Slavonski poduzetnici prelaze na alternativna goriva. Tvrtka Kanaan planira proizvoditi 50 % struje za svoju potrošnju, Nexe upotrebu fosilnih goriva smanjio za 45 %. Dugo je osnovna dvojba gospodarstva bila "prolazi li ili se nastavlja vrijeme niskih kamata, odnosno jeftinog novca", a konkretan je odgovor stigao kada se pokazalo da je zapravo završila "era niskih cijena energije". Kriza energetskog tržišta počela je još 2021., a situacija se dodatno zaoštrila s početkom rata u Ukrajini i sankcijama Rusiji. Cijene plina i električne energije u EU-u na povijesno su najvišim razinama, čime su ugrozile krhak ekonomski oporavak od pandemije koronavirusa, koja još nije završila.

Nove strategije
Na takvu situaciju nisu imuni ni veliki gospodarstvenici na istoku Hrvatske, pa, iako imaju benefite od ugovora sklopljenih s dobavljačima koji im još uvijek jamče nepromijenjene cijene, svjesni su kako se mora razmišljati u smjeru posve nove, energetski neovisnije, strategije.

Tako su u donjomiholjačkom Kanaanu, vodećem proizvođaču čipsa u Hrvatskoj, još prije osam godina instalirali kotlovnicu na biomasu, koja im osigurava najveći dio energije potreban za prženje čipsa. "Kako smo u međuvremenu povećavali opremu za proizvodnju i drugih varijanti čipsa, koristimo se još uvijek i znatnim količinama plina. S obzirom na to da smo zaključili dvogodišnji ugovor o opskrbi, još ne osjećamo efekte poskupljenja, ali smo svjesni da ih nećemo izbjeći. Kako bismo smanjili potrošnju plina, pokrećemo rekonstrukciju kotlovnice na biomasu s ciljem iskorištenja i temperature dimnih plinova, ali i smanjenja gubitaka zagrijavanjem vode koju upotrebljavamo u procesu. Još 2019. započeli smo projektiranje solarne elektrane snage 400 kW i njezina je gradnja u završnoj fazi, očekujemo puštanje u rad u sljedeća dva mjeseca. Istovremeno pokrećemo projekt prelaska na opskrbu električnom energijom na srednjem naponu i projektiramo još jednu solarnu elektranu, snage 1,2 MW. Planiramo proizvoditi više od 50 % svoje potrošnje električne energije", odgovara nam u ime te tvrtke Davorin Strišković.

Ponudio je i računicu - kada ukupni račun za struju podijele s potrošenim kilovatima, dobiju prosječnu (viša i niža tarifa) cijenu od 80 lipa/kW, što i nije bitan porast u odnosu prema 2020. godini. "Ali ako usporedimo s krajem 2017. godine, kada je kilovatsat prosječno iznosio 0,32 lipe, onda je vidljiv visok rast cijene, od 250 %. Trenutno zakupljujemo kvartalne tranše na burzi preko HEP-ove platforme HEPI Trader. Godišnje trošimo oko tri milijuna kilovatsati i potrošnja raste svake godine. Prema javno dostupnim podatcima, najviša cijena električne energije u Njemačkoj (različito prema pokrajinama) iznosi oko 2,5 kn/kW, za koju će godinu vjerojatno takva biti i kod nas", prognoziraju u Kanaanu.

U našičkoj Nexe grupi, najpoznatijem regionalnom proizvođaču građevnog materijala, s izazovima kontinuiranog pritiska rasta cijena energenata, ali i sirovina, suočavaju se još od 2021. "Naime, snažan skok cijena energenata na burzama pratio nas je prošle godine, uz rast cijena materijala i sirovina nužnih u proizvodnji građevnog materijala, a to je nastavljeno i u 2022. Tome svakako treba dodati snažan utjecaj troškova vezanih uz rast cijena emisijskih jedinica CO2, s kojim se suočava naša najveća tvrtka i okosnica Grupe - tvornica cementa Nexe d.d. Tako je od kraja 2020. godine do danas cijena električne energije na burzi porasla četiri puta, plina osam puta, ugljena gotovo sedam puta, a cijena emisijskih jedinica gotovo tri puta. U ukupnim konsolidiranim troškovima Grupe udjel troškova energije u 2021. godini je 24 posto. Ako troškovima energije dodamo trošak emisija CO2, udjel tih troškova u ukupnim troškovima u 2021. godini bio je 30 posto. Upravo zbog toga su, strateški promatrano, investicijski projekti Nexe grupe već nekoliko godina, pa tako i u 2022., usmjereni na projekte iz segmenta energije i emisija CO2, odnosno projekte kojima se želi utjecati na smanjenje udjela fosilnih goriva, povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju", kažu iz Uprave Nexea.

Rast cijena
Podsjećaju kako je u Nexeu d.d. 2018. godine rad počelo postrojenje za korištenje alternativnih goriva, zahvaljujući čemu je upotreba fosilnih goriva s krajem prošle godine smanjena za 45 %, s tendencijom rasta tog udjela zahvaljujući novim ulaganjima tijekom godišnjeg remonta postrojenja i projektima koji slijede. Izbjegli su odgovor hoće li se ovaj "energetski disbalans" odraziti na cijene proizvoda. No u Kanaanu su bili konkretniji u odgovoru na to pitanje.

"Sva podizanja cijena energenata moraju se preliti na cijenu gotovih proizvoda, prije ili poslije. Veći problem nam je rast cijena sirovina i repromaterijala, prvenstveno ulja, kukuruzne krupice, kikirikija, folije i slično. Ta su poskupljenja na tjednoj i mjesečnoj bazi, te ih tom dinamikom nije moguće prenositi na cijene konačnog proizvoda", kažu u Kanaanu.

U Nexeu ističu kako kod investicijskih projekata posebno prepoznaju važnost i mogućnosti realizacije projekata kroz razne fondove EU-a. “Od 2018. godine ukupna vrijednost projekata za koje su odobrena EU sredstva iz područja energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije premašuju 125 milijuna kuna (od čega je sufinancirani iznos 58 milijuna kuna), a ta će se vrijednost u 2022. godini znatno povećati s obzirom na niz kvalitetnih projekata koje smo pripremili za financiranje iz EU fondova ili su već u tijeku”, kažu u Nexeu. Tako su prošle godine za projekte energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u tvornicama u Vinkovcima, Našicama i Koprivnici, ukupne vrijednosti 107 milijuna kuna, odobrena nepovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 17,1 milijuna kuna, Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 14,5 milijuna kuna te iz Modernizacijskog fonda u iznosu od 16,2 milijuna kuna. “Očekivani efekti tih projekata su povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnim pogonima i energetska obnova zgrada proizvodnih pogona te korištenje obnovljivih izvora energije. Primjerice, projektima će biti izgrađene fotonaponske elektrane ukupne instalirane snage 4,5 MW električne energije”, odgovaraju iz te našičke kompanije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić objavio je kako je u dva tjedna 4270 poduzetnika primilo ukupno 128 milijuna kuna subvencija za plin radi ublažavanja udara skoka cijena plina na njihovo poslovanje, od ukupno 600 milijuna kuna koje je Vlada namijenila za tu svrhu. “Pozivamo i ostale MSP da se prijave”, naveo je ministar Ćorić na Twitteru.
glas-slavonije.hr