Preliminarne analize smanjivanja emisije CO2 pokazale su da je moguće ostvariti veliko smanjivanje emisije instaliranjem sustava dizalica topline. Na temelju tih analiza u Velikoj Britaniji su razvijeni sustavi poticaja da se potaknu investicije u sustave dizalica topline te da se ostvari smanjivanje emisije. od 34% do 2020. godine. Obavljeno terensko ispitivanje The Energy Saving Trust-a je imalo za cilj pokazati stvarni učinak instaliranih sustava te pokazati kolika je prednost dizalica topline u odnosu na klasične sustave. Poticaji smanjuju ukupnu početnu investiciju te djeluju na investitore da se lakše odluče za investiciju te na taj način provode javni interes o smanjivanju emisije CO₂.

Hrvatskoj su subvencije na sustave obnovljivih izvora energije u samim začetcima te ne postoje poticaji na državnoj razini već samo na lokalnoj u obliku godišnjih natječaja pojedinih županija. Postoje kreditni programi pod nazivom zeleni krediti kojima se nižom kamatom subvencioniraju pasivne građevine te složeni strojarski sustavi obnovljivih izvora energije. U slijedećem desetljeću predviđa se znatno povećanje subvencija, ali je ono usko povezano s nacionalnom politikom i o udjelu obnovljive energije na državnoj razini.

Vrijeme izjednačenja investicija

Prema istraživanju The Energy Saving Trust vrijeme izjednačenja investicija kroz usporedbu korištenja različitih sustava uz trenutačne cijene klasičnih energenata i električne energije. Razdoblja će se smanjiti snižavanjem cijene opreme, povećanjem cijene klasičnih energenata i uvođenjem subvencija na instalacije koje smanjuju ukupnu emisiju CO₂. Planira se postići uz subvencije izjednačenje geotermalnih dizalica na 8 godina, dok se za zračne sustave planira uz subvencije osigurati izjednačenje u roku od 5 godina. Trenutačno realno vrijeme povrata investicije je u usporedbi sa:

a) za geotermalne dizalice topline i srednji faktor sustava SPF 2,3

- električna energija                 18 godina

- uljni kotao                             29 godina

- plinski kotao                         47 godina

b) za zračne dizalice topline i srednji faktor sustava SPF 2,2

- električna energija                 10 godina

- uljni kotao                             16 godina

- plinski kotao                         31 godina

Što je sustav manji biti će i veća cijena početne investicije, a cijena će opadati kako se povećava broj sondi i površina kolektorskog polja. Najveća je investicija u geotermalne sonde dok je cijena strojarnice jednaka u oba modela.

Tablica X.: Procjena investicije dizalica topline za Veliku Britaniju u 2007. godini  [7]

Svaka građevina je specifična za sebe te ima energetske potrebe koje ovise o načinu korištenja, količini energije potrebnoj za grijanje građevine te udjelu energije potrebnoj za pripremu sanitarne vode. Ovisno o navikama korisnika mijenjati će se i traženi stupanj ugode prostora, tražene temperature zraka prostorija te zahtjevana složenost sustava grijanja, hlađenja i ventilacije. Iz svih tih faktora proizlazi ukupni godišnji faktor sustava SPF. Dobro dimenzionirani sustavi mogu postići visoki faktor sustava SPF na razini iznad 4,0. Potrebno je da faktor sustava bude iznad 2,6 da bi mogli govoriti o sustavu s obnovljivim izvorom energije prema Direktivi Europske Unije. Definirana donja granica je osnova fondovima za planiranje programa poticaja primjene obnovljivih izvora energije. Terenskim ispitivanjem u Velikoj Britaniji pokazalo se da je veliki dio od 83 instalirana sustava imao SPF znatno ispod donje granice od 2,6. Definirani su uzroci i posljedice te su napravljene preporuke za nove instalacije da se postignu što bolji rezultati.

Sustavi dizalica topline su osjetljivi na nepravilnu instalaciju i korištenje, a posljedica se osjeti na godišnjem faktoru sustava. Preporuka je korištenje bilo kojeg modela dizalice topline za građevine koje nemaju u blizini postavljenu javnu plinsku mrežu. Instalacija je idealna za nove građevine na kojima se može izgraditi složeni sustav prema svim spomenutim smjernicama da se postigne maksimalna godišnja učinkovitost. Provedena terenska ispitivanja su dobar put da se dođe do zaključaka kako dobiti što više iz rekonstrukcije postojećih instalacija te kako napraviti nove visoko-učinkovite sustave. Krajnji cilj je stvoriti što više instalacija pokretanih dizalicama topline i obnovljivim izvorima energije, smanjiti troškove pogona i održavanja te smanjiti ukupnu emisiju CO₂ sustava. Analizom terenskog mjerenja u Velikoj Britaniji došlo se do podatka kada bi se u 5 mil. građevina koje nisu na plinskoj mreži instalirao neki od oblika dizalica topline smanjila bi se emisija CO₂ za 10 mil. tona godišnje te bi se smanjili troškovi energenata za 2 milijarde funti.

Iz svega navedenog može se donijeti zaključak da su osnovni razlozi korištenja dizalica topline: želja za korištenjem obnovljivih izvora energije, smanjivanje emisije stakleničkih plinova te smanjivanje troškova pogona sustava. Javni interes države je ukupno smanjivanje emisije stakleničkih plinova, dok je osobni interes 90% investitora smanjenje troškova. Mali broj investitora oko 10% je zeleno orijentiran te žele koristiti obnovljive izvore energije jer na taj način pomažu samoj planeti Zemlji. U ovih 10% nalaze se entuzijasti kojima početna cijena investicije nije presudan faktor te je na toj razini i broj instaliranih sustava u Hrvatskoj. Da se ostalih 90% investitora potakne na razmišljanje o obnovljivim izvorima energije potrebno im je osigurati ekonomsku opravdanost, a to se postiže sustavima poticaja instalacija dizalica topline, solarnih toplinskih sustava i solarnih fotonaponskih sustava. U razdoblju od 2009. do 2011. godine u nizu hrvatskih županija došlo je do formiranja programa poticaja primjene obnovljivih izvora energije te kao posljedica je lokalno povećanje upita i traženja ponuda odnosno potaknut je interes što je bila i namjera. Osim poticaja na instalaciju sustava postoje primjeri posebnih tarifa električne energije koja se koristi za pokretanje dizalice topline te se prije cijele strojarnice dizalice topline postavlja posebno subbrojilo koje registrira potrošnju električne energije strojarnice, a primjena ovog tarifnog modela bi dodatno potaknula interes investitora.

Autor: Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.