Močvare su spremišta ugljika
    Petak, 24 Veljača 2017 23:53

    Močvare su spremišta ugljika

    U globalnim nastojanjima da se smanje razine ugljikovog dioksida u atmosferi, sve opcije su otvorene - uključujući i pomoć iz prirode. Nedavna istraživanja pokazuju da su zdravi obalni močvarni ekosustavi, kao što su šume mangrova, plavljene močvare i morske livade, posebno dobri u uzimanju ugljičnog dioksida iz atmosfere i pohranjivanju istog stotinama tisuća godina.

    Brojni donositelji odluka, aktivisti i zainteresirana javnost diljem svijeta žele saznati mogu li ekološki sustavi ili njihovi dijelovi, kao što su koraljni grebeni, livade morskih cvjetnica, fitoplankton i ribe, ublažiti klimatske efekte. Nova analiza znanstvenika sa Sveučilišta Maryland sugerira da, dok obalne močvare mogu poslužiti kao učinkovite "plave rezerve ugljika", drugi morski ekosustavi ne pohranjuju ugljik dovoljno dugo.

    U znanstvenom radu, objavljenom 1. veljače 2017. godine u časopisu Frontiers in Ecology and the Environment, znanstvenici su primijetili kako obalne močvare mogu zaštititi obalne zajednice od olujnih udara i erozije. Obalna močvarna područja jednostavnija su za nacionalno gospodarenje u usporedbi s ekosustavima koji se nalaze u međunarodnim vodama, dodajući dodatnu stratešku vrijednost obalnim močvarama u borbi protiv klimatskih promjena.

    „Uspoređivali smo različite obalne ekosustave i dobili jasne rezultate zbog kojih smo obalne močvare uključili u rasprave o smanjivanju staklenički plinova", navodi Ariana Sutton-Grier, asistentica na interdisciplinarnom odjelu za znanosti o okolišu pri Sveučilištu Maryland i koautorica rada. „Obalne močvare mogu pohraniti mnogo ugljika u tlu i važan su dugoročni prirodni izvor ugljika, dok alge, koralji i morski životinjski svijet nisu."

    Istraživački rad integrirao je različite obalne i morske ekosustave kako bi znanstvenici utvrdili koji sustavi su najprikladniji za ublažavanje klimatskih učinaka. Pri ocjenjivanju, Sutton-Grier i njezini kolege ocijenili su koliko učinkovito pojedini ekosustav uzima ugljikov dioksid. Primjerice, koje ga biljke koriste za izgradnju svojih grana i lišća ili koliko dugo je ugljik pohranjen u biljnim tkivima ili u tlu. Obalne su močvare nadmašile ostale sustave. Tako istraživači procjenjuju da šume mangrova same uzimaju i pohranjuju čak 34 milijuna metričkih tona ugljika godišnje, što je otprilike ekvivalent ugljiku koji emitira 26 milijuna osobnih automobila u godini. Procjene za poplavne močvare i morske livade variraju, budući da ti ekosustavi nisu globalno kartirani, ali njihova ukupna pohrana ugljika mogla bi premašiti 80 milijuna tona godišnje.

    Obalne močvare globalno mogu pohraniti više od 200 metričkih tona ugljika godišnje. Ono što je važnije, ovi ekosustavi mogu pohraniti 50-90 % ugljika u tlu, gdje može ostati i tisućama godina netaknut. „Kada uništavamo obalne močvare zbog obalnog razvoja ili akvakulture, ove impresivne prirodne rezerve ugljika pretvaramo u značajni dodatni antropogeni izvor stakleničkih plinova", dodaje Sutton-Grier, ujedno i savjetnica za znanosti ekosustava Nacionalne administracije za oceane i atmosferu.

    Cilj znanstvenika je predložiti odgovornim menadžerima i političarima gdje bi trebali usredotočiti svoje ograničene resurse kako bi imali najveći utjecaj na ublažavanje klimatskih promjena. Nova analiza pokazala je kako ostali ekosustavi, poput koraljnih grebena i livada morskih cvjetnica, pružaju vrijednu zaštitu od oluja i erozije, važna staništa riba i rekreacijske mogućnosti, i stoga zaslužuju zaštitu. Ali je njihov kapacitet za pohranu ugljika na duži rok vremenski ograničen. „Zajedničko pitanje koje dobivam od menadžera i drugih zainteresiranih strana je mogu li grebeni kamenica, koralja i morskih cvjetnica služiti kao učinkovite 'plave rezerve ugljika'", navodi Stefanie Simpson, koautorica rada i voditeljica programa Blue Carbon u neprofitnoj organizaciji Restore America's Estuaries. „Ovaj rad naglašava ulogu koju svi ovi ekosustavi imaju u ciklusu ugljika, s posebnim naglaskom na naše obalne sustave: močvare, livade morskih cvjetnica i mangrove, zbog njihove uloge značajnih i dugoročnih spremnika ugljika."

    Istraživači su često gledali na šume kao rezerve ugljika. Ali većina šuma nema mogućnost skladištenja znatnih količina ugljika u tlu. Zato znanstvenici smatraju kako su obalna područja „plave rezerve" koje mogu samostalno opstati kao najefikasniji biološki rezervoari ugljika na Zemlji. „Pojam 'plavih rezervi ugljika' fokusirao je znanstvenike i sudionike na ogroman potencijal upravljanja morskim ekosustavima u cilju zaustavljanja klimatskih promjena", zaključuje Patrick Megonigal, pomoćni direktor za istraživanja u Centru za istraživanje okoliša pri Smithsonianu.

    Izvor: Sciencedaily.com
    Pročitano 271 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive