Okosnica održivog sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2017.-2022. Planom je predviđena uspostava novih Centara za gospodarenje otpadom u kojima će se između ostalog kao rezultat obrade miješanog komunalnog otpada proizvoditi i određene količine goriva iz otpada, odnosno krutog oporabljenog goriva koje se klasificira u skladu s propisanim normama (SRF - Solid Recovered Fuel/ RDF - Refuse Derived Fuel).

Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadnih voda rezultira proizvodnjom mulja, za čije zbrinjavanje u Hrvatskoj još nije određeno rješenje. Osnovni uvjeti koje mora zadovoljiti sustav energetske oporabe otpada slijedi iz uvažavanja reda prvenstva gospodarenja otpadom i obveze odvojenog sakupljanja i recikliranja gdje energetska oporaba zauzima četvrto mjesto u hijerarhiji i to nakon izbjegavanja nastanka otpada, ponovne upotrebe predmeta u istu svrhu u koju su proizvedeni te materijalne oporabe otpada (recikliranja). Energetska oporaba sastavni je dio cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i za okoliš je prihvatljivija opcija od odlaganja, a istovremeno se otpad koristi za proizvodnju energije.

Opis lokacije Plomin
Termoelektrana Plomin izgrađena je u Plominskom zaljevu i jedina je aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj. Lokacija je odabrana zbog nekadašnjeg ugljenokopa, topografski i geološki prikladnog terena, opskrbe slatkom i morskom vodom te se nalazi u području s dobro razvijenom morskom i kopnenom prometnom infrastrukturom. Postrojenje TE Plomin je kondenzacijska termoelektrana koja se sastoji od dvije proizvodne jedinice Bloka A (TE Plomin 1) i Bloka B (TE Plomin 2) koje imaju svaka svoj kotao i po jednu parnu turbinu.
Energent kameni ugljen nabavlja se na svjetskom tržištu i dovozi brodovima do luke posebne namjene Plomin, gdje se iskrcava i sustavom traka doprema do otvorenog odlagališta. Za proizvodnju pare koristi se sirova voda iz izvora Bubić jama koja se demineralizira, a kao rashladna voda za potrebe obje proizvodne jedinice koristi se morska voda.
Proizvodna jedinica Blok A snage 125 MWe (338 MWt) završena je i puštena u rad 1970. godine. Od 1. siječnja 2018. godine prestalo je važiti Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša (Okolišna dozvola). Blok A ima novo Rješenje o okolišnoj dozvoli koje je na snazi od 25.2.2019. godine. Okolišna dozvola Bloka A (TE Plomin 1) usklađena je s Odlukom o Zaključcima o NRT Europske komisije od 17.8.2017. godine. U Rješenju su navedeni uvjeti koje Blok A (TE Plomin 1) mora ispuniti, ukoliko želi nastaviti s radom. Budući da navedene uvjete ne ispunjava, Blok A (TE Plomin 1) nije u pogonu.

Proizvodna jedinica Blok B (TE Plomin 2) snage 210 MWe (554 MWt), izgrađena je i puštena u komercijalni rad 2000. godine. Blok B (TE Plomin 2) je opremljen postrojenjem za odsumporavanje dimnih plinova od 2000. godine. Uređaj za uklanjanje oksida dušika iz dimnih plinova dovršen je i pušten u rad 2017. godine. Lebdeće čestice se u dimnim plinovima uklanjaju pomoću elektrostatskog filtera. Elektrostatski filter uklanja 99% lebdećih čestica iz dimnih plinova. Preostale lebdeće čestice dodatno se uklanjanju u procesu odsumporavanja ispiranjem dimnih plinova otopinom vapnenca. Sve tehnike za smanjenje/ uklanjanje emisija onečišćujućih tvari u zrak se ubrajaju u najbolje raspoložive tehnike (NRT), sukladno referentnim dokumentima Europske komisije (BREF dokumenti).
Modernizacijom niskotlačnog dijela turbine i aktivnostima kapitalnog remonta na ostalim dijelovima sustava provedenima 2017. godine, ostvareno je poboljšanje unutrašnjeg stupnja iskoristivosti turbine čime je nominalna snaga turboagregata povećana na 217 MWe. Blok B (TE Plomin 2) sukladno važećim zakonskim propisima iz područja zaštite okoliša i dozvolama nastavlja s radom i nije predmet ovog projektnog zadatka.
Obje proizvodne jedinice koriste zajednička pomoćna postrojenja: pristan - luku posebne namjene Plomin, transport i odlagalište ugljena, sustav sirove vode, sustav pripreme demineralizirane vode, rashladni sustav, sustav pomoćnog goriva, obradu otpadne tehnološke, oborinske i sanitarne vode, transport i odlagalište šljake, pepela i otpadnog mulja te dimnjak visine 340 m.
TE Plomin ima uveden i certificiran integrirani Sustav upravljanja okolišem, kvalitetom i energijom sukladno normama ISO 14001:2015, 9001:2015 i 50001:2018 te uveden Sustav upravljanja sigurnošću sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Cilj rekonstrukcije
U cilju doprinosa uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, smanjenja količine otpada koji se odlaže na odlagališta, smanjenja emisija stakleničkih plinova s odlagališta te iskorištavanja otpada u energetske svrhe, potrebno je odabrati najbolju raspoloživu tehniku za korištenje prirodnog plina, biomase i otpada u Bloku A u TE Plomin, uzimajući u obzir postojeće stanje na lokaciji, prostorno-plansku usklađenost, ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost uz ispunjavanje svih zahtjeva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti.

Odabir najboljih raspoloživih tehnika potrebno je napraviti za Bloka A (TE Plomin 1) snage 125 MWe (338 MWt) koji je pušten u rad 1970. godine. Pritom postojeća snaga od 125 MWe nije zadana snaga postrojenja, već je potrebno odrediti optimalnu snagu za proizvodnju energije iz plina, biomase i otpada uzimajući u obzir ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost uz zadovoljavanje svih zahtjeva iz područja zaštite okoliša te zakonskih propisa Hrvatske i EU.

Vrste goriva
Blok A (TE Plomin 1) je kao primarno gorivo koristio uvozni kameni ugljen. Sukladno mišljenju dobivenom od nadležnog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja od 19. svibnja 2020. godine, u postupku rekonstrukcije Bloka A za korištenje otpada kao alternativnog goriva, opcija koja „ne uključuje plin nije sukladna postojećim europskim i nacionalnim politikama“. Stoga je pri odabiru najboljih raspoloživih tehnika potrebno uzeti u obzir da će rekonstruirani Blok A koristiti one vrste goriva u kombinacijama i omjerima za koje se dokaže njihova ekonomska isplativost, tehnička izvedivost uz zadovoljavanje svih zahtjeva iz područja zaštite okoliša te zakonskih propisa Hrvatske i EU, a potrebno je analizirati sljedeće vrste goriva:
- Plin kojeg je potrebno dovesti na lokaciju
- Gorivo iz otpada tj. kruto oporabljeno gorivo koje se klasificira po propisanim normama, a nastaje u centrima za gospodarenje otpadom kao rezultat obrade miješanog komunalnog otpada (SRF i/ili RDF)
- Mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
- Biomasu tj. dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz šumarstva (npr. drvna sječka)

Varijante koje je potrebno analizirati pri odabiru najboljih raspoloživih tehnika
Potrebno je odrediti optimalnu varijantu za proizvodnju energije u Bloku A u Plominu za pripremu i skladištenje biomase i otpada koje će se koristiti kao gorivo, proizvodnju energije iz plina, biomase i otpada u svim varijantama navedenim u nastavku ovog poglavlja i omjerima goriva te gospodarenje i skladištenje otpada koji nastaje nakon proizvodnje energije za sve analizirane varijante. Odabranu optimalnu varijantu potrebno je usporediti s optimalnom najboljom raspoloživom tehnikom za suspaljivanje ugljena i otpada uzimajući u obzir ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost i ispunjavanje uvjeta zaštite okoliša te svih važećih zakonskih propisa EU i RH.
- Suspaljivanje plina, goriva iz otpada (RDF i/ili SRF) i mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
- Suspaljivanje plina i goriva iz otpada (RDF i/ili SRF)
- Namjensko postrojenje za termičku oporabu goriva iz otpada (RDF i/ili SRF) i mulja iz uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
- Namjensko postrojenje za termičku oporabu goriva iz otpada (RDF i/ili SRDF)

Usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom
HEP je 13. lipnja 2019. godine od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zaprimio Potvrdu o usklađenosti s prostornim planovima zahvata u prostoru: rekonstrukcija Blok A (TE Plomin 1) na katastarskim česticama k.o. Plomin i k.o. Ripenda, na području Općine Kršan u Istarskoj županiji ukoliko se na lokaciju uvodi novi energent, u konkretnom slučaju gorivo iz otpada koji nastaje na području Hrvatske i to prvenstveno na području Istarske i Primorsko-goranske županije u postojeći proces proizvodnje električne energije te se navedeno ne smatra promjenom namjene predmetne građevine. Potvrda o usklađenosti zatražena je za suspaljivanje ugljena i goriva iz otpada, no 19. svibnja 2020. godine od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobiveno je mišljenje da ugljen nije prihvatljivo gorivo u Bloku A (TE Plomin 1) nakon rekonstrukcije. Stoga je potrebno provesti postupak utvrđivanja usklađenosti s prostorno-planskom dokumentacijom za varijantu koja će biti odabrana.
HEP proizvodnja d.o.o.