Dnevna svjetlost
Nedjelja, 04 Rujan 2011 11:36

Dnevna svjetlost

Kakva je povezanost čovjeka s dnevnom svjetlošću, Suncem? Zašto mu se uvijek divimo, priželjkujemo ga, čeznemo za njim? Ako zavirimo u ne tako davnu prošlost i pogledamo malo život "naših starih", prisjetit ćemo se da su većinu vremena provodili izvan kuće, a ne zarobljeni unutar ćetiri zida kao danas. Osnova života se odnosila na brigu o biljkama, njivama i vrtovima, vođenje životinja na ispašu po okolnim livada i brežuljcima. Da, ruku na srce, nekada je čovjek bio puno bliže prirodi, u direktnom kontaktu sa zemljom i svime onime što iz nje raste i po njoj hoda. Moglo bi se reći da su većinu svoga vremena provodili vani, na otvorenom, što je zapravo potpuno prirodno, jer dizajnirani smo za život u afičkim savanama, a ne u našim foteljama pred TV ekranima.

Sunčeva svjetlost neophodna je za funkcioniranje naših tijela u fizičkom, psihičkom i psihološkom pogledu. Neka istraživanja pokazuju da današnji "suvremeni" čovjek provede i do 90% vremena u zatvorenom prostoru. Možda u prvi mah zvuči pomalo nevjerojatno, no ako zbrojimo vrijeme koje provedemo u svojim domovima, uredima, restoranima, kafićima, automobilima - radeći, družeći se, prevozeći se s jednog mjesta na drugo, zaključit ćemo da je zaista tako.

Ne postoji zamjena za dnevnu svjetlost
Nedostatak Sunčeve svjetlosti kod čovjeka može imati ozbiljne posljedice na zdravlje! Pomanjkanje vitamina D može biti uzrokovano premalim izlaganjem direktnom suncu. Naime, i do 70% sinteze ovog vitamina odvija se na našoj koži upravo direktnim izlaganjem Sunčevoj svjetlosti, stoga bismo, naročito tijekom zimskog perioda, morali iskoristiti svaku priliku, svaki sunčani sat da pomognemo svome tijelu. Potreba za svjetlošću može se usporediti s potrebom za hranom, jer naše tijelo koristi svjetlost kao nutrijent za metaboličke procese na vrlo sličan način kao što na primjer koristi vodu.

Sezonske zimske depresije su akutna ili čak kronična stanja, koja se povezuju s nedostatkom svjetlosti, ali i promjenama u kvaliteti svjetlosti tijekom zime. Rezultati pojedinih istraživanja pokazali su da i do 10% svjetske populacije pati od različitih vrsta depresije uzrokovanih nedostatkom Sunčeve svjetlosti, što se naročito odnosilo na Sjevernu Ameriku i sjeverni dio Europe. Osim navedenog, nedostatak Sunčeve svjetlosti može pospješiti i razvoj osteoporoze i krtost kostiju, pa čak i neke vrste raka.

Terapija dnevnim svjetlom (izlaganje svjetlosti jačeg intenziteta u intervalima od 30-120min) pokazala se vrlo učinkovitom u smislu ublažavanja depresivnih stanja, smanjenja predmenstrualnih tegoba, unapređenja stabilnosti cirkulacije krvi, jačanja imunološkog sustava....

Izloženost direktnoj Sunčevoj svjetlosti 30-60min dnevno kod male djece pokazalo se kao vrlo podržavajući faktor za kvalitetu sna. Djeca su spavala mirnije i duže, a i kod odraslih su uočene slične pozitivne promjene. Direktna Sunčeva svjetlost podržavajuća je pri poboljšanju koncentracije, što naravno bitno utječe i na povečanje produktivnosti.

Kao što možemo potvrditi iz vlastitog iskusva, dan proveden na "svježem zraku" bitno utječe na naše opće dobro raspoloženje, a svjedoci smo i činjenice da nakon takvog "dana pod suncem" mirnije i slađe spavamo. Stoga je lako zaključiti da je pračenje prirodnog dnevnog ritma dana i noći logičan izbor i za nas ljude. Pijetlovi i koke to znaju najbolje

www.biosvijest.hr


Arhitektura je oduvijek željela prigrliti Sunčevu svjetlost. Prisjetimo se samo rimskog Pantheona koji kroz veliki okrugli otvor na vrhu kupole pušta svjetlost u veličanstveni volumen interijera.Slično kao i tada, ljudi su stoljećima koristili dnevnu svjetlost kao primarni izvor osvjetljavanja unutarnjih prostora i nastojali ju protkati kroz sve bitne dijelove zgrade. Pa da vidimo ukratko, što bi to značilo dnevnim svjetlom dobro osvjetliti unutarnji prostor?!

Kvalitetno dnevno osvjetljenje
Dok razmišljamo o kvalitetnom dnevnom osvjetljenju, u fokusu bi nam trebala biti adekvatna količina svjetlosti za obavljanje zadataka (učenje, čitanje, pisanje, kuhanje...), stvaranje vizualno ugodnog okruženja, štednja električne energije i osiguravanje dovoljne količine svjetlosti za naše biološke potrebe. Što to zapravo znači?!

Prilikom definiranja adekvatnog dnevnog osvjetljanja valja voditi računa da osvjetljenost prostora bude što je više moguće uravnotežena tj. da unutar istog prostora ne bude prevelikih oscilacija u intenzitetu svjetla, jer se u takvom okruženju možemo osjećati zbunjeno. Naše oči trebaju se prilagođavati velikom brzinom, prelazeći s tamnijih u svjetlije zone, što izaziva šokove unutar ljudskog živčanog sustava.

Većina prostorija u kojima boravimo ima postavljen prozor, vrata ili staklenu stijenu samo na jednom zidu. Na taj način ostvaruje se veliki intenzitet svjetlosti uz samu staklenu površinu, no već 2 ili 2,5 m prema dubini prostora intenzitet svjetla višestruko pada. Tu razliku u jačini svjetlosti možemo doživjeti kao blještanje (ukoliko je ona veća od 1:20). Kako bismo postigli što ujednačenije prirodno osvjetljenje prostora, izvor svjelosti trebao bi biti s dvije npr. nasuprotne strane ili pak sa zida i stropa/krova, što se može postići ugradnjom svjetlosnih tunela (tuba koje prenose Sunčevu svjetlost tamo gdje ona prirodnim putem ne može dospjeti) ili pak krovnih prozora. Ovdje valja napomenuti kako je zenitalno osvjetljenje (odozgo) barem dvostruko intenzivnije od onog koje kroz istu površinu stakla ulazi bočno, kroz vertikalni prozor. Osim toga svjetlost koja dolazi odozgo ravnomjernije će se raspršiti po prostoru što ćemo doživjeti puno ugodnije nego kroz fasadne staklene plohe. Ako promatramo s psihološke strane – Sunce nas obasjava odozgo pa nam je i zbog toga ovakav ulazak svjetlosti prirodniji i prihvatljiviji.

U svrhu jednostavne i precizne provjere na koji će se način dnevna svjetlost manifestirati u našem budućem, još neizgrađenom prostoru, može se koristiti i odgovarajući software. Daylight Visualizer vrlo je intuitivan i jednostavan za upotrebu, a dobiveni rezultati su iznimno precizni obzirom da je program certificiran. Učinite besplatni download i poigrajte se...

Traže se: dnevna svjetlost i dobar pogled
Treba imati na umu da je dnevna svjelost u našim objektima mješavina direktne Sunčeve svjetlosti, difuzne svjetlosti s neba i refleksija sa zemlje i okolnih objekata, te stoga može biti vrlo varijabilna. Osim same dnevne svjetlosti, druga važna komponenta udobnosti unutarnjeg prostora je i direktan vizualni kontakt s okolinom, što podrazumjeva pogled prema nebu, što širi pogled u daljinu, te kontakt prema tlu. Iz navedenog proizlazi i potreba da dijelovi zida ispod prozora (parapeti) budu što niži kako bi omogućavali pogled prema van i dok sjedimo. Na taj način se ne osjećamo izoliranima i odvojenima od vanjskog svijeta. U tu svrhu možemo osmisliti niše u blizini prozora, ili prostor za čitanje i relaksaciju uz vanjske staklene plohe. (vidi fotografije na kraju teksta)

Direktna Sunčeva svjetlost ima iznimno važnu ulogu u radu našeg živčanog i endokrinog sustava, te bi stoga bilo poželjno da smo u mogućnosti i u unutarnjem prostoru upijati direktne Sunčeve zrake. Preporučljivo je da to činimo barem 30-60 minuta dnevno, obzirom da ne postoji niti jedan izvor umjetnog svjetla koji može oponašati kvalitetu spektra dnevne svjetlosti. Svjetlost koja u objekt upada sa sjeverne strane je difuzna, statična, uravnoteženija, dok je ona s juga, istoka ili zapada, puno življa, oštrija, dinamičnija i može se mijenjati iz trenutka u trenutak. Stoga ne iznenađuje ako ustvrdimo da je, za postizanje ugodnog unutarnjeg osvjetljanja dnevnim svjetlom, potrebno razmisliti o adekvatnom zasjenjenju. Danas se na tržištu nude različita unutarnja i vanjska sjenila. Svi znamo za vanjske rolete, koje prvenstveno služe za zamračenje prostora, uz eventualno minimalno propuštanje svjetlosti. Vanjska tenda je mrežasti materijal koji može raspršiti direktnu Sunčevu svjetlost i pretvoriti je u ugodnu difuznu svjetlost, dok istovremeno, zbog svoje mrežaste strukture, omogućuje kontakt s vanjskim prostorom. Zaista izvrsno rješenje! Unutarnje plisirano sjenilo također će disperzirati intenzivnu vanjsku svjetlost, ali će onemogućiti pogled prema van, za razliku od npr. unutranje žaluzine, koja omogućuje potpunu kontrolu nad svjetlom, ali i pogledom, obzirom da njene lamele možemo zakretati kako nam najviše odgovara.

Sve u svemu, ako loše osmislimo način dovođenja dnevne svjetlosti u unutarnji prostor može nam se dogoditi da svjetla bude premalo i da tijekom dana trebamo koristiti umjetnu rasvjetu kako bismo pojedine dijelove prostora dodatno osvjetlili. Može nam se dogoditi i situacija da se zbog nekontroliranog upada svjetlosti velikog intenziteta u prostoru pojavi blještanje, što je opet neadekvatno.

Optimalno rješenje bi bilo da veliku količinu svjelosti možemo lako kontrolirati adekvatnom upotrebom sjenila, te tijekom dana uživati u prirodnoj svjetlosti.
www.biosvijest.hr
Pročitano 1440 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive