Reforma sustava emisija CO2
    Četvrtak, 08 Veljača 2018 20:59

    Reforma sustava emisija CO2

    Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova (ETS od eng. Emissions trading system) Europske unije temeljni je alat za smanjenje industrijskih emisija. Europski parlament raspravljao je 5. veljače i glasovao 6. veljače o prijedlogu za reformu ETS-a. Reforma o kojoj je odlučivao Parlament i koja je usvojena na glasanju 6. veljače bila je neophodna. Naime, EU je treći najveći zagađivač ugljikovim dioksidom na svijetu s najambicioznijim planom: želi smanjiti emisije za 40 posto do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990. godine. ETS je pokrenut 2005. kako bi se smanjile emisije u industrijskom sektoru. ETS obvezuje više od 11 tisuća elektrana i tvornica na posjedovanje dozvole za svaku tonu emisija CO2. Tvrtke ih moraju kupiti na aukcijama, a količina dozvola, kao i besplatnih dozvola, svake se godine smanjuje. Radi se o financijskom poticaju za smanjenje zagađenja – što manje emisija, manji je trošak. Cijena ovisi o tržištu i rezultat je kretanja ponude i potražnje. Za neke tvrtke dozvole su besplatne, ako postoji rizik da će tvrtka zbog povećanih troškova napustiti regiju i preseliti proizvodnju na područje gdje su dozvole jeftinije. Dozvole za emisijske jedinice trenutno su iznimno jeftine, jer je potražnja za njima pala uslijed gospodarske krize dok je ponuda ostala stabilna. Suficit dozvola je u 2013. godini iznosio 2,1 milijardi, što je malo smanjeno u 2014. i onda još značajnije na 1,7 milijardi dozvola u 2015. te na 1,69 milijardi u 2016. Ta velika količina dozvola na tržištu po niskim cijenama ne potiče tvrtke na ulaganje u zelene tehnologije, što ide u potpunosti protiv cijele ideje da se pomoću sustava borimo protiv klimatskih promjena. Trenutna direktiva o ETS-u istječe 2020. godine. Cilj reforme je stvaranje i provođenje učinkovitog i stabilnog tržišta emisijama za razdoblje nakon 2020. s planovima za poboljšanje troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika u skladu s obvezama iz Pariškog klimatskog sporazuma. Kako bi se podigle cijene, prijedlog uključuje brže postupno povlačenje količine dozvola za emisije, za 2,2 posto od 2021. u usporedbi s postojećim smanjenjem od 1,74 posto. Zastupnici zatim žele udvostručiti količinu dozvola u rezervi. Time bi se višak uklonio s tržišta i vratila ravnoteža ponude i potražnje, a dodatne količine jedinica puštale bi se u prodaju samo po potrebi. Kad se pokrene, rezerva za stabilnost tržišta povukla bi 24 posto neraspoređenih jedinica svake godine. Konačno, prijedlog uključuje i stvaranje nekoliko mehanizama za potporu kojima će se industriji i energetskim sektorima pomoći u inovacijama i ulaganjima u prelasku na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika. To uključuje dva nova fonda, a to su: Fond za inovacije, kojim se proširuje postojeća potpora za primjenu inovativnih tehnologija na napredne inovacije u industriji i Fond za modernizaciju, kojim se omogućuju ulaganja u modernizaciju energetskog sektora i širih energetskih sustava te povećanje energetske učinkovitosti u deset država članica s nižim dohocima. Nakon glasanja u EP, Vijeće će morati i službeno usvojiti tekst prije nego što se tekst objavi u Službenom listu EU-a.
    croenergo.eu


    EU priprema reformu sustava trgovanja emisijama CO2
    Smanjivanje emisije stakleničkih plinova, ponajprije ugljičnog dioksida, u središtu je svake strategije suzbijanja posljedica klimatskih promjena. Ključni stup europske strategije za klimu i energiju je shema trgovanja dozvolama za emisiju CO2 (ETS), daleko najveći multinacionalni sustav te vrste na svijetu, pišu europski mediji. U sklopu sustava, pokrenutog 2005., gotovo 10.000 velikih tvornica u EU kupuje i prodaje dozvole za emisiju CO2. Tvornice koje premaše svoju kvotu mogu kupiti neiskorištene dozvole onih koji su uspješniji u smanjivanju svojih emisija. Sustavom je obuhvaćeno oko 40 posto ukupne emisije CO2 u EU. No, ETS se našao pod udarom kritika jer je velikodušno dodjeljivanje dozvola rezultiralo golemom dobiti energetskih kompanija, nekih od najvećih zagađivača u EU, koja se procjenjuje na 1,2 milijarda eura. Cijene dozvola zbog toga su u prvoj fazi sustava, koja je završila 2007., postale gotovo beznačajne. Istodobno, konzultantska kuća “Poit Carbon” procjenjuje da je emisija ugljičnog dioksida u Europi prošle godine porasla za 1,1 posto. Jeftine dozvole također nisu potaknule industriju na veća ulaganja u čistu infrastrukturu i energetsku učinkovitost. Prošle godine gotovo polovica zemalja članica nije napredovala u ispunjavanju svojih obveza iz Protokola iz Kyota. Potrošačke cijene su porasle, a s njima i dobit energetskih kompanija te emisija ugljičnog dioksida. Imajući to u vidu, Europska komisija predstavila je u siječnju nekoliko prijedloga za suzbijanje klimatskih promjena, među kojima i reformu ETS-a. Prema prijedlogu, dozvole za emisiju ugljičnog dioksida određivat će se na europskoj razini umjesto, kao do sada, na nacionalnoj, a kupnja dozvola postupno će zamijeniti njihovo besplatno dodjeljivanje. Do 2020. kupovat će se sve dozvole u energetskom sektoru. Kupnja dozvola obuhvatit će s vremenom i ostale industrijske grane koje troše mnogo energije, a od 2012. do 2020. povećat će se broj sektora obuhvaćenih ETS-om, uključujući i civilni zračni promet, koji već prosvjeduje zbog milijardi eura dodatnih troškova koje će zbog toga imati. Uključit će se petrokemijsku industriju, proizvodnju amonijaka i aluminija, a izvan sustava ostat će cestovni promet i brodarstvo te poljoprivreda i šumarstvo. Osim toga, za grane koje nisu obuhvaćene ETS-om, kao što su poljoprivreda, zbrinjavanje otpada, građevinarstvo i promet, zemlje članice dobit će obvezujuće nacionalne ciljeve za smanjenje emisije ugljičnog dioksida, s tim da će bogatije zemlje dobiti strože ciljeve. Unatoč tomu, aktivisti za zaštitu okoliša strahuju da ETS-ov cilj, prema kojemu bi industrija do 2020. trebala smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 21 posto u odnosu prema 2005., nije dovoljno strog. Mnogi dijelovi svijeta u ETS-u ipak vide primjer kako smanjiti emisiju ugljičnog dioksida uz najnižu moguću cijenu. Kroz ETS svake se godine na dozvolama za emisiju ugljičnog dioksida ostvari trgovina vrijedna gotovo 50 milijardi eura, a popratni financijski proizvodi pokazuju impresivan rast.
    www.poslovni.hr

    Pročitano 191 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive