Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je danas na Nuclear Energy Summit 2026. u Parizu da je drastično smanjenje udjela nuklearne energije u Europi s jedne trećine (1990.) na današnjih oko 15 posto bila strateška greška koja je Europu učinila ranjivom i preskupom. U oštrom govoru upozorila je da previsoke cijene električne energije ugrožavaju životni standard građana i konkurentnost industrije u eri umjetne inteligencije i robotike te poručila: budućnost nije „ili obnovljivi ili nuklearna“, već i obnovljiva i nuklearna energija zajedno.

Von der Leyen je tom prigodom predstavila novu Europsku strategiju za male modularne reaktore (SMR) s ciljem da prvi takvi reaktori budu operativni već u ranim 2030-ima. Strategija se temelji na tri stupa: jednostavnijoj regulativi, mobilizaciji 200 milijuna eura garancija za privatna ulaganja te snažnoj europskoj suradnji dok je ambicija jasna: vratiti Europu na poziciju globalnog lidera u nuklearnoj tehnologiji sljedeće generacije.

U NASTAVKU DONOSIMO CIJELI GOVOR:

Govor predsjednice Ursule von der Leyen na Summitu o nuklearnoj energiji

Poštovani predsjedniče Macron, dragi Emmanuel, hvala ti što si domaćin ovog ključnog summita.
Predsjednici,
Premijeri,
Glavni direktor Grossi,
Ekscelencije,
Dame i gospodo,

Cijene električne energije u Europi strukturno su previsoke. To je izuzetno važno. Jer pristupačna električna energija nije važna samo za troškove života naših građana, već je i ključna za našu industrijsku konkurentnost. Industrije budućnosti gradit će se na pristupačnoj električnoj energiji. Robotika i umjetna inteligencija pokrenut će sljedeći val inovacija i produktivnosti u svim industrijskim sektorima. A oboje zahtijevaju pristupačnu električnu energiju u izobilju. Zato će industrijska konkurentnost sve više ovisiti o tome tko najbolje može proizvoditi, prenositi, pohranjivati i koristiti obilnu i pristupačnu električnu energiju.

No Europa nije proizvođač nafte ni plina. Za fosilna goriva potpuno smo ovisni o skupom i nestabilnom uvozu, što nas dovodi u strukturnu nepovoljnu poziciju u odnosu na druge regije. Aktualna kriza na Bliskom istoku jasno nas podsjeća na ranjivosti koje to stvara.

Ali imamo domaće izvore energije s niskim udjelom ugljika: nuklearnu energiju i obnovljive izvore. Zajedno oni mogu postati jamci neovisnosti, sigurnosti opskrbe i konkurentnosti ako to učinimo kako treba, i to sada. Posljednjih deset godina ostvarili smo veliki napredak u obnovljivim izvorima. Solarna fotonaponska energija i vjetar pretekli su fosilna goriva u europskoj energetskoj bilanci. Naši europski proizvođači vjetroturbina globalni su predvodnici. Izvoze visoku tehnologiju „made in Europe“ u cijeli svijet. Nažalost, priča s nuklearnom energijom je drugačija. Dok je 1990. godine trećina europske električne energije dolazila iz nuklearnih izvora, danas je to samo oko 15 %. Ovo smanjenje udjela nuklearne energije bio je izbor. Vjerujem da je to bila strateška pogreška Europe da okrene leđa pouzdanom, pristupačnom izvoru energije s niskim emisijama.

To se mora promijeniti, iz dva razloga. Prvo, jer nuklearna energija i obnovljivi izvori imaju ključnu ulogu. Ovo nije „ili-ili“ dok su najsnažniji upravo u kombinaciji. Jer ono što nam treba jest najbolji ukupni energetski sustav: čist, pristupačan, otporan i europski. Obnovljivi izvori proizvode elektrone po najnižoj cijeni, ali su varijabilni, ovisni o suncu i vjetru, a ponekad su najbolja mjesta daleko od industrijskih centara potražnje. Zato moramo ulagati i u skladištenje energije, fleksibilnost potrošnje te izgradnju mreža.

Nuklearna energija je pouzdana, proizvodi električnu energiju cijele godine, 24 sata dnevno. Stoga je najučinkovitiji sustav onaj koji kombinira nuklearnu energiju i obnovljive izvore, uz podršku skladištenja, fleksibilnosti i mreža. Drugi razlog jest da je Europa bila pionir u nuklearnoj tehnologiji i da ponovno može preuzeti svjetsko vodstvo. Reaktori sljedeće generacije mogli bi postati europski izvoz visoke tehnologije i visoke dodane vrijednosti. I upravo nas to dovodi danas u Pariz.

Posljednjih godina svjedočimo globalnom preporodu nuklearne energije. Europa želi biti dio toga. Prošle godine izmijenili smo pravila o državnim potporama kako bismo proširili podršku nuklearnoj fisiji i gorivima. Pokrenuli smo prvi svjetski industrijski savez za male modularne reaktore i predložili ulaganje preko 5 milijardi eura u našem sljedećem proračunu za istraživanje fuzije, posebno kroz ITER.

Ali nakon godina opadanja ulaganja, potrebno je više da bismo preokrenuli trend. Zato danas predstavljamo novu Europsku strategiju za male modularne reaktore (SMR). Naš cilj je jednostavan: želimo da ova nova tehnologija bude operativna u Europi već početkom 2030-ih, kako bi mogla igrati ključnu ulogu uz tradicionalne nuklearne reaktore u fleksibilnom, sigurnom i učinkovitom energetskom sustavu.

Predlažemo tri glavna seta mjera. Prvo, potrebna su nam jednostavna pravila. Stvorit ćemo regulatorne „sandboxe“ kako bi tvrtke mogle testirati inovativnu tehnologiju. Radit ćemo s državama članicama na usklađivanju pravila preko granica. Logika je jasna: kada je sigurno implementirati, onda mora biti jednostavno implementirati i to diljem Europe.

Drugo, moramo mobilizirati ulaganja. Danas mogu najaviti da ćemo stvoriti garanciju od 200 milijuna eura za podršku privatnim ulaganjima u inovativne nuklearne tehnologije. Sredstva će doći iz našeg Sustava trgovanja emisijama. Ne samo da ćemo smanjiti rizik ulaganja u ove niskougljične tehnologije, već želimo i poslati jasan signal drugim ulagačima da nam se pridruže. Ovo je jedan konkretan korak u sklopu širih napora da se poboljšaju uvjeti ulaganja u europski nuklearni sektor.

Treće, ovo mora biti zajednički europski napor. Poslovni model modularnih reaktora zahtijeva razmjer. Zato je suradnja preko europskih granica ključna. Stoga ćemo raditi s državama članicama na usklađivanju regulatornih okvira, ubrzavanju izdavanja dozvola i razvoju vještina koje sektor treba. Tvrtke iz država članica i pouzdanih partnera također se trebaju udružiti. Na primjer, mogle bi zajednički ulagati u istraživanja, testne objekte i stvaranje europskih lanaca vrijednosti za nuklearna goriva.

No naša ambicija nije ograničena samo na male modularne reaktore. Moramo ojačati i širi nuklearni ekosustav od goriva do tehnologije, od lanaca opskrbe do vještina. Upravo je to svrha naše Strategije ulaganja u čistu energiju: smanjiti troškove energije, ubrzati uvođenje čistih tehnologija i otvoriti više mogućnosti financiranja.

Dame i gospodo,

U tijeku je utrka u nuklearnoj tehnologiji. Ali znamo da Europa ima sve što je potrebno da predvodi. Imamo pola milijuna visokokvalificiranih radnika u nuklearnom sektoru što je daleko više nego SAD i Kina. Predvodimo globalne inovacije u modularnim reaktorima. A sada imamo i ambiciju da djelujemo brzo i u velikom opsegu kako bi Europa postala globalno središte nuklearne energije sljedeće generacije.

Hvala vam.

KOJI JE KONTEKST OVOG GOVORA?

Ursula von der Leyen održala je ovaj govor danas, 10. ožujka 2026., na otvaranju Nuclear Energy Summit 2026. u Parizu. To je drugi svjetski summit o nuklearnoj energiji (prvi je bio 2024. u Bruxellesu), a domaćin je francuski predsjednik Emmanuel Macron u suradnji s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA). Von der Leyen je upravo tu predstavila novu Europsku strategiju za male modularne reaktore (SMR).

Najvažniji trenutni kontekst: govor dolazi usred eskalacije sukoba između SAD/Izraela i Irana (koji je ušao u drugi tjedan). Taj sukob je poremetio prolaz kroz Hormuški tjesnac (kroz koji prolazi ~20 % svjetske nafte i LNG-a), što je izazvalo novi skok cijena energenata u Europi. Von der Leyen je to izravno spomenula kao „jasan podsjetnik na ranjivosti koje stvara ovisnost o uvozu“.

Zašto Europa sada ubrzano ide u nuklearni smjer?

Europa je u posljednje 3–4 godine doživjela pravu promjenu paradigme. Nije riječ o slučajnosti, nego o kombinaciji nekoliko snažnih razloga koji su se poklopili:

Dvije uzastopne energetske krize (geopolitika): Prvo ruska invazija na Ukrajinu 2022., a sada nova kriza s Iranom 2026. i to oba puta Europa je ostala taoc uvoza fosilnih goriva iz nestabilnih regija. Nuklearna energija daje dugoročnu stratešku neovisnost i sigurnost opskrbe.

Eksplozija potražnje za strujom zbog AI i digitalizacije: Data centri za umjetnu inteligenciju, robotika, elektrifikacija prometa i industrije troše masovne količine električne energije 24/7. Obnovljivi izvori su jeftini, ali varijabilni dok nuklearna energija je jedini stabilni, niskougljični izvor koji to može pratiti.

Industrijska konkurentnost i previsoke cijene energije: Cijene električne energije u Europi su strukturno previsoke. To dovodi do zatvaranja tvornica i gubitka radnih mjesta. Jeftina i obilna energija postala je egzistencijalno pitanje za opstanak europske industrije u eri AI-ja.

Sazrijevanje tehnologije malih modularnih reaktora (SMR): SMR-ovi su manji, brže se grade, mogu se proizvoditi serijski i lakše financirati od klasičnih velikih reaktora. Europa sada želi da prvi budu operativni već u ranim 2030-ima i zato je danas predstavljena konkretna strategija s 200 milijuna eura garancija i regulatornim „sandboxima“.

Klimatski realizam i net-zero 2050.: Obnovljivi izvori su super, ali sami ne mogu osigurati stabilan sustav. Von der Leyen je jasna: „nije ili-ili, nego i obnovljivi i nuklearna“ energija.

Politički i globalni momentum: Francuska (70 % struje iz nuklearke) snažno predvodi, pridružuje se istočna Europa (Poljska, Češka, Finska, Rumunjska...), a Kina i SAD ubrzavaju svoje programe. Europa ne želi zaostati i želi ponovno postati globalni lider u nuklearnoj tehnologiji.

Ovo nije samo „zelena tranzicija“ već je ovo pitanje opstanka europske industrije, životnog standarda i strateške samostalnosti. Von der Leyen je danas javno priznala da je smanjenje udjela nuklearne energije s 33% na 15 % bila strateška europska pogreška. Sada se pokušava to ispraviti i to brzo i u velikom nuklearnom stilu.