Zasadi drvo, ne budi panj!
Srijeda, 09 Listopad 2019 07:00

Zasadi drvo, ne budi panj!

Građanska inicijativa „Dani kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj" od 25. do 27. listopada 2019. godine organizira sadnju drveća pod nazivom „Zasadi drvo, ne budi panj". Cilj je akcije potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama posade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju urbanih sredina i istaknuli važnost i brojne dobrobiti urbanog zelenila.

https://danikolektivnesadnje.org/


Ova hvalevrijedna akcija, o kojoj se više možete informirati i/ili joj se priključiti. Osim što ima edukativan karakter i podiže svijest javnosti o klimatskim promjenama, također potiče i aktivno uključivanje građana u rješavanje ovog problema. S obzirom da sve veći broj ljudi živi u urbanim sredinama, sadnja stabala i razvoj zelene infrastrukture kroz brojne pogodnosti značajno utječe na poboljšanje kvalitete života u gradovima, a doprinosi i očuvanju bioraznolikosti. Kako bi akcija bila što uspješnija i kako bi se ostvarili njeni osnovni ciljevi bez nepovoljnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, ovim putem ističemo nekoliko važnih napomena vezanih uz planiranje i provođenje akcije sadnje.

Nisu sva područja pogodna za sadnju stabala
Bioraznolikost Hrvatske iznimno je bogata, a nešumski tipovi staništa značajno joj pridonose. U tom smislu posebnu pažnju zaslužuju travnjaci, kako pašnjaci, tako i oni koji se održavaju košnjom (livade košanice). Travnjaci u Hrvatskoj pretežno su nastali, ali i opstaju, upravo zbog čovjekovog utjecaja. Neodržavanjem travnjaka oni zarastaju i vegetacijskom sukcesijom postepeno prelaze u šumu. Zbog toga su mnoga travnjačka staništa i za njih vezane vrste ugroženi i potrebno ih je očuvati. S ciljem očuvanja bioraznolikosti potrebno je izbjegavati sadnju stabala na travnjačkim staništima i njihovo pretvaranje u šumska staništa.

Potrebno je izbjegavati sadnju stranih vrsta stabala
Strane vrste prirodno ne obitavaju na određenom području, nego su u njega dospjele namjernim ili nenamjernim unosom. Ako negativno utječu na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava na području u koje su unesene, tada se smatraju invazivnima. Mnoge strane vrste ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, no budući da je teško predvidjeti kako će se pojedina vrsta ponašati na novom području i hoće li pokazati invazivne karakteristike, potreban je oprez. Utjecaj nekih stranih vrsta nije vidljiv odmah i ponekad je potrebno duže vremensko razdoblje da bi se ispoljila njihova invazivnost. Stoga je sigurnije i uputnije umjesto stranih vrsta stabala za sadnju koristiti zavičajne vrste. Neke od stranih vrsta drveća koje su česte na području RH i čija sadnja nije dopuštena ili nije uputna su žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle)), bagrem (Robinia pseudoacacia L.), Acacia saligna (Labill.) H.L.Wendl., negundovac (Acer negundo L.), japanski dud (Broussonetia papyrifera (L.) Vent.), pustenasta paulovnija (Paulownia tomentosa (Thunb.) Steud.) i metličasta kelreuterija (Koelreuteria paniculata Laxm.).

Treba birati zavičajne vrste stabala određenog područja
Hrvatska se prostire na području tri biogeografske regije (mediteranska, alpinska i kontinentalna) od kojih svaka ima svoje klimatske, geološke, topografske i vegetacijske karakteristike. Svaka zavičajna vrsta najbolje je prilagođena području u kojem se razvila i živi. Zbog toga je prilikom sadnje stabala najbolje birati zavičajne vrste iz tog područja. Šumske voćkarice posebno su korisne jer služe za hranu brojnim životinjama te doprinose bioraznolikosti. U slučaju da se planiraju saditi voćne vrste, preporučuje se koristiti starinske sorte voća koje su najbolje prilagođene podneblju. Provođenje akcije kolektivne sadnje drveća u skladu s navedenim preporukama osigurat će postizanje osnovnih ciljeva akcije bez negativnih utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava te će istovremeno pridonijeti očuvanju bioraznolikosti. U suprotnom, potrebno je ishoditi dopuštenja nadležnih institucija koje će sagledati utjecaj planiranih radnji i ocijeniti njihovu prihvatljivost kako bi se izbjegao negativan utjecaj na prirodu. Inicijativa „Dani kolektivne sadnje drveća“ se organizira i provodi na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini. Akciju na nacionalnoj razini koordinira organizacijski odbor građanske inicijative koji kreira temeljnu operativnu dokumentaciju, osigurava vizualni identitet kampanje i promociju kampanje na nacionalnoj razini, raspoređuje materijalne donacije od nacionalnih partnera, te po potrebi usmjerava županijske / lokalne koordinatore. Županijski koordinatori zaduženi su za organizaciju lokalnih koordinatora na području svojih županija. Lokalni koordinatori u svojim zajednicama komuniciraju s građanima i jedinicama lokalne samouprave te organiziraju i provode lokalne akcije sadnje.

VAŽNO: Sadnja na javnim površinama i sve vezano uz sadnju na javnim površinama provodi se isključivo u suradnji i uz odobrenje jedinica lokalne samouprave. Inicijativa je isključivo građanska i nije svojim djelovanjem vezana niti za jednu političku stranku te ne služi za promociju istih. Također, inicijativa ni na kojoj razini djelovanja ne prima financijske donacije. Cilj građanske inicijative je potaknuti građane, udruge, tvrtke i ustanove da samostalno ili u suradnji sa svojim lokalnim jedinicama samouprave u tri dana diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama zasade što više stabala kako bi doprinijeli ozelenjivanju svojih životnih sredina i time istaknuli važnosti i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbaniziranim sredinama.

Stabla poboljšavaju našu kvalitetu života na brojne načine:
* pružaju hlad koji smanjuje temperaturu zraka koja nastaje kao posljedica zagrijavanja umjetnih površina u naseljenim područjima ( tzv. toplinskih otoka)
* pročišćavaju zrak i procesom fotosinteze proizvode kisik
* „spremaju“ ugljični dioksid iz zraka i time pridonose borbi protiv klimatskih promjena
* pomažu nam štedjeti energiju za rashlađivanje domova i poslovnih prostora tijekom ljetnih mjeseci
* smanjuju količinu slivnih voda i sprječavaju eroziju tla tijekom obilnih padalina
* smanjuju isparavanje vode sa travnatih površina i ujedno doprinose većoj vlažnosti zraka
* smanjuju količinu buke
* smanjuju brzinu vjetra
* pružaju zaštitu od UV-B zraka
* privlače brojne ptice, važne kukce i druge divlje životinje, što doprinosi povećanju bioraznolikosti
* doprinose ljepoti urbanih krajolika i pružaju ugodniji izgled naseljenim područjima tijekom cijele godine
* pružaju ugodna mjesta za igru i druženje svim generacijama
* smanjuju stres, doprinose smanjenju krvnog tlaka, utječu na bolji rad mozga, potiču nas na fizičku aktivnost i druženje
* povezuju zajednicu kroz akcije sadnje i brige za posađene sadnice
* povećavaju povezanost djece i odraslih sa prirodom koji ih okružuje
* uče nas nesebičnosti kada sadimo i brinemo se za stabla koja ostavljamo u naslijeđe onima koji dolaze iza nas.

Kroz ovu inicijativu želimo posaditi što više stabala diljem Hrvatske i ujedno osnažiti građane da se uključe i postanu stvaratelji budućnosti kakvu žele. Svako posađeno drvo je značajno, a zajedno možemo napraviti puno!
Lopate i sadnice u ruke i pridružite nam se 25., 26. i 27.10.2019.!
https://danikolektivnesadnje.org/

Pročitano 32 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive