Ako u Beču sagradite pasivnu kuću Grad će vam dati subvencije od 201 e/m2, pa ne čudi što imaju 4600 takvih kuća. Austrija je zbog brojnih poticaja postala lider pasivne gradnje u svijetu. Više od 600 pasivnih kuća diljem Europe prošli vikend širom su otvorile vrata i ugostile brojne stručnjake. Na taj način u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Luksemburgu, Italiji, Poljskoj, Francuskoj, Slovačkoj, Belgiji, Nizozemskoj, Švedskoj, Irskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj i drugi put u Hrvatskoj proslavljeni su Dani pasivne kuće koji se redovito održavaju već 18 godina. Punoljetnost pasivnih kuća, dobro izoliranih kuća koje godišnje troše oko 15 kWh/m2 ili litru loživa ulja po četvornome metru (odnosno 80 do 90 % manje energije od klasične), proslavljena je i u Hrvatskoj, i to stručnim simpozijem na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Osim radionica i predavanja o iskustvima iz Austrije, Njemačke, Slovenije i Hrvatske, polaznici simpozija mogli su posjetiti i dvije jedine sagrađene pasivne kuće u Hrvatskoj, pasivnu kuću ČV1 obitelji Čuturilo Vujaklija u Kupinečkom Kraljevcu te već poznatu kuću Branka Mihaljeva u Bestovju koji je dugi niz godina bio jedini vlasnik pasivne kuće u Hrvatskoj.
Kod nas u povojima
No, dok su pasivne kuće u Hrvatskoj još uvijek u povojima, u Austriji su one u punom zamahu, a prema podacima Roberta Schilda iz Beča, Austrija trenutačno ima 4600 pasivnih kuća.Prema našim studijama 2015. godine godišnje će se graditi 48.000 pasivnih kuća, odnosno smatramo da će gotovo sve zgrade koje se budu gradile biti pasivne - rekao je Roberta Schild, objasnivši da je Austrija, iako je jedna od manjih europskih zemalja koja ima tek osam milijuna ljudi, lider po pasivnim kućama u Europi i svijetu.
Razni poticaji
Razlozi su jednostavni, a oni leže u poticajima za gradnju i rekonstrukciju. Ako gradite kuću ili renovirate stan, kuću, poslovni prostor, školu, vrtić ili bilo koju zgradu u Beču, od lokalne zajednice dobit ćete poticaj od 201 euro po kvadratu, ali samo ako ćete graditi ili obnavljati po načelima pasivne gradnje. Ako primjerice rekonstrukciju ili gradnju radite na području Vorarlberga, dobit ćete poticaje od 149 eura/m2, u Tirolu 50, a u Salzburgu, najmanje, 15 eura po kvadratu. U većini slučaja ta dodatna ulaganja za gradnju pasivne kuće, koja u Austriji iznose oko 10 posto, građanima su pokrivena zbog spomenutih subvencija, pa naravno da svi žele graditi pasivne kuće jer žive u zdravijem ambijentu koji značajno manje zagađuje okoliš te troši energenata i pritom imaju drastično niže režije za grijanje i hlađenje - objasnio je Robert Schild. Kroz razne prikazane primjere ispada da gradnja pasivne kuće ili rekonstrukcija postojeće košta od 120 do 223 eura po kvadratu više nego gradnja klasičnih zgrada, a profesor Ljubomir Mišćević s Arhitektonskog fakulteta kaže da je u Hrvatskoj gradnja pasivnih kuća oko 15 posto skuplja nego onih običnih.
Diktira nam EU
Razlozi zašto bi trebalo graditi niskoenergetske pasivne kuće leže prvenstveno u očuvanju prirode te smanjenju potrošnje energije, kao i smanjenju emisija CO2, a za pojedinca koji se odluči za gradnju drastično niže režije za grijanje, hlađenje i potrošnju električne energije. Svu energiju koju Hrvatska proizvede potrošimo na sektor zgradarstva, a ostalih 50-ak posto uvozimo. To bi se moglo drastično promijeniti. No, na gradnju pasivnih kuća obvezuje nas i Europska Unija koja je prije godinu dana donijela rezoluciju po kojoj sve zgrade koje se budu obnavljale ili gradile u Europskoj Uniji od 2011. godine moraju biti energetski učinkovite (dakle, uvest će se znatno stroži propisi o potrošnji energije u zgradarstvu). Engleska je svojevoljno išla i korak dalje te je od 2016. uvela direktivu po kojoj će sve nove zgrade koje se od tada budu gradile morati imati nultu emisiju plinova, a na razini Europske Unije nova pooštrenja zakona slijede 2018. godine. Dakle, za devet godina sve nove zgrade morat će proizvoditi dovoljno energije za svoje vlastite potrebe, a cilj je da se do 2020. godine smanji potrošnja energije te emisija plinova za 20 posto te da se ujedno poveća upotreba obnovljivih izvora za 20 posto - rekao je Mišćević, dodajući kako se u očuvanje prirode i energenata odnedavno uključila i Amerika te da će biti vrlo zanimljivo vidjeti koje će nove zaključke i odredbe donijeti UN u sklopu konferencije o globalnim klimatskim promjenama u prosincu u Kopenhagenu.
Nije tako teško...
Ako neće milom, hoće zbog EU, zaključak je koji se može izvesti iz ovih izlaganja. No, jednako tako treba zapamtiti riječi austrijskog stručnjaka R. Schilda koji kaže da pasivna gradnja nije ni tako skupa niti komplicirana, samo treba krenuti...
www.jutarnji.hr
Zeleno, ekološki i energetski učinkovito, pojmovi su koji i u Hrvatskoj privlače sve veću pažnju. Kako i ne bi kada europsko zeleno investicijsko tržište raste u prosjeku 20 posto godišnje, a procjenjuje se da će do 2014. vrijednost tog tržišta doseći čak 573 milijardi eura. Colliers International proveo je istraživanje u Jugoistočnoj Europi čiji su nalazi pokazali da možemo očekivati da zelena gradnja postane apsolutni hit u narednim godinama. Čak 45 posto ispitanika u sljedećih se pet godina vidi kao budući vlasnik, operater ili korisnik zelene zgrade, a još 40 posto njih ostavlja takvu mogućnost. Ekonomska kriza povećala je svakako interes prema zelenoj gradnji, ali još uvijek vlada percepcija da je ekološka gradnja prilično skupa. Naime, većina misli da je ovaj tip gradnje i do 20 posto skuplji od standardne gradnje, a spremni su platiti oko pet do devet posto više za koncept. Zelena gradnja je samo dva posto skuplja od standardne gradnje, a zelene zgrade u prosjeku vrijede 16 posto više od usporedivih klasičnih zgrada te postižu šest posto veće cijene najma. Erin Inglish, regionalna savjetnica za razvoj i savjetnica za zelenu gradnju u Colliers International za regiju Jugoistočne Europe ističe da je budućnost građevinskog sektora neizbježno u 'zelenoj' gradnji. Interes privatnih poduzeća postoji, ističe Inglish, ali je velik dio tog entuzijazma spekulativnog karaktera. U Hrvatskoj još nema certificiranih zelenih zgrada, ali sve je veći trend energetski učinkovite gradnje. 'Postoje developeri koji odabiru marketinški prezentirati svoj projekt kao zelenu gradnju, ali se ne odlučuju na postupak verifikacije ili certificiranja treće strane', upozorila je Inglish. Takav primjer je planirani centar grada u Rijeci koji će imati zgrade sa zelenim krovovima i „cirkulacijom svježeg zraka", što predstavlja zelenu holističku strategiju. Inglish ističe da tržište postoji, jer u Hrvatskoj posluju kompanije koje su poznate po tome da daju prednost zelenim zgradama, kao što su Siemens, Microsoft i Coca-Cola. Zelena gradnja način je da se smanji ukupna emisija stakleničkih plinova graditeljskog sektora, na koji otpada i do 45 posto ukupne emisije. Prema izvorima Centra za obnovljivu energiju europske su građevine odgovorne za emisiju 50 posto ugljičnog dioksida, 35 posto potrošnje materijala, 45 posto potražnje energije i 10 do 35 posto otpada koji se odlaže na odlagalištima otpada. U Hrvatskoj je ovaj tjedan održan i prvi simpozij o zelenoj gradnji u organizaciji Savjeta za zelenu gradnju. Zelena gradnja je holistički koncept koji je usmjeren na održivost izgrađenog okoliša, način na koji je projektiran, izgrađen i način na koji funkcionira, u pristupu koji se sastoji od četiri stupa, a koji uključuje okoliš, ekološku, socijalnu i kulturnu održivost.
www.gradnja.org
