplina ostaje vani.
Da li je gradnja pasivne kuće skuplja od gradnje obične kuće?
Kada gradite kuću, dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost je vjerojatno jedno od najsigurnijih i najatraktivnijih ulaganja koje možete napraviti. Istina je da postoje dodatni troškovi koje treba platiti unaprijed za energetski visokoučinkovite proizvode poput prozora ili ventilacijskih sustava, kao i za kvalificiranu radnu snagu na gradilištu. U usporedbi sa običnom kućom ti troškovi mogu biti šest do sedam posto viši. No, dugoročno štedite mnogo, čak i sa trenutnim cijenama energenata. Koliki je točan rok otplate ovisi o mnogo parametara. U prosjeku se on kreće oko desetak godina. No, ovaj podatak može znatno varirati. S druge strane, iskusni projektant pasivne kuće može smanjiti troškove dodatne investicije gotovo na nulu. Dostupnost komponenti za izgradnju pasivne kuće može također biti odlučujući cjenovni faktor.
Autor: © Portal croenergo.eu
Da li je ova definicija jednaka za sve zemlje EU?
Definicija se temelji na fizici, a fizika je svugdje ista. Naravno, neke aspekte treba poštivati ovisno o lokaciji gradnje; u tropskim predjelima će pasivna kuća izgledati nešto drugačije od pasivne kuće u Skandinaviji. No, standard, pravi standard za pasivnu kuću je svugdje isti, i pritom ne mislim samo na Europu, već na cijeli svijet.
Zašto bi trebali graditi pasivne kuće?
Više od jedne trećine ukupno potrošene energije u industrijaliziranim zemljama koristi se u zgradarstvu i to najviše za grijanje. Stoga građevinski sektor mora biti glavni fokus ne samo pri raspravama o klimatskim promjenama i povezanim rizicima. Gledano na nacionalnoj razini, smanjenje potrošnje energije znači smanjenje potrošnje ovisnosti; od uvoza nafte do naglih promjena cijena. Istovremeno, bolji standardi učinkovitosti stvaraju dodatnu nacionalnu vrijednost. Izgradnjom ovih kuća milijuni ili čak milijarde neće biti potrošeni na uvoz energije iz fosilnih goriva, već na proizvode lokalnih obrtnika i visokokvalitetne proizvode kao što su prozori sa troslojnom izolacijom.
Kako pasivna kuća utječe na komfor u interijeru?
Visoka razina komfora i odlična kvaliteta klime u interijeru srž su onoga što pasivna kuća predstavlja. Način na koji je izgrađena osigurava zadržavanje željene topline u kući, čak i za najhladnijih zimskih mjeseci. Temperature unutarnjih površina, na primjer na prozorima ili podu, variraju vrlo malo od opće temperature unutarnjeg zraka. Sustav ventilacije osigurava stalni dotok svježeg zraka, pružajući vrhunsku kvalitetu zraka bez neugodnog propuha. S druge strane, u ljetnim mjesecima, nepoželjna toplina ostaje vani.
Da li je gradnja pasivne kuće skuplja od gradnje obične kuće?
Kada gradite kuću, dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost je vjerojatno jedno od najsigurnijih i najatraktivnijih ulaganja koje možete napraviti. Istina je da postoje dodatni troškovi koje treba platiti unaprijed za energetski visokoučinkovite proizvode poput prozora ili ventilacijskih sustava, kao i za kvalificiranu radnu snagu na gradilištu. U usporedbi sa običnom kućom ti troškovi mogu biti šest do sedam posto viši. No, dugoročno štedite mnogo, čak i sa trenutnim cijenama energenata. Koliki je točan rok otplate ovisi o mnogo parametara. U prosjeku se on kreće oko desetak godina. No, ovaj podatak može znatno varirati. S druge strane, iskusni projektant pasivne kuće može smanjiti troškove dodatne investicije gotovo na nulu. Dostupnost komponenti za izgradnju pasivne kuće može također biti odlučujući cjenovni faktor.
Autor: © Portal croenergo.eu
Mogu li stare građevine postati pasivne kuće?
Wobau Report: Koliko pasivnih kuća ima u Njemačkoj i kako će se razvijati trend prema pasivnoj kući?
Feist: Ne znamo sasvim točan broj pasivnih kuća, jer nema službene statistike, a već dugo ne brojimo sve novoizgrađene projekte. Nije sigurno niti da znamo za svaki projekt, jer svaki investitor i svaki arhitekt može izgraditi pasivnu kuću. Svi projektni dokumenti su javno objavljeni, a za to potrebna pomagala su dostupna. Sigurno je da trenutno ima nekoliko tisuća pasivnih kuća, a trend je i dalje u porastu.
Wobau Report: Koliko je jedna pasivna kuća skuplja u usporedbi sa novogradnjom koja za grijanje troši 7 litara/m2?
Feist: Na to se ne može paušalno odgovoriti nekom brojkom ili postotkom, jer to ovisi o tipu, veličini i obliku zgrade. U prosjeku je investicija (čisti troškovi gradnje) kod projekata koje smo mi procijenili bila otprilike osam posto viša nego kod konvencionalne gradnje. Što je veće iskustvo arhitekata sa standardom za pasivne kuće, to niža ispadne dodatna investicija. Jedan dio investicije se ulaže za prozračivanje odnosno ventilaciju stana, a to znači bolju kvalitetu zgrade.
Wobau Report: Što su komponente pasivne kuće?
Feist: Pasivnim kućama je potrebna tek jedna četvrtina energije za grijane potrebne u standardnim novogradnjama. To se postiže posebno dobrom toplinskom izolacijom, odličnim prozorima i visokim stupnjem dobitka na toplini. Veliko poboljšanje učinkovitosti te vrste funkcionira uspješno samo onda ako korištene komponente u svim aspektima imaju kvalitetu potrebnu za pasivnu kuću – primjerice omotač zgrade u kojemu ne postoje toplinski mostovi kad se radi o povezanom sustavu za toplinsku izolaciju. Komponente koje prolaze stroga ispitivanja tih svojstava pa stoga omogućuju uspješnu gradnju pasivnih kuća u praksi, mogu od Za- voda za pasivne kuće dobiti oznaku kao "Komponente prikladne za pasivne kuće". Zbog ovako visoke razine zahtjevnosti u Srednjoj Europi trenutno postoje prozori, kućna vrata, izo-sustavi i uređaji za obnavljanje topline koji su energetski najučinkovitiji u svijetu.
Wobau Report: Mogu li se i stare građevine modernizirati u pasivne kuće? Koliko to stoji? Koliko je to ekonomično?
Feist: Već postoje primjeri starih građevina moderniziranih u pasivne kuće. Što se tiče modernizacije, naša je preporuka da se tim povodom stare građevine opreme najboljim mogućim komponentama (na primjer s komponentama za pasivne kuće). Pritom na kraju ne mora uvijek iz toga proizaći pasivna kuća. Time se postiže velika ušteda na energiji i osjetno bolja ugodnost stanovanja. Ostvariva ušteda je većinom oko faktora 10 u odnosu na prvobitno stanje. Troškovi još više nego kod novogradnje ovise o dotičnoj zgradi i njenom stanju u smislu gradnje. Zgrada koja je svježe modernizirana neće odmah ići u rekonstrukciju. Stoga je naš savjet: ako je potrebno saniranje, uvijek staviti dobru toplinsku izolaciju. To je uistinu ekonomično, kao što smo već dokazali u jednoj novoj studiji. To važi i za izoliranje kod izgradnje krova, za nove prozore i nove uređaje za grijanje. "Kad se već radi, onda kako treba" je deviza. Mnogi se ljute uz ovakav rast cijena energije što takvu priliku nisku iskoristili za uštedu na troškovima.
Wobau Report: Koji standard za štednju energije ima smisla ekonomski i ekološki kod moderniziranih starih građevina?
Feist: Najviše smisla tim povodom ima ostvarenje optimuma u poboljšanju učinkovitosti. Kad se već ugrađuju novi prozori, onda su danas ekonomski optimalna troslojna stakla za toplinsku zaštitu, a najekološkije rješenje su trostruka stakla već od prije. Kad se već fasada sanira ili obnavlja, onda se ne bi trebalo štedjeti na debljini izo-materijala. Toplinska zaštita bi danas trebala biti na U vrijednostima između 0,14 i 0,18 W/m2 K. Udobno i djelotvorno prozračivanje stana bi isto tako trebalo biti sastavnim dijelom buduće modernizacije. Time dolazimo na to da svaku pojedinu komponentu treba optimalno poboljšati, a to, ovisno o starosnom razredu i tipu zgrade, dovodi do različitih standarda koji se odnose na potrošnju energije. Čak i kad vanjsko izoliranje kod zgrada sa dragocjenim ili zaštićenim fasadama ne bi bilo moguće, točnim analizama i primjerima smo ipak pokazali da se gotovo uvijek može ostvariti "kuća od 5 litara" (još uvijek faktor 4 u odnosu na današnji prosjek kod starih građevina). Najveći dio zgrade se ipak može puno bolje modernizirati – primjeri o kojima smo mi vodili brigu su svi u rasponu od 1,5 do 2,5 litre po kvadratnom metru stambene površine; to je skoro faktor 10 u odnosu na staro stanje. Da to funkcionira u praksi i da smo to višestruko dokazali djeluje jako umirujuće u pogledu razvoja događaja na tržištima energije širom svijeta.
Wobau Report: Je li kuća sa uštedom na energiji model budućnosti?
Feist: Najveća efikasnost u korištenju energije i dobivanju energije iz obnovljivih izvora, ukoliko je to ekonomski prihvatljivo – to je moto za budućnost. Ponovo se tu, ovisno o tipu kuće (i orijentaciji) individualno dolazi do različitih standarda; pojedine kuće s energetskim dobitkom će pritom imati energetsku bilancu nula, ali će biti i kuća s 1 do 3 litre. Odlučujuće je da se u nekoj regiji s energijom postupa onoliko učinkovito koliko je to prihvatljivo da se pritom stvara pristojna količina obnovljive energije - to se uostalom ne mora bezuvjetno događati na ili u zgradama; poljoprivreda i šumarstvo mogu dati svoj prilog sa bio-gorivima. Poboljšanje energetske učinkovitosti je pritom gospodarski naročito privlačan doprinos. Posebno zanimljivo kod energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije je da oboje prije svega počivaju na stvaranju regionalne vrijednosti. Pored osiguranja opskrbe energijom, ove tehnologije daju doprinos i rastu gospodarstva i tržišta rada.
Wobau Report: Kako brzo se amortiziraju izdaci za komponente za pasivne kuće kod neke stare zgrade?
Feist: Ne amortiziraju se "brzo" – "brzo" može lakovjernog investitora učiniti siromašnim ako padne na pretjerana obećanja kod ulaganja. Ima stvari koje se amortiziraju u roku od dvije godine ("brzo"), ali propadnu ili se pokvare već nakon jedne godine ("još brže"). Molim da mi oprostite za ovu polemiku, ali takva varljiva nada u brzi dobitak, to je jedno od glavnih zala sadašnjosti. S komponentama energetske učinkovitosti je to posve drukčije. Ovdje se ne može raditi o brzim dobicima, već se radi o dugotrajnoj povoljnoj opskrbi povezanoj s ugodnim stanovanjem. To se može odvijati na dva načina: ili, tako da se korisnik izloži hirovima tržišta energentima i dalje plaća rastuće troškove grijanja iz godine u godinu, tako da u ruke uzme nešto novca kako bi zgradu energetski poboljšao. Čak i tada postoje godišnji troškovi, oni za kamate i otplatu. Ipak, ti troškovi kapitala su većinom već od početka, a u najmanju ruku po trajanju, niži od troškova koji se inače izdvajaju za gorivo. U tim okolnostima se računa mjera energetske učinkovitosti. Danas je to, uz niske kamate i brojne posebno povoljne ponude, slučaj baš kod financiranja modernizacije uz dobro planirani proces.
Autor: © Portal croenergo.eu
W. Feist: Do 2020. milijun pasivnih kuća i stanova
Tvorac koncepta pasivne kuće, njemački fizičar Wolfgang Feist, koji je u okviru 5. zagrebačkog energetskog tjedna boravio u Hrvatskoj, ustvrdio je kako će sasvim izvjesno do 2020. u svijetu biti sagrađeno milijun pasivnih kuća i stanova, energetskog standarda A plus te naglasio da i Hrvatska tu može dati svoj doprinos. Podsjetio je da je prva pasivna kuća sagrađena 1990. u Darmstadtu. "Grupa mojih susjeda u Darmstadtu poželjela je živjeti u energetski učinkovitoj zgradi pa smo 1990. napravili nekoliko obiteljskih kuća u nizu u pasivnom standardu", kazao je dr. Wolfgang Feist za Hinu, rekavši kako sve obitelji još uvijek ondje stanuju i zadovoljne su jer mjerenja tijekom više od dva desetljeća pokazuju da je potrošnja energije izuzetno niska. Riječ je o kući u kojoj potrošnja energije za grijanje ne prelazi 15 kilovatsati po četvornom metru godišnje, vrlo je udobna za stanovanje, a ulaganja se sigurno vraćaju budući da je potrošnja energije za grijanje smanjenja oko 80 posto. U Njemačkoj je dosad izgrađeno 20.000 pasivnih kuća, no najvažnije je, kaže Feist, da u regiji postoje svi proizvodi za izgradnju takvih kuća poput izuzetno kvalitetnih prozora, ventilacijskog sustava, dizalica topline i slično i da je izgradnja kvalitetna, za što je potrebno dobro obrazovanje svih sudionika, od projektanata do zidara. "Na kraju, to je također vrlo zanimljiv posao jer svi sudionici znaju da time daju i svoj doprinos zaštiti okoliša, udobnosti stanovanja i manjoj potrošnji energije, što donosi manje stresa i pri plaćanju računa", ističe Feist. Za Hrvatsku je, kaže, bitno da postoje ogledni primjeri pasivnih kuća kako bi se ljudi uvjerili da "stvar funkcionira", a sljedeći korak je kvalitetno obrazovanje svih sudionika u procesu. Feist naglašava da izgraditi pasivnu kuću nije puno skuplje od gradnje obične kuće te da bi Zagreb i Hrvatska kroz smanjenje poreznih davanja mogli poticati energetski učinkovitu gradnju. "U Zapadnoj Europi izgradnja pasivne kuće je od 10 do 15 posto skuplja, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši jer je subvencioniranje takve vrste gradnje u nas još u povojima", rekao je u subotu na Regionalnom forumu gradnje po standardu pasivne kuće Dubravko Martinić, vlasnik nedavno sagrađene pasivne obiteljske kuće u Gornjem Stupniku koja je ušla u hrvatski izvještaj za EU direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Voditelj novoosnovanog konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević kazao je da je od prve pasivne kuće u Hrvatskoj 2005. do danas sagrađeno 20 pasivnih kuća naglasivši važnost izgradnje, a posebice energetske obnove zgrada do A plus energetskog standarda. U EU, navodi, više nitko i ne postavlja pitanje opravdanosti takve vrste gradnje i obnove. "Više se i ne govori isključivo o pasivnim i niskoegergetskim kućama, nego i o niskoenergetskim kvartovima, gradovima, pa i regijama", dodao je. Napomenuo je da u Hrvatskoj nekoliko gradova daje olakšice za energetski učinkovitu gradnju prvenstveno smanjenjem komunalne naknade, a da je u Koprivnici ta naknada za graditelje pasivne kuće sasvim ukinuta. Grad Zagreb je kroz projekt PassREg uključen u poticanje niskoenergetske gradnje u čemu su mu uzori Hannover, Bruxelles i Tirol, a ide i u niskoenergetsku obnovu 87 zgrada javne namjene - vrtića, škola, domova umirovljenika. Za to bi se, rečeno je, mogao iskoristiti hrvatski proizvod "eco-sandwich" to jest zidni panel od betona s recikliranim agregatom. To je važno zna li se da Hrvatska danas reciklira svega sedam posto građevinskog otpada, a EU pravila nalažu da se do 2020. treba reciklirati 70 posto takvog otpada. [H]
Portal croenergo.eu
Tvorac koncepta pasivne kuće, njemački fizičar Wolfgang Feist, koji je u okviru 5. zagrebačkog energetskog tjedna boravio u Hrvatskoj, ustvrdio je kako će sasvim izvjesno do 2020. u svijetu biti sagrađeno milijun pasivnih kuća i stanova, energetskog standarda A plus te naglasio da i Hrvatska tu može dati svoj doprinos. Podsjetio je da je prva pasivna kuća sagrađena 1990. u Darmstadtu. "Grupa mojih susjeda u Darmstadtu poželjela je živjeti u energetski učinkovitoj zgradi pa smo 1990. napravili nekoliko obiteljskih kuća u nizu u pasivnom standardu", kazao je dr. Wolfgang Feist za Hinu, rekavši kako sve obitelji još uvijek ondje stanuju i zadovoljne su jer mjerenja tijekom više od dva desetljeća pokazuju da je potrošnja energije izuzetno niska. Riječ je o kući u kojoj potrošnja energije za grijanje ne prelazi 15 kilovatsati po četvornom metru godišnje, vrlo je udobna za stanovanje, a ulaganja se sigurno vraćaju budući da je potrošnja energije za grijanje smanjenja oko 80 posto. U Njemačkoj je dosad izgrađeno 20.000 pasivnih kuća, no najvažnije je, kaže Feist, da u regiji postoje svi proizvodi za izgradnju takvih kuća poput izuzetno kvalitetnih prozora, ventilacijskog sustava, dizalica topline i slično i da je izgradnja kvalitetna, za što je potrebno dobro obrazovanje svih sudionika, od projektanata do zidara. "Na kraju, to je također vrlo zanimljiv posao jer svi sudionici znaju da time daju i svoj doprinos zaštiti okoliša, udobnosti stanovanja i manjoj potrošnji energije, što donosi manje stresa i pri plaćanju računa", ističe Feist. Za Hrvatsku je, kaže, bitno da postoje ogledni primjeri pasivnih kuća kako bi se ljudi uvjerili da "stvar funkcionira", a sljedeći korak je kvalitetno obrazovanje svih sudionika u procesu. Feist naglašava da izgraditi pasivnu kuću nije puno skuplje od gradnje obične kuće te da bi Zagreb i Hrvatska kroz smanjenje poreznih davanja mogli poticati energetski učinkovitu gradnju. "U Zapadnoj Europi izgradnja pasivne kuće je od 10 do 15 posto skuplja, dok je u Hrvatskoj taj postotak nešto viši jer je subvencioniranje takve vrste gradnje u nas još u povojima", rekao je u subotu na Regionalnom forumu gradnje po standardu pasivne kuće Dubravko Martinić, vlasnik nedavno sagrađene pasivne obiteljske kuće u Gornjem Stupniku koja je ušla u hrvatski izvještaj za EU direktivu o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Voditelj novoosnovanog konzorcija Pasivna kuća Hrvatska Ljubomir Miščević kazao je da je od prve pasivne kuće u Hrvatskoj 2005. do danas sagrađeno 20 pasivnih kuća naglasivši važnost izgradnje, a posebice energetske obnove zgrada do A plus energetskog standarda. U EU, navodi, više nitko i ne postavlja pitanje opravdanosti takve vrste gradnje i obnove. "Više se i ne govori isključivo o pasivnim i niskoegergetskim kućama, nego i o niskoenergetskim kvartovima, gradovima, pa i regijama", dodao je. Napomenuo je da u Hrvatskoj nekoliko gradova daje olakšice za energetski učinkovitu gradnju prvenstveno smanjenjem komunalne naknade, a da je u Koprivnici ta naknada za graditelje pasivne kuće sasvim ukinuta. Grad Zagreb je kroz projekt PassREg uključen u poticanje niskoenergetske gradnje u čemu su mu uzori Hannover, Bruxelles i Tirol, a ide i u niskoenergetsku obnovu 87 zgrada javne namjene - vrtića, škola, domova umirovljenika. Za to bi se, rečeno je, mogao iskoristiti hrvatski proizvod "eco-sandwich" to jest zidni panel od betona s recikliranim agregatom. To je važno zna li se da Hrvatska danas reciklira svega sedam posto građevinskog otpada, a EU pravila nalažu da se do 2020. treba reciklirati 70 posto takvog otpada. [H]
Portal croenergo.eu
