Ozelenjavanje Antarktike
Subota, 17 Lipanj 2017 12:12

Ozelenjavanje Antarktike

Na Antarktiku je tijekom prethodnih desetljeća vegetacija pojačano rasla pod utjecajem klimatskih promjena, pokazala je studija objavljena u američkom časopisu Current biology. Znanstevnici su ukazali na opasnost da Antarktik, poput Arktika, postane sve zeleniji. Na ovom poluotoku na krajnjem jugu planeta ima malo biljnih vrsta, ali je istraživanje mahovine na obalama Antarktičkog oceana pokazalo jasno povećanje biološke aktivnosti tijekom prethodnih 50 godina, ukazali su znanstvenici. Analizirali su pet uzoraka tla sa slojeva mahovine koja se može dugo očuvati zahvaljujući hladnoći na tom području. Uzorci su uzeti na tri mjesta ukupne udaljenosti oko 640 kilometara na antarktičkom poluotoku te na otocima Elephant, Ardley i Green, gde su slojevi mahovine najdeblji i najstariji. Ova analiza je omogućila vraćanje 150 godina unazad i rekonstrukciju razvoja klime tijekom dugog perioda. Analiza jasno ukazuje na povećanje biološke aktivnosti tijekom prethodnih 50 godina. "Temperatura na Antaktiku raste već pola stoljeća, i to ima značajan utjecaj na rast mahovine u regiji", objasnio je britanski znanstvenik Matt Amersbury. Antarktik je jedna od regija sa najbržim zagrijavanjem i rastom temperature od 0.5 stupnjeva Celzija po desetljeću od 50-ih godina. Uz rast mahovine, ima i drugih pokazatelja klimatskih promjena na Antarktiku, poput povećanja količine padalina i jačih vjetrova. "Osjetljivost rasta mahovine na povećanje temperature u prošlosti najavljuje nam da će, uz sadašnje globalno zagrijavanje, promjene ekosistema biti brže, što će dovesti do promjena u biologiji i pejzažu ove regije", rekao je direktor istraživanja Dan Charman. "Moglo bi se dogoditi da Antarktik postane sve zeleniji, kao što je već zabilježeno na Arktiku", rekao je on. "Ako se zagrijavanje nastavi, doći će do povećanog povlačenja ledenjaka i Antarktički poluotok će biti mnogo zeleniji u budućnosti", rekao je Amersbury. Ovi znanstvenici su mahovinu već proučavali 2013. godine, ali samo na jednom mjestu na jugu Antarktika, i utvrdili su da postoji ubrzan rast uslijed rasta temperature. "Sada znamo da ove površine mahovine reagiraju na nedavne klimatske promjene na cijelom poluotoku", naveo je Amersbury. Biljke su prisutne na oko 0.3% teritorija Antarktika, a novo istraživanje predstavlja način da se izmjeri rasprostranjenost i učinci zagrijavanja na cijelom kontinentu. Znanstvenici sada planiraju analizu uzorka mahovine starosti i do više tisuća godina. Tako bi mogli utvrditi kako je promjena klime utjecala na ekosustave tijekom vremena, posebno prije nego što je djelovanje ljudi počelo izazivati zagrijavanje, odnosno od početka industrijskog perioda krajem 19. stoljeća.
Portal croenergo.eu


Nepokoreni jug našeg planeta: Što krije Antarktika?

Ledeni kontinent prije 11,5 tisuća godina bio je prekriven zelenilom, a njegove dubine kriju plin, naftu i rude. Kada bi se sav led na Antarktici otopio, razina svjetskih mora podigla bi se za najmanje 60 metara te bi površina cijelog planeta bila potpuno izmijenjena. Na sreću, to se neće dogoditi u skoro vrijeme, no globalno zatopljenje i razvoj tehnologije ovaj neistraženi kontinent na jugu planeta na koji se još do prije dvadesetak godina malo tko obazirao dovode u središte zanimanja svjetskih sila. Veći od Europe i dvostruko veći od Australije, južni je kontinent zbog svoje surove klime apsolutno nepogodan za trajni život. Prosječne temperature od –55 stupnjeva, vječni led i surovi vjetrovi koji pušu i brzinama do 327 kilometara na sat, koliko je izmjereno 1972. godine, ne čine okoliš u kojem bi netko trajno živio. Ipak, iako na Antarktici službeno ne stanuje nitko, tamo se ipak u raznim istraživačkim bazama neprestano nalazi između 1000 i 4000 ljudi, ovisno o dobu godine. – Danas na Antarktici ima velik broj iznimno sofisticiranih znanstvenih postaja u kojima se provode razna ispitivanja. U nekim je segmentima, ma koliko to zvučalo čudno, Antarktika istražena bolje od Europe, kaže akademik dr. Vladimir Paar. Naime, na mjestima i do četiri kilometra debeo sloj leda krije u sebi cijeli niz informacija o povijesti planeta, što znanstvenici obilato koriste u svojim istraživanjima.

U prošlosti bio zelen

Antarktika je prije 11,5 tisuća godina bila zeleni kontinent, a kada je krenulo njezino zamrzavanje, sloj leda polako je rastao zadržavajući na svojim pojedinim razinama cijelo bogatstvo informacija o tadašnjim prilikama. Današnja tehnologija omogućava istraživanja ovih “zaleđenih” zapisa i to se obilato koristi u znanstvenoj zajednici, kaže dr. Paar. Ipak, ispod debelih nanosa leda ne nalaze se samo vrijedne znanstvene informacije o povijesti planeta nego i nešto mnogo opipljivije. Upravo zbog toga što je Antarktika svojevremeno bila zeleni kontinent, tamo se nalaze bogata nalazišta nafte, plina i ruda. Dosad su otkrivena nalazišta zlata, ugljena, a u priobalnim područjima sondirana su nalazišta plina i nafte. Ipak, zbog vrlo nepogodnih vremenskih uvjeta kakvi vladaju na ovom kontinentu od 14 milijuna kvadratnih kilometara, eksploatacija još nije zaživjela. Tomu doprinosi i to što je do 2048. na snazi i Antarktički ugovor koji nalaže da nijedna zemlja nema pravo svojatanja ili pripajanja bilo kojeg dijela ovog kontinenta. No taj rok polako istječe, a velike svjetske sile za taj se trenutak pripremaju. – Antarktika je geopolitički i energetski važno područje, granično između velikih sila. Ovaj kontinent posebno je energetski važan za budućnost planeta, no tehnološki je sve to danas još prilično nedostupno. No SAD, Rusija i Norveška već razvijaju tehnologiju eksploatacije tamošnjih nalazišta, a stvar će se zahuktati kada cijena tehnologije postane pristupačnija nego sada – kaže dr. Igor Dekanić, profesor s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koliko je Antarktika sa svojim potencijalnim i potvrđenim nalazištima strateški bitna, shvatila je još i nacistička Njemačka. Naime, još 1938. Hitler je na Antarktiku uputio nekoliko opsežnih ekspedicija koje su na ledenom kontinentu proglasile Neuschwabeland, dio kontinenta koji je pripadao “tisućugodišnjem Reichu”. Iako je tadašnji Berlin tvrdio kako ponajprije želi oformiti postaje za lov na kitove, napravili su niz baza duboko u ledenoj unutrašnjosti. Još i danas na Antarktici se nalaze zabodene tisuće zastava s kukastim križem koje su njemački zrakoplovi nad tim područjem izbacivali iz zraka. Neke od nepotvrđenih teorija govore da su njemački inženjeri razvili čak i leteće tanjure, letjelice fantastičnih manevarskih sposobnosti, koji su korišteni u nadgledanju ledenih prostranstava. Nakon sloma nacizma za Antarktiku se zainteresirao i SAD koji je pod vodstvom admirala Richarda Byrda tamo poslao 4700 vojnika u “znanstvenu misiju”. Ipak, klima je na Antarktiku za tadašnju tehnologiju ipak bila nepremostiva zapreka, a američke su se trupe povukle nakon samo dva mjeseca. Na južnom su kontinentu od četrdesetih godina naovamo boravili gotovo isključivo znanstvenici. Ipak, situacija se sada znatno mijenja. – Utrka za Antarktiku ponovno je počela i sada je jača nego ikada prije. Na tom području leže golema prirodna bogatstva, a zbog razvoja tehnologije ona su sada sve dostupnija. Sve velike sile spremaju se na zauzimanje pozicija. To se vidjelo i po ledolomcima koji se nalaze u tom području. Prije nekoliko dana tamo su se pojavili ledolomci Rusije, Kine, SAD-a i Australije, a oni se nisu tamo našli igrom slučaja. Antarktika je sve zanimljivije mjesto, pogotovo kako se približava 2048. godina. Utrka za primat na Arktiku, odnosno na sjeveru planeta već je debelo poodmakla, a sada se ista stvar događa i na samom jugu planeta – kaže admiral Davor Domazet Lošo, geopolitički analitičar i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a. Kako tvrdi, među svjetskim silama utrka u zauzimanju pozicija na Antarktici ne vodi se samo zbog rudnih i naftnih nalazišta nego i zbog prestiža. Zbog istih razloga zbog kojih se ponovno razbuktava i utrka u osvajanju svemira.

Geopolitički prestiž

Prisutnost na Antarktiku znači u geopolitičkom smislu prestiž i moć, baš kao i prisustvo u svemiru. Svojim bazama, ledolomcima ili postajama na tom području velike sile demonstrirat će svoj tehnološki napredak, a ujedno je zasigurno lakše eksploatirati bogatstva s ledom okovanih područja nego iz svemira. To je geopolitička arena na kojoj će se pojaviti ne samo sadašnje moćne zemlje nego i zemlje Južne Amerike – kaže admiral Lošo. Da ova tvrdnja ima osnove, pokazuje i popis zemalja koje na ovaj ili onaj način polažu prava na pojedine dijelove ledenog kontinenta. Uz već standardne “velike igrače” poput SAD-a, Rusije, Kine, Norveške i Velike Britanije, na ovoj se listi nalaze i zemlje poput Brazila, Čilea ili Perua. Sve one čekaju priliku i istek Antarktičkog sporazuma kako bi svoje zahtjeve mogle provesti u djelo. Ipak, Antarktika bi, i uz razvoj tehnologije rudarenja, ipak uskoro mogla izgubiti dio svoje važnosti koju danas ima. – Malo je poznato da se u ovome trenutku razvija model dobivanja energije iz vode na temelju fuzije. Ako se to ostvari, energetski problem čovječanstva bit će riješen, a Antarktika će izgubiti na važnosti – kaže akademik Paar. Ipak, kako god bilo, ledeni kontinent kao posljednja neistražena i nedefinirana granica zasigurno će ostati privlačna arena za igranje cijelog niza geopolitičkih igara velikih svjetskih gospodarskih i vojnih sila.
www.vecernji.hr

Pročitano 43 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive