Primarna selekcija otpada
Nedjelja, 20 Srpanj 2014 19:27

Primarna selekcija otpada

„Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. U posljednjih 10 mjeseci, od stupanja na snagu Zakona o održivom gospodarenju otpadom, 223 grada i općine pokrenuli su projekte primarne selekcije vrijedne 337 milijuna kuna. U istom periodu godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima gotovo 10 puta manje vrijednosti. To je jasan pokazatelj da su jedinice lokalne samouprave shvatile ozbiljno svoje obaveze. I to su, moramo biti iskreni, tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa." – rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović na konferenciji za novinare o uvođenju primarne selekcije. Do kraja 2018. godine Hrvatska treba uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Ciljevi koji su zacrtani u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i preuzeti iz pristupnih pregovora s Europskom unijom su smanjenje odlaganja i povećanje recikliranja, a za što je preduvjet uvođenje primarne selekcije, zatim sanacija postojećih odlagališta otpadom i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. Cilj o smanjenju odlaganja ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja 2014, sukladno odredbama u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom moraju građanima omogućiti razvrstavanja sljedećih 7 iskoristivih komponenti otpada: papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad. Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta a propisano je po godinama u tonama. Cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50% do 2020. godine za komponente papir, staklo, plastika i metal ostvarit ćemo odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Odvojeno skupljanje gradovi i općine dužni su osigurati kroz zelene otoke, reciklažna dvorišta i, najvažnije, omogućujući građanima odvajanje na kućnom pragu. Pored navedenih, jedna od obaveza koje je Republika Hrvatska preuzela je da do 1. siječnja 2015. godine uvede odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada: papira, metala, plastike, stakla, tekstila i obuće, električnog i elektroničkog otpada (EE), baterija i akumulatora, otpadnih vozila, guma, otpadnih ulja i medicinskog otpada. Putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurana su im stručna pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Da se misli ozbiljno i da više neće biti prolongiranja rokova, pokazalo se i akcijom pojačanog nadzora Velika čistka. U posljednjih 10 mjeseci 223 grada i općine pokrenule su projekte primarne selekcije ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna. U istom periodu godinu dana ranije radilo se o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna. Do prošle godine samo je 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina. „U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta. Na taj način je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u narednih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima." – istaknuo je ministar Zmajlović. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su pomaci vidljivi. Ako gledamo samo komunalni otpad, prema službenim podacima EUROSTAT-a 2011. godine smo na odlagališta bez obrade odlagali čak 92% komunalnog otpada. Zadnji službeni podaci, za 2012. godinu, pokazuju da odlažemo 85%. Europski prosjek je 34%. Pomak sa 92% na 85% je dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8% u 2011. na 16% u 2012. godini. No ne smijemo stati. Kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi i ispunile preuzete obaveze, uz uvođenje primarne selekcije, intenzivno se radi i na sanacijama odlagališta i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta otpadom do sada je sanirano120 odlagališta, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Samo vrijednost izgradnje svih centara za gospodarenje otpadom procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65% iznosa osigurat će se u EU fondovima. Ministar je naglasio da više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani. To zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama. „Nećemo se SVI probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći 4 kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. I njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati." – zaključio je ministar Zmajlović.
www.energetika-net.com
 
 
Nema odgode odluke o odvojenom prikupljanju otpada
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić predomislio se u vezi prolongiranja odluke o odvojenom prikupljanju otpada do kraja godine. Nema odgode jasno je rekao danas u Muzeju suvremene umjetnosti gdje su postavljene kante za odvojeno prikupljanje otpada.  Nakon dječjih vrtića, osnovnih škola i domova, akcija podjele spremnika za odvojeno prikupljanje otpada u javne ustanove Grada Zagreba nastavlja se podjelom spremnika za papir, staklo i plastiku u 37 ustanova u kulturi. Prvi je u nizu MSU. Nataša Ivančević pomoćnica ravnateljice MSU-a. "Dakle Muzej suvremene umjetnosti je odabran kao kulturna institucija Grada Zagreba u kome će biti postavljeni spremnici za odvajanje, odnosno razvrstavanje otpada. U tom smislu će naši posjetitelji biti u mogućnosti razvrstavati otpad kako bi se onda mogli racionalno koristiti otpadi u daljnoj reciklaži." Zagreb ima najjaču strategiju gospodarenja otpadom, saniran je Jakuševac i bit će zatvoren do 2018., napravljen je pročistač otpadnih voda i centar za gospodarenje otpadom, a odvojeno prikupljanje otpada je temelj, napominje gradonačelnik. Od 1.7. svako kućanstvo trebalo bi početi odvojeno prikupljati otpad, a ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović najavio je kako će sufinanciranje kanti ovisiti prvenstveno o gradovima, općinama, županijama. "Vrećice će kupiti kao što se kupuju u Švicarskoj, a kante će kupiti Grad Zagreb. Znači mora biti dovoljno kanti, mora biti dovoljno vrećica. Pa kako vam nije jasno, stvarno ću ponoviti stoti put da problem neodgovornog ponašanja prema otpadu 50 godina, se ne može riješiti preko noći." Iako je prije nekoliko dana iz Gradske skupštine od predsjednika Darinka Kosora došao apel da se rok za odvojeno prikupljanje otpada prolongira do kraja godine, Bandić danas odlučno kaže: produljenja roka nema, ionako već kasnimo. "Nema odgađanja nikakvog, i pripremit ćemo to za Skupštinu koja slijedi, tako da svakome to bude razvidno i razumno." Računica je da ako se krene u odvojeno prikupljanje otpada, da će se samo jedna četvrtina otpada paliti, dok će ostale tri četvrtine upravo zbog dobrog razvrstavanja završiti u energani, za proizvodnju energije, što će na koncu rezultirati sa tri četvrtine manjim računima, zaključuje Bandić. [MEDIA SERVIS]
Portal croenergo.eu
 
 
Hrvatska: Obveza odvojenog prikupljanja otpada
S 24. srpnjem ove godine općine i gradovi su dužni krenuti u odvojeno prikupljanje papira, metala, stakla, plastike, tekstila te problematičnog i glomaznog otpada funkcioniranjem jednog ili više reciklažnih dvorišta, odnosno mobilne jedinice na svom području i postavljanjem odgovarajućeg broja i vrsta spremnika za odvojeno sakupljanje tih vrsta otpada na javnoj površini. Obaveza primarne selekcije – razdvajanja otpada i recikliranja – postoji od 2005. u Zakonu o otpadu. Budući da je ostala "mrtvo slovo na papiru", u Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je stupio na snagu 23. srpnja 2013. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode dodatno su precizirali tu obavezu, jasnije definirali obaveze gradova i općina i znatno postrožili mogućnosti sankcija. Te odredbe stupaju na snagu godinu dana od dana donošenja Zakona, dakle, 24. srpnja ove godine. U Zakonu je jasno naznačeno da su gradovi i općine dužni započeti primjenu tih obaveza u navedenom roku. U Ministarstvu kažu kako je nemoguće u jednom danu "uvesti" primarnu selekciju jer nije dovoljno podijeliti kante građanima već treba osigurati vozila koja će tako prikupljeni razvrstani otpad odvojeno i prevesti do mjesta gdje se predaje u recikliranje. Za biootpad je potrebno osigurati kompostanu. Sve to grad ili općina dužan je precizno navesti u svom Planu gospodarenja otpadom i to na način da iz tog Plana jasno proizlazi kako će biti u mogućnosti dosegnuti ciljeve u predviđenim rokovima. U Ministarstvu ističu kako do 1. siječnja 2015. treba osigurati odvojeno sakupljanje papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnog ulja, otpadnog tekstila i obuće te medicinskog otpada. Nakon 31. prosinca 2017. zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu, a postojeća neusklađena odlagališta za komunalni otpad zatvaraju se 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom. Svi centri moraju biti izgrađeni do 31. prosinca 2018., a do 1. siječnja 2020. treba osigurati pripremu za ponovnu uporabu i recikliranje papira, metala, plastike i stakla iz kućanstva u minimalnom udjelu od 50 posto mase otpada. U 2012. godini u Hrvatskoj se recikliralo 16 posto otpada. Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović istaknuo je kako su projekte primarne selekcije u posljednjih 10 mjeseci pokrenula 223 grada i općine, ukupne vrijednosti 337 milijuna kuna, a da se u istom razdoblju godinu dana ranije radilo o samo 47 gradova i općina i projektima vrijednima tek 37,2 milijuna kuna. "Drago mi je da su se mnogi gradovi probudili i počeli s uvođenjem primarne selekcije. To je jasan pokazatelj da su ozbiljno shvatili svoje obaveze. To su tektonski pomaci ako pogledamo desetljeće iza nas u kojem naši prethodnici nažalost nisu napravili gotovo ništa", rekao je. Istaknuo je kako do kraja 2018. u Hrvatskoj treba biti uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom jer ciljevi koji su zacrtani u Zakonu i preuzeti iz pristupnih pregovora s EU su smanjenje odlaganja otpada i povećanje recikliranja, a preduvjet za to je uvođenje primarne selekcije otpada, sanacija postojećih odlagališta i izgradnja centara za gospodarenje otpadom. "Cilj o smanjenju odlaganja otpada ostvarit ćemo tako da gradovi i općine od 24. srpnja ove godine moraju građanima omogućiti razvrstavanja sedam iskoristivih komponenti otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil, problematični otpad i glomazni otpad). Ostvarenje cilja prati se kroz količine otpada odloženog na odlagališta, a propisano je po godinama u tonama", poručio je Zmajlović. Istaknuo je kako će se cilj o povećanju recikliranja na minimalno 50 posto do 2020. za papir, staklo, plastiku i metal ostvariti odvojenim skupljanjem, ponovnom uporabom i recikliranjem. Rekao je da su odvojeno skupljanje otpada gradovi i općine dužni osigurati kroz "zelene otoke", reciklažna dvorišta i što je najvažnije, omogućavanjem građanima odvajanje otpada na kućnom pragu. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost gradovima i općinama osigurava stručnu pomoć i sredstva za nabavu spremnika, komunalne opreme, vozila, uređenje reciklažnih dvorišta. Ministar je rekao da je do prošle godine samo 29 gradova i općina imalo reciklažna dvorišta, a trenutno je u Fondu u pripremi 76 projekata u 69 gradova i općina. "U proteklih 10 godina vrijedne sirovine bacale su se na odlagališta otpada te je u zemlju zakopano 5 milijardi kuna vrijednih sirovina. Zato je recikliranje toliko važno, jer moramo razmišljati o resursima koje koristimo. Uvođenjem održivog sustava gospodarenja otpadom u sljedećih par godina otvara se mogućnost udvostručenja broja radnih mjesta u tom sektoru, sa sadašnjih 6.000 na 12.000. Osigurava se čisti okoliš i veća kvaliteta života građanima", poručio je Zmajlović. Iako cjeloviti sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije uspostavljen, zahvaljujući naporima na uvođenju primarne selekcije i izgradnji potrebne infrastrukture, već sada su vidljivi pomaci, kaže ministar i navodi da se 2011. na odlagališta bez obrade odlagalo čak 92 posto komunalnog otpada, a 2012. 85 posto, dok je europski prosjek 34 posto. Zmajlović smatra da je taj pomak dobar i pokazuje da su se svi u sustavu probudili jer je količina recikliranja komunalnog otpada udvostručena i to sa 8 posto u 2011. na 16 posto u 2012., no da se ne smije stati. Kaže kako se intenzivno radi i na sanacijama odlagališta otpada i izgradnji centara za gospodarenje otpadom. Od 301 odlagališta do sada je sanirano 120, a na njih 77 su sanacije u tijeku. Ove godine s radom će započeti i prva dva centra za gospodarenje otpadom - Marišćina i Kaštijun, a više ih je u visokoj fazi pripremljenosti. Vrijednost izgradnje svih centara procjenjuje se na oko 4,8 milijarde kuna, a za njihovu realizaciju oko 65 posto iznosa osigurat će se u EU fondovima. Zmajlović je gradovima i općinama poručio kako više nema prolongiranja rokova jer je više od 10 godina nepovratno izgubljeno na takozvane prijelazne periode, te se primarna selekcija mora uvesti u rokovima koji su zacrtani, a to zahtjeva dosljedno provođenje propisanog, stalni nadzor i financijsku i stručnu pomoć gradovima i općinama. "Nećemo se svi probuditi 24. srpnja i pred vratima zateći četiri kante - nažalost. Ali moramo krenuti. Zato od srpnja pojačavamo nadzore nad primarnom selekcijom s ciljem ubrzanja svih aktivnosti vezanih uz uspostavu sustava. Svaki građanin mora dobiti mogućnost da na svome kućnom pragu donese odluku što je smeće, a što otpad - korisna sirovina koja se može reciklirati. Njihovi gradonačelnici i načelnici dužni su im to osigurati", poručuje Zmajlović i ističe kako svaki građanin mora za to što odvaja otpad biti i ekonomski motiviran jer će mu i račun biti manji s obzirom da cijena sakupljanja otpada mora biti formirana na način da prevladavajući kriterij bude količina, odnosno volumen otpada. Predsjednik najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije Bernard Ivčić za Hinu je izjavio kako unatoč preuzetim obavezama vezanima uz gospodarenje otpadom, pomaci u sustavu su vrlo spori i gotovo neprimjetni. "Do 2016. količinu biorazgradivog otpada na odlagalištima moramo smanjiti za 50 posto u odnosu na 1997. godinu, a taj postotak se do 2020. povećava na čak 65 posto. Također, do 2020. moramo odvajati minimalno 50 posto komunalnog otpada i čak 70 posto građevinskog, a postoji mogućnost da će se navedeni postoci još i povisiti", rekao je Ivčić. Istaknuo je kako u posljednjih godinu dana sve nadležne institucije puno pričaju o potrebi odvajanja otpada, ali stvarnih rezultata nema. Tek poneki gradovi i općine, poput otoka Krka i grada Čakovca, uspjeli su uspostaviti kvalitetan sustav gospodarenja otpadom tako da odvajaju gotovo 40 posto otpada. Ali, najveći broj gradova i općina nema nikakvu viziju rješenja tog problema. Naveo je primjer Zagreba. Rekao je da je Gradska skupština još u prosincu prošle godine usvojila Odluku o naplati otpada po količini te o odvojenom prikupljanju papira, plastike, stakla, tekstila, metala i biootpada. Odluka ima manjkavosti i nedostataka, ali je, kaže Ivčić, barem neki prvi korak prema rješenju problema. Međutim, šest mjeseci nakon donošenja te Odluke, u Zagrebu ne postoji sustav kojim bi se mjere iz Odluke mogle realizirati. "Zagreb nema adekvatnu kompostanu s anaerobnom digestijom, nema automatsku sortirnicu za uklanjanje nečistoća iz biootpada, te zbog toga nije niti moguće pristupiti odvojenom prikupljanju biootpada. Nažalost, ne vidim odlučnost da se ovaj problem riješi. Grad primarno zagovara veliku spalionicu otpada, koja je potpuno nepotrebna", kaže Ivčić. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je da će se Odluka Gradske skupštine o odvojenom prikupljanju otpada, koja bi trebala početi s primjenom 1. srpnja ove godine, prolongirati koliko god bude trebalo jer se taj problem ne može riješiti preko noći. Bandić je to rekao nakon što je predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) istaknuo da će mu uputiti dopis da se primjena te Odluke prolongira na 1. siječnja iduće godine. Kosor je rekao kako Ministarstvo zaštite okoliša i prirode još uvijek nije donijelo Uredbu o gospodarenju otpadom, a krajnji rok za njezino donošenje je 23. srpnja ove godine. Priznao je da i Grad Zagreb nije do kraja spreman za provedbu te Odluke jer nema Plan gospodarenja otpadom za koji očekuje da će najkasnije u rujnu doći na sjednicu Gradske skupštine. Kosor kaže da se u primjenu Odluke ne može ići niti bez određivanja lokacije za centar za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO). Potpredsjednik zagrebačke Gradske skupštine Davor Bernardić (SDP) ustvrdio je da sve europske metropole imaju riješeno pitanje otpada osim Zagreba. "Nažalost, da se danas počne riješavati pitanje otpada, donese Plan gospodarenja otpadom, izmijeni prostorni plan i krene u realizaciju projekta uz pomoć EU, taj projekt se ne može završiti do 2019.", kaže Bernardić za kojega je potpuno neprihvatljiva odgoda primarne selekcije otpada. Istaknuo je kako Zagreb već 10 godina može uvesti primarnu selekciju otpada te ne zna što je gradska izvršna vlast čekala, osim što se sada troše novci građana na kampanju "Stavi pravu stvar na pravo mjesto". "Koje mjesto, jer nismo vidjeli dodatne kontejnere koji se postavljaju po gradu za reciklažu otpada - za papir, za plastiku, za metal. Građani Zagreba ne smiju još dodatno plaćati penale zbog toga što Grad nije u stanju i nije sposoban uvesti primarnu selekciju otpada", kaže Bernardić. "Odgoda rješavanja problema otpada u Zagrebu znači da će grad biti zatrpan smećem. To je nešto što se odgađa od 2004. Žao mi je što gradske vlasti nisu riješile jedan od najvećih problema u Zagrebu, a to je sasvim sigurno pitanje otpada. Mi nemamo ni Plan gospodarenja otpadom, nemamo lokaciju centra za gospodarenje otpadom, nemamo projekt izrade tog centra, nemamo plan sanacije odlagališta - praktički nemamo ništa, kada je otpad u pitanju", smatra Bernardić. Istaknuo je kako je Grad Zagreb sve svoje strateške projekte odgodio, pa tako nisu riješena pitanja Dinamovog stadiona, kanalizacije i vodovoda u svaki dom, Sljemenske žičare, novog tehnološkog parka, projekta Terma Zagreb, mnogih mostova preko Save, lakošinske željeznice za što se mogu uzeti sredstva EU. [H]
Portal croenergo.eu
 
 
Gospodarenje otpadom - generator gospodarskog rasta
Hrvatska do kraja 2018. mora uspostaviti moderan i efikasan sustav gospodarenja otpadom. Jedna je to od najzahtjevnijih obveza koju smo preuzeli ulaskom u Europsku uniju koja bi nam se međutim mogla višestruko isplatiti, i to ne samo s ekološkog, već i s ekonomskog aspekta. Brojke su neumoljive, dok na razini EU 40 posto otpada završava na deponiju, u Hrvatskoj se ta brojka penje na čak 92 posto. Vrijeme je da se to promijeni, ističe ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. "Kada pogledamo neiskorištene sirovine koje su u zadnjih deset godina zakopane na odlagalištima bez izdvajanja govorimo o vrijednosti od 5 milijardi kuna, pa zamislite smo koliko bi svaka ta milijarda mogla otvoriti novih radnih mjesta. Upravo je to čisti dokaz da je učinkovito gospodarenje otpad čisti potencijal koji bi, uspostavimo li efikasniji sustav, u narednim godinama u sektoru gospodarenja otpadom trebao generirati 6.000 novih radnih mjesta". No, da bi se to ostvarilo moramo početi kvalitetno gospodariti otpadom. To znači da se sa sadašnjeg sustava uzmi-napravi-baci treba prijeći na cirkularan sustav koji se temelji na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge. Prvi je korak uspostava primarne selekcije otpada na kućnom pragu što bi trebalo zaživjeti do 1.srpnja. Svjestan je ministar da to neće biti lako. "Bit će problema kod uvođenja, bit će problema kod višestambenih objekata i načina na koji će se stanari dogovarati o razvrstavanju otpada i njegovoj kontroli. No, zbog negativnih primjera ne možemo rušiti model i stajati na mjestu" Da bi se smanjila količina otpada koji odlažemo, a samim time i zatvorila brojna odlagališta do 2018. planira se izgradnja desetak velikih centara za gospodarenje otpadom. Posla bi trebalo biti za domaće tvrtke, što znači gospodarski rast te nova radna mjesta. Težak je to zadatak, poručuje bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy. "Može se napraviti jer su to pokazale i mnoge druge zemlje u Europi. Danas je otpad veliki biznis, a to najbolje svjedoči podatak daje u velikom broju država u taj sustav ušla mafija koja ne ulazi tamo gdje nema novca" U Hrvatskoj bi mogla biti prepreka to što se ljudi protive novinama, smatra Renato Šarc s austrijskog instituta za tehniku gospodarenjem otpadom. "Ako u Hrvatskoj netko misli da možemo uspostaviti sustav bez spalionice otpada ili bez mehaničke obrade otpada ili bez sortirnice korisnog otpada onda se gadno vara"Vrijeme je da otpad počnemo doživljavati kao ekonomski resurs, ističe direktor tvrtke koja se bavi proizvodnjom postrojenja za obradu otpada Đuro Horvat. [MEDIA SERVIS]
Portal croenergo.eu
 
 
U Zagrebu počeo pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada
U Zagrebu je danas počeo dvomjesečni pilot projekt odvojenog prikupljanja otpada u koji je uključeno 7000 građana te predstavlja pripremu za 1. srpnja, kada će za sve Zagrepčane početi odvojeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biootpada na kućnom pragu te naplata otpada po volumenu, a ne više po kvadraturi stambenog ili poslovnog prostora. Pilot projekt je u Zapruđu predstavio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić odvajajući razne vrste otpada u za to predviđene spremnike. Bandić je izjavio da 15 godina, manje ili više sustavno, probavaju riješiti problem otpada u Zagrebu, od sanacije odlagališta otpada Jakuševec preko pročistaća do centra za gospodarenje otpadom i termičke obrade. Rekao je da do kraja 2018. treba zatvoriti Jakuševec te u funkciju staviti centar za gospodarenje otpadom s mehaničko-biološkom obradom i reciklažom te termičku obradu otpada. "Time ćemo poboljšati život naših sugrađana, sačuvati ekologiju i što je najbitnije koju kunu iz naših lisnica. Manje ćemo davati za račune", istaknuo je Bandić te pozvao sugrađane da odvajaju otpad i sačuvaju okolinu i novac. Poručio im je da su oni od danas glavni i odgovorni te da od 1. srpnja više nema pravo na popravni, jer tada će se u svim dijelovima Zagreba odvojeno prikupljati otpad, a što Zagrepčani budu discipliraniji i više odvajali otpad imat će osjetno manje račune. Rekao je da su prije četiri do pet godina na Jukuševec dnevno vozili skoro tisuću tona komunalnog otpada, a sada voze oko 650 tona, a kada naprave centar za gospodarenje otpadom i mehaničko biološku obradu otpada samo 25 posto smeća će se termički obrađivati, što znači da će 75 posto biti korisnog otpada. Pilot projekt provodi Zagrebački holding - podružnica Čistoća, a u njemu sudjeluju građani s područja Horvatovca i Voćarske ulice, dijela Dubrave i Sesveta, Zapruđa, područja omeđenog Zvonimirovom, Bauerovom, Dukljaninovom i Lopašićevom ulicom kao i područja omeđenog ulicama Donje Vrapče, Zvonimira Furtingera, Ivane Brlić Mažuranić i Ante Topića Mimare. Tijekom dva mjeseca građani će u posebne vrećice i spremnike ispred zgrada i kuća moći odlagati biorazgradivi i miješani komunalni otpad, dok će papir, staklo, tekstil, plastiku i metal odvajati u za to predviđene spremnike na tzv "zelenim otocima". Spremnici su označeni posebnom bojom - plavom za papir, zelenom za staklo, narančastom i sivom za plastiku i metal, ljubičastom za tekstil, smeđom za biootpad i crnom za miješani komunalni otpad. Na svakom spremniku je najljepnica s uputama koji se otpad smije, a koji ne smije odložiti u njega. Prikupljeni biootpad odvozit će se jednom tjedno, miješani komunalni dva puta tjedno, a papir, staklo, plastika, metal i tekstil prema potrebi. Krupni otpad odvozit će se na temelju posebnog zahtjeva građana. Čistoća je osigurala 200.000 vrećica za miješani komunalni otpad i 100.000 za biorazgradivi otpad.
Portal croenergo.eu
 
 
Zmajlović: Gospodarenjem otpadom do uštede resursa
"Prva dva centra za gospodarenje otpadom, Marišćina i Kaštijun, profunkcionirat će ove godine. To su projekti vrijedni preko 70 milijuna eura, a koji su sa preko 70% iznosa sufinancirani europskim sredstvima. Za 4 do 6 projekata gradnje centara za gospodarenje otpadom ove ćemo godine osigurati financiranje. Njihova je vrijednost, ovisno o veličini, od 17 do 100 milijuna eura. Ovih 7 centara koji su najviše odmaknuli osiguravat će poslova, tehnologija, građevinskih radova u vrijednosti od 2 milijarde kuna", rekao je danas ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović. Ministar je naglasio da je gospodarenje otpadom prvoklasno gospodarsko pitanje za ovu vladu, ali i za Europu. Politike Europske unije o kojima se upravo raspravlja govore o pojačanim naporima Europe za jačanjem zelenog gospodarstva. Europska komisija navodi da su upravo industrije iz sektora gospodarenja otpadom među najotpornijim sektorima i u krizi, i to s velikom perspektivom rasta. Hrvatska do kraja 2018. godine mora uvesti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom što znači uvođenje primarne selekcije, sanaciju i usklađenje svih postojećih odlagališta otpada i zatvaranje neusklađenih te izgradnju centara za gospodarenje otpadom. Kako bi te ciljeve ostvarili, Hrvatska će samo za projekte gospodarenja otpadom iz strukturnih fondova EU-a u razdoblju do 2020. godine imati 4,5 milijardi kuna. "Svaki od centara za gospodarenje otpadom, kad profunkcionira, imat će 20 do 40 zaposlenih. I što je najvažnije, svaka tona otpada koja prođe kroz centar i ne završi na odlagalištu otvarat će nova radna mjesta u reciklažnom sektoru. Time otvaramo mogućnost da se broj radnih mjesta direktno zaposlenih u sektoru gospodarenja otpadom u sljedećih par godina udvostruči sa sadašnjih 6.000 na 12.000" – istaknuo je ministar Zmajlović. Tradicionalni linearni sustav gospodarenja otpadom kakav sada imamo počiva na principu uzmi-napravi-baci: sirovine iskopavamo ili uvozimo, proizvode proizvedemo, iskoristimo i bacimo. Prema podacima Europske komisije čak 80 % proizvoda koristimo samo jednom i bacimo. Za razliku od toga, cjeloviti sustav gospodarenja otpadom je cirkularan. Temelji se na tomu da otpad jedne industrije postane sirovina druge, da se proizvodi ponovno koriste ili recikliraju, čime se potiču gospodarske aktivnosti i štede resursi. Europa je kontinent najsiromašniji sirovinama, a uz predviđeni rast populacije od 3% i gospodarski rast od 15,5% do 2050. trošili bismo pet puta više resursa nego danas. Zato Europa vraća postulate cirkularne ekonomije koja na otpad jedne industrije gleda kao na sirovinu druge i počiva na načelima racionalnog gospodarenja sirovinama. Prema studiji Europske komisije iz 2012. godine, kada bi se u potpunosti primjenjivali zakoni i propisi vezani uz otpad, ostvarile bi se godišnje uštede od 72 milijarde eura, prihodi sektora za upravljanje otpadom i recikliranje porasli bi za 42 milijarde eura i do 2020. godine stvorilo bi se 400.000 novih radnih mjesta. "Ovo jasno pokazuje koliki je potencijal u Hrvatskoj koja trenutno reciklira svega 8% u odnosu na europskih 50%. Zato inzistiramo da propisi ne budu tek mrtvo slovo na papiru. To nije pokazivanje mišića nego aktivnost sa jasnim ekonomskim i ekološkim ciljem. To su razvoj gospodarstva, investicije i otvaranje novih radnih mjesta, te osiguravanje čistog okoliša i podizanje kvalitete života građana.", zaključio je ministar Mihael Zmajlović.
Portal croenergo.eu
 
 
Do srpnja obveza uvođenja primarne selekcije otpada
Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je kako su do srpnja sve jedinice lokalne samouprave dužne uvesti primarnu selekciju otpada na kućnom pragu, a da se do 2018. godine moraju uskladiti i sanirati odlagališta i sva neusklađena zatvoriti. "Danas recikliramo osam posto, a 2020. godine želimo reciklirati 50 posto otpada", poručio je ministar Zmajlović u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) na okruglom stolu "Cjelovit sustav gospodarenja otpadom". "Do 2018. zatvaramo odlagališta otpada i trebaju biti izgrađeni centri za gospodarenje otpadom. Paralelno s time treba otvarati mogućnost da postojeća energetska postrojenja - cementna industrija, pojedine termoelektrane uz prilagodbu tehnologije i poštivanja najviših ekoloških standarda - mogu energetski uporabiti otpad. Na tim stupovima se temelji naš sustav gospodarenja otpadom. Za to je potrebno vrijeme i novac, ali na tome se radi i imamo relativno kratke rokove", istaknuo je Zmajlović. "Želimo prestati zakopavati vrijedne sirovine na odlagališta, želimo u sljedećih par godina udvostručiti broj radnih mjesta direktno zaposlenih u gospodarenju otpadom sa 6.000 na 12.000, tvrtkama koje posluju sa sirovinama i otpadom želimo omogućiti da investiraju, želimo osigurati čist, siguran okoliš. Želimo uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenja otpadom koji je alternativa tradicionalnom linearnom sustavu u kojem izrabljujemo resurse", rekao je. Kazao je kako je glavni cilj Zakona o održivom gospodarenju otpadom pridonijeti promjeni politike zbrinjavanja otpadom, zaustaviti bacanje dragocjenih sekundarnih sirovina i pobrinuti se da se ponovno koriste, recikliraju i ponovno uvedu u gospodarstvo. "Kao društvo moramo se premjestiti u dinamično cirkularno gospodarstvo koje poštuje ograničenja prirode, na najbolji način iskorištava prirodne resurse, stvara radna mjesta i uvjete za dugotrajno blagostanje i kvalitetu života", istaknuo je Zmajlović. Ministar je novinarima pojasnio da kada se gledaju podaci o tome koliko se otpada odlaže u Hrvatskoj, onda zaostajemo desetljećima u odnosu na prosjek Europe. "Činjenica da dvije trećine otpada odlažemo na odlagališta a europski prosjek je da se tek jedna trećina otpada odlaže na odlagališta, a ostalo završava u nekom obliku oporabe, govori o tome da Hrvatska još puno treba učiniti", rekao je. "Naravno da to ne ide preko noći jer da biste mogli i materijalno i energetski oporabiti otpad trebate izgraditi infrastrukturu i postrojenja i zato pripremamo projekte koje ćemo financirati iz sredstava EU", poručio je Zmajlović. Predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić novinarima je izjavio kako je činjenica da smo u Hrvatskoj u zbrinjavanju otpadom "zaostali". "Nismo sustavno radili na tome, trošili smo ogromne novce za sanaciju postojećih odlagališta i nismo bili spremni organizirati sustav koji traži velike promjene i u mentalitetu ljudi, o političkoj vlasti, organizaciji. Poznati smo kao društvo da nismo organizirani, nemamo kontinuiteta i možda je ovakav skup važan jer je tu potrebna sinergija svih u društvu", ocijenio je. Akademik Kusić ustvrdio je da predviđeni modeli zapravo slijede europske modele, dakle razvijenih zemalja te vjeruje da će se ubrzanim tempom to uspjeti implementirati u Hrvatskoj. Dodao je kako misli da je novi zakon dobar, te da je kod nas problem da se kao društvo "slabo pridržavamo propisa i sve se to malo raspline, onda to košta".
Portal croenergo.eu
Pročitano 2228 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive