Zelene alge - biogorivo
    Subota, 25 Lipanj 2011 08:11

    Zelene alge - biogorivo

    Pored sunca, vjetra i drugih poznatijih obnovljivih izvora energije, mnogi znanstvenici u svijetu eksperimentiraju s bioizvorima – odnosno biljkama koje brzo rastu i imaju veliki energetski potencijal. Jedan od takvih izvora su alge. Alge su prirodni izvor energije kojeg ima u ogromnim količinama. Ljigava zelena skrama u barama, zvana žabokrečina, mogla bi da bude jedan od pogona američke privrede. "Alge rastu na ovim mrežicama, a mi ih jednostavno snabdevamo vodom. Nadamo se da će naš sistem moći sam da proizvodi gorivo". U početku, ova farma algi koju je nedaleko od Washington osnovao Patrick Kangas, sa Sveučilišta države Maryland, služila je za istraživanje metoda za pročišćavanje vode.  Kangas kaže da je sistem izmislio jedan znanstvenik proučavajući morske alge. "Shvatio je da bi ovaj sistem mogao da se iskoristi za izdvajanje hranljivih materija iz algi. Tada još nismo znali što bismo s tim, ali sada se pojavljuje interes za to. Uzbudljivo je kada pomislite da alge mogu da se koriste i za druge korisne stvari", kaže Kangas.  Firma Solazajm, iz San Francisca, već koristi alge za proizvodnju ulja. "Imamo veoma snažnu tehnologiju koja na obnovljiv način proizvodi ulja, a čitava planeta ide na naftu. Stoga se proizvodnja nafte sa malim oslobađanjem ugljik-dioksida uklapa u postojeću infrastrukturu u svim dodirnim točkama". Jonatan Volfson je osnivač i direktor firme Solarzajm, koja snabdjeva čak i američku mornaricu. "Mi smo kompanija koja na obnovljiv način proizvodi ulja pogodna za razne primene. Na primer, proizvodimo ulja za kozmetiku, ulja za jestive proizvode, za osobnu higijenu ili za kemijsku industriju. I naposlijetku, proizvodimo ulje od koga se pravi gorivo", kaže Volfson.  Sjedinjene Države troše oko 20 miliona barela nafte dnevno. Profesor kemije na Sveučilištu države Arkanzas, Jimmy Hestekin, kaže da je moguće da alge jednoga dana postanu izvor energije. "Način na koji Patrick gaji alge je verovatno najjednostavniji. Dobra strana je to što je to lak način. Moguće je zamisliti grupu ovakvih farmi sa kojih kamion jednom nedeljno skuplja alge i odvozi ih u postrojenje koje proizvodi biodizel, koji se onda dodaje ukupnoj količini goriva u zemlji", kaže Hestekin.  S druge strane, proizvodnja u Solazajmu počinje od epruvete. "Koristimo veoma staru tehnologiju zvanu fermentacija, što znači da u velike rezervoare od neđrajućeg čelika stavljamo jedan jednoćelijski organizam koji onda hranimo ugljiko hidratima", kaže Jonathan Volfson. Krajnji proizvod je jedna vrsta tekućeg goriva. "Od algi se proizvode mnoge stvari. Ispitujemo pretvaranje algi u butenol ili biodizel. Od algi može da se dobija i etanol, a otpaci mogu da se koriste kao gnojivo", kaže Hestekin. Hestekin takođe primećuje da bi alge koje uzgaja Patrik Kangas mogle da sudjeluju u čišćenju rijeka jer se hrane materijama koje zagađuju vodu. Biogorivo proizvedeno od algi moglo bi da se koristiti u roku od pet godina.
    www.obnovljiviizvorienergije.rs

    a2
    a3

    Mikroskopski organizmi mogli bi biti ključ za stvaranje goriva koji ne zagađuje okoliš a koje mogu koristiti postojeći klasični motori. Trend električnih i hibridnih vozila je sam po sebi pozitivan, ali idealno bi bilo imati gorivo koje nije štetno i koje bi se moglo koristiti u postojećim motornim tehnologijama umjesto da se iz temelja stvaraju novi sustavi. Automobilska industrija je u svojih 100-ak godina iskustva u izradi motora do danas postala poprilično dobra u tome tako da bi bilo bolje pronaći novu vrstu goriva koje ne zagađuje okoliš i koje bi mogli koristiti postojeći motori.  Biogoriva dobivena iz kukuruza i šećerne trske su već stavljana na kušnju, naročito u Brazilu, ali pojavio se novi problem - zemlja koja se koristila za proizvodnju hrane počela se koristiti za proizvodnju biogoriva što nipošto nije dobro. Vrlo je izgledno da će naša djeca, kad dođe vrijeme da kupe obiteljske automobile, voziti električne automobile u urbanim sredinama, a na duge relacije automobile s klasičnim motorima na goriva. Međutim, umjesto zagađivanja okoliša, klasični motori bi u skoroj budućnosti mogli koristiti nešto puno zelenije od aktualnih goriva. I to doslovno. Rješenje bi se moglo pronaći u mikroskopskim organizmima.  Alge bi mogle postati to zeleno gorivo jer se brzo razmnožavaju, a čak 50 posto njihove težine može se iskoristiti za stvaranje goriva, preciznije zelenog dizela. Sjetit ćete se onih zelenkastih naslaga na jezercima i lokvama iz djetinjstva - vjerovali ili ne, neki ljudi ih čak koriste u prehrani; Azteci su ih redovito jeli. Znanstvenici trenutno rade na pronalaženju načina za masovni uzgoj algi kako bi ih imali u ogromnim količinama. Jedan od načina je takozvani vertikalni uzgoj zahvaljujući kojem su alge maksimalno izložene suncu u minimalnom prostoru - na taj se način maksimalizira iskoristivost. Uz sve to, alge baš poput ostalih biljaka trebaju CO2 za fotosintezu tako da bi se proizvodnja algi u industrijskim razmjerima mogla poboljšati i kvalitetu zraka kojeg udišemo. Na kraju, iz različitih algi mogli bismo dobiti različita goriva za različite potrebe i iako smo daleko od široke proizvodnje i uporabe, u slučaju da se ta vrsta proizvodnje pokaže jeftinom i ostvarivom, prerađivanje konvencionalnih motora radi mogućnosti korištenja goriva iz algi bi trebala postati prva sljedeća stavka.
    metro-portal.hr


    Prema vrlo cijenjenoj američkoj studiji, potrebno je provesti još niz dugoročnih istraživanja te razvojnih i demonstracijskih projekata kako bi se postigao zadovoljavajući cost-benefit odnos u proizvodnji nafte iz algi.Potrebna su dugoročna istraživanja te razvojni i demonstracijski projekti kako bi se postigao zadovoljavajući cost-benefit odnos u proizvodnji nafte iz algi. U međuvremenu bi druge primjene, koje nisu usmjerene isključivo na dobivanje energije, mogle ubrzati ovaj proces te postaviti temelje novoj, obećavajućoj industriji. Ovo su zaključci izvješća koje je sastavio Energy Biosciences Institute (EBI), vrlo cijenjeni institut sa sjedištem u Berkleyu, Kaliforniji, koji se bavi biološkim primjenama s ciljem pronalaženja održivih rješenja za globalne energetske izazove. Prema izvještaju, čak i sa "povoljnim pretpostavkama o budućem uzgoju, sakupljanju i preradi ovog resursa, proizvodnja nafte iz algi u kratko do srednjoročnom razdoblju još uvijek će ostati skupa te će zahtijevati dodatne ekonomske poticaje kako bi bila održiva". Studija je pokazala da je već više od sto tvrtki diljem svijeta posvećeno istraživanju industrijske proizvodnje druge generacije biogoriva iz biomase algi. Međutim, većina ovih tvrtki je mala i nije nikada uspjela provesti pilot projekt uzgoja algi veličine adekvatne za industrijsku proizvodnju. Tek su nedavno velike naftne kompanije (kao što su Exxon Mobil, Shell i ENI) najavile izradu projekata adekvatne veličine. U međuvremenu, javni sektor je također počeo pokazivati interes za proizvodnju energije iz biomase algi. U SAD-u je Ministarstvo obrane razvilo niz projekata, dok Ministarstvo energetike financira demonstracijski projekt u New Mexicu koji obuhvaća površinu od oko 120 hektara. Što se tiče Europe, Velika Britanija je posebno aktivna u ovom polju, dok je ostatak Europske unije do sada financirao tri projekta ograničene veličine.
    www.croenergo.eu


    Sićušne alge možda će riješiti problem kako proizvoditi više energije i smanjiti ispuštanje ugljikova dioksida u atmosferu, nadaju se norveški znanstvenici.Zahvaljujući svojim prirodnim osobinama, mikroalge posjeduju klimatske kvalitete jer troše ugljični dioksid, i energetske jer su bogate lipidima koji se mogu iskoristiti za proizvodnju biodizela. Na tragu smo jednom od najnevjerojatnijih i najrevolucionarnijih otkrića u borbi s klimatskim promjenama i zadovoljavanju energetskih potreba - ocijenio je Frederic Hauge, predsjednik norveške ekološke organizacije Bellona. Zamisao je u tome da se plinovi koje ispuštaju tvornice, termocentrale i druga postrojenja koja onečišćuju okoliš sakupljaju i uz dodavanje vode ubrizgavaju u 'fotobioreaktore', goleme prozirne cijevi s algama koje se hrane plinom na načelu fotosinteze. Ideja je uspješno ispitana na uglednom Tehnološkom institutu u Massachusettsu (MIT).Nakon prolaska kroz 'juhu' s algama, ispušni plinovi iz njegove kogeneracijske centrale (koja istodobno prizvodi električnu i toplinsku energiju koju pak koristi za grijanje vode ili pare) imali su 50 do 82 posto manje CO2 i 85 posto manje dušikova oksida koji imaju snažan staklenički učinak. Nakon iskorištenja alge se mogu zakopati pod morem ili pustiti u more gdje će ga stalno čistiti od ugljikova dioksida.Ova ideja je još u začetku i znanstvenici moraju pronaći tehnološka rješenja koja će omogućiti njezinu realizaciju u industrijskim razmjerima te utvrditi koja je vrsta alge, među stotinama tisuća postojećih, najprikladnija za ovu svrhu.  (HINA)metro-portal.hr



    Joule Biotechnologies u svjetskim je okvirima anonimna kompanija iz Cambridgea. Ipak, ako je vjerovati njegovu direktoru Billu Simsu, upravo je Joule na pragu revolucionarnog otkrića - biogoriva budućnosti! Kakav će to utjecaj imati na svjetsko gospodarstvo i poredak, teško je uopće pojmiti. Sims tvrdi da su u Jouleovim laboratorijima došli blizu rješenja koje će biogoriva ponovo staviti u fokus alternativnih goriva sutrašnjice. Najveće zamjerke proizvodnji bioloških goriva predstavljaju polja koja se sade tim kulturama. S druge strane, svijet se bori sa sve većim brojem populacije koja živi ispod granice siromaštva. Druga je značajna zamjerka upotreba prevelikih količina vode pri proizvodnji takvoga goriva. U Joule Biotechnologies uspjeli su prevladati te prepreke stvarajući organizme za koje tvrde kako će uskoro proizvoditi gorivo konkurentno konvencionalnima po cijeni i količini. Kakav će to utjecaj imati na svjetsko gospodarstvo i poredak, teško je uopće pojmiti. Organizam kojem još nisu dali ime iskorištava slankastu vodu kao stanište i Sunčeve zrake, hrani se ugljičnim dioksidom i magično isparava „solarna goriva" etanol, biodizel i kemikalije izvedene iz nafte. Joule je također osmislio „SolarConverter", specijalnu posudu u kojoj organizmi žive i proizvode gorivo. U posudu napunjenu recikliranom nepitkom vodom upumpavaju se Sunčeve zrake i ugljični dioksid. U tim uvjetima organizmi počinju proces fotosinteze, oslobađajući korisna goriva. Tako stvorena goriva trebaju minimalne preinake prije puštanja u spremnike, cijevi i rezervoare. Sims tvrdi da će Joule proizvoditi 20.000 galona (75.708 litara) etanola te 13.000 galona biodizela (49.210 litara) na jednom jutru zemlje godišnje. Procjena je da će tako proizvedena goriva koštati 75 dolara za barel etanola te 50 dolara za biodizel. U kompaniji smatraju da ih taj pronalazak stavlja u poziciju stvaranja puta prema energetskoj neovisnosti – prepreku više ne predstavljaju vrijedni izvori vode i obradive zemlje.Nakon dvije godine istraživanja Joule je angažirao Simsa da je izvede iz anonimnosti – plan je financiranje pilotne plantaže do kraja 2010. te komercijalno isplativog pogona do 2012. godine. Takav plan čini se jako ambicioznim, pogotovo u kriznim vremenima, u kojima investitori tradicionalno okreću sigurnijim investicijama. Joule nije testirao svoj koncept i dok ne prođu nezavisna testiranja goriva, sve što mogu reći potencijalnim ulagačima jest „vjerujte nam na riječ".Ako nađu investitore spremne na rizik, naftne bušotine možda postanu eksponat u povijesnim muzejima – velike korake naprijed mogu činiti samo vizionari.
    www.profitiraj.hr




    Alge su značajan izvor energije. Imamo pred očima najveći izvor biogoriva, a tek sada to uviđamo – vjerojatno su takvo što pomislili istraživači sa Sveučilišta Aberystwyth iz Velike Britanije.  Naime, ovi su istraživači ustanovili da su morske alge vrlo zanimljiva alternativa drugim biljkama od kojih se proizvodi biogorivo. Istražili su algu Laminaria digitata, koja je pokazala da se od nje može proizvesti biogorivo, pogotovo ako se sakuplja tijekom ljeta.  Rezultati istraživanja, predstavljeni u Glasgowu, pokazuju da su koncentracije šećera, potrebne za proizvodnju goriva, u ovoj algi najveće tijekom ljeta, posebice tijekom srpnja. A te se količine šećera fermentacijom mogu pretvoriti u etanol. Dosad su istraživanja za proizvodnju biogoriva bila usmjerena na kopnene biljke, iako je to značilo oduzimanje zemljišta potrebnog za porizvodnju hrane. Morski ekosustavi, međutim, nikad nisu korišteni u ovu svrhu, a iz algi se može izvući čak 50% biomase čitavog planeta, što ih čini vrlo značajnim za proivodnju energije.
    www.biosvijest.hr


    New Hampshire, SAD - u jugozapadnoj Iowi kukuruz se prerađuju u etanol. U svojoj borbi za odnose s javnošću etanol ima problem jer emitira u procesu proizvodnje velike količine CO2. Da bi pronašao rješenje Tim Burns je drugačiji sagledao problem. Umjesto da promatra CO2 koji se emitira od etanola kao otpad on ga vidi kao robu koja se može iskoristiti putem algi. Na farmi u Shenendoah, Iowa svaki dan je Dan zahvalnosti za alge. Burns vodi bioprocesno postrojenje algi te je udružio površine sa tvrtkom koja proizvodi etanol u proizvodnji obnovljivih izvora energije. Razvili su prvi svjetski pogon alge-etanol iz biljka. CO2 koji se emitira tijekom proizvodnog procesa se pumpa u reaktor gdje alge rastu alge. Za svaku jedinicu proizvedene biomase algi dvije jedinice CO2 se apsorbiraju u proces rasta. Osušene alge se zatim koriste za opskrbu stoke preko hrane. Burns je zainteresiran za razvoj poslovanja oko algi te da proizvodnja bude isplativa i sve kroz stvaranje hrane. Na kraju se nadaju da će se alge koristitti za stvaranje biogoriva u nešto složenijem procesu. U međuvremenu alge eć pomoći primjeni etanola uz smanjivanje problema emisije CO2. Uz stalnu vezu između hrane, hrane i goriva. "Ono što radite je da se CO2 vrednuje na jedan novi način", rekao je Burns. "Svatko tko u proizvodnji koristi fermentacijske procese i pri tome oslobađa emisije CO2 u atmosferu gubi jedan važan resurs. Ako možete napraviti vrijedan proizvod iz CO2 svatko tko ima CO2 u procesu će promatrati tu emisiju kao priliku, a ne kao glavobolju. " Operacije su prešle u svoju drugu fazu. I to je bio tao velik pothvat da je i američki tajnik poljoprivrede Tom Vilsack bio tamo kako bi otvorio pogon ovog proljeća. Najbolja izjava dana je od samog Vilsacka: "Ovo je izvanredan projekt ... Ja to ne razumijem potpuno, ali to je stvarno u redu pogledati." Burns kaže da se susreo s prehrambenim tvrtkama i komunalnim tvrtkama koje vide potencijal u algama, ne samo kao biogorivo, već kao način da se smanji emisija CO2. Postrojenja algi mogu se postaviti uz elektrane na ugljen i prirodni plin kao način smanjenja emisija. Tvrtka je aktivno u potrazi za partnerstvom sa stotinama proizvođača etanola u cijeloj zemlji. "Ovo je ključ do profitabilnosti", rekao je Burns. " Potrebno je puno početnih ulaganja za izravnu proizvodnju biogoriva iz algi. Kada se broj gospodarstava koji se bave etanolom poveća u tom trenutku ćete imati dovoljno površina da biste dobili gorivo od algi. "
    www.renewableenergyworld.com
     
     
    Tvrtka Heliae iz Arizone uzgaja alge na komercijalnoj razini a koristit će ga kao gorivo za transport. Posljednjih godina su gorivo od algi i druga biogoriva ubrzano počela dobivati na popularnosti, do razine da ga i vojska koristi kao gorivo za avione.Zbog toga je tvrtka Heliae koja koristi biogorivo počela iskorištavati te alge na komercijalnom nivou kako bi se mogle koristiti kao gorivo za transport. Heliae je nedavno otvorila novu tvornicu za uzgajanje algi, ali ima nekih problema koji uključuju nedostatak investitora i stvaranje biogoriva koje neće uzrokovati veće ispuštanje štetnih emisija tokom svojeg korištenja, nego što upije emisija dok raste. Glavni cilj ove tvrtke je razviti održivi izvor za transportno gorivo. Glavni problem komercijalne proizvodnje ovih algi su preveliki troškovi same proizvodnje koji se moraju spustiti, te se procjenjuje da će biti potrebno 5 do 10 godina da se troškovi dovoljno spuste. Očekuje se da će s daljnjim porastom cijene nafte doći do velikog rasta u ovom tržištu u idućih nekoliko godina. Prema istraživanju tvrtke Pike Reseach teži problemi koji bi se mogli pojaviti u ovoj industriji uključuju pristup vodi i hranjivim tvarima te privatnom kapitalu. Jedan od načina da se pomogne industriji je da država daje poticaje slične onima koje dobiva industrija etanola. U SAD-u su u razvoj ove tehnologije krenuli i BP, Chevron Corp i ExxonMobil pri čemu je potonji u istraživanja već uložio 600 milijuna dolara.
    inhabitat.com

     
    Napravljena bakterija koja stvara gorivo iz sunčevog svjetla
    Kemičari s Davis Sveučilišta u Kaliforniji istražili su modrozelenu algu kako bi dobili kemijsku preteču za gorivo i plastiku – prvi korak prema zamjeni fosilnih goriva kao sirovih materijala kemijske industrije. „Većina kemijskih sirovina dolazi iz nafte i prirodnog plina te nam je potreban novi izvor", rekla je Shota Atsumi, asistentica- profesorica kemije na Sveučilištu Davis te vodeći autor istraživanja, izdanog 7. siječnja u Zborniku Nacionalne akademije znanosti. Ministarstvo za energiju (DOE) SAD-a postavili su cilj dobivanja barem četvrtine industrijskih kemikalija biološkim procesom do 2025 godine.Biološka reakcija je dobra za stvaranje ugljik-ugljik veza koristeći ugljikov dioksid kao sirov materijal za reakciju izazvanu svjetlom. Proces se zove fotosinteza, a cijanobakterija znana kao modrozelena alga stvara ga više od 3 milijarde godina. Korištenje cijanobakterije za uzgoj kemikalija ima drukčiju prednost: ona ne konkurira potrebi za hranom kao što je npr. uloga kukuruza pri dobivanju etanola. Izazov predstavlja korištenje cijanobakterije kako bi se proizvela značajna količina kemikalija koje se mogu pretvoriti u kemijsku sirovinu. S potporom japanskog proizvođača Asahi Kasei Corp., Atsumin laboratorij na Davis Sveučilištu radio je na predstavljanju novih kemijskih procedura za dobivanje cijanobakterije. Istraživači su identificirali enzime pronađene u online bazi podataka koji provode reakcije koje su tražili, te ubacili DNK tih enzima u ćelije. Radeći korak po korak, istraživači su napravili most koji omogućuje cijanobakteriji pretvorbu ugljikovog dioksida u 2,3 butandiol- kemikaliju koja se može upotrebljavati za proizvodnju boja, otapala, plastika i goriva. "Budući da enzimi reagiraju drugačije u različitim organizmima skoro je nemoguće, bez provođenja eksperimenata, predvidjeti koliko će uspješan proces biti", rekla je Atsumi. "Nakon tri tjedna rasta cijanobakterija je uspjela proizvesti 2.4 grama na litru 2,3 butandiola, što je najveća do sada postignuta produktivnost kemikalija dobivenih iz cijanobakterije te samim time ima potencijal komercijalne uporabe", rekla je Atsumi. Atsumi se nada da će u budućnosti uspjeti uskladiti sistem za poboljšanje produktivnosti te provoditi eksperimente i sa drugim proizvodima. Suradnici ovog istraživanja su John Oliver, student diplomskog studija, Iara Machado, postdoktorandski istraživač te Hisanari Yoneda, istraživač iz Asahi Kasei korporacije.
    Izvor: UCDAVIS
     
     
    Napredna biogoriva od algi mogu biti čisto, dostupno rješenje
    S obzirom da je svjetska energetska kriza sve jača, potrebna su troškovno isplativa i održiva rješenja za proizvodnju biogoriva, pri čemu se trenutačno razvijaju napredna biogriva koja trebaju manje zemljišta za proizvodnju, te omogućuju veću proizvodnju uz prihvatljive troškove. U tom sektoru su predvodnik postale alge i to ponajviše zbog jednostavnosti procesa. Za pretvorbu algi u gorivu potrebno je samo Sunce, ugljični-dioksid i morska voda. Doprinos pojedinog biogoriva je nivo proizvodnje po jutru po žitarici. Najčešći je etanol iz kukuruza koji daje 420 galona goriva po jutru godišnje. Druge žitarice daju veći prinos, pa recimo brazilska šećerna repa daje proizvodnju od 860 galona po jutru godišnje, ali ni to nije ni blizu dokazanih prinosa algi koji iznose čak 8.000 galona po jutru godišnje. Dodatno je za alge potrebno puno manje energije za rast i žetvu. To je vrlo važno ako se želi postići da biogoriva budu konkurentna sa tradicionalnim izvorima fosilnih goriva. Očekuje se daljnji pad troškova razvojem industrije i povećanjem prinosa pojedinih žitarica. Još jedan ključni aspekt proizvodnje biogoriva iz algi je činjenica da se za proizvodnju može koristiti ugljični-dioksid koji je proizveden i uhvaćen u drugim industrijskim procesima u vanjskom reaktivnom sustavu, pri čemu se proizvodi etanol procesom fotosinteze. Kao rješenje u smanjenju emisija stakleničkih plinova jedinstveni proces hvatanja i ponovnog korištenja ugljičnog-dioksida u algama predstavlja održivu alternativu. Osim toga proizvodnja biogoriva iz algi djelomično rješava problem korištenja vode, pošto prirodno proizvode i 1,4 galona čiste vode iz morske vode za svaki galon goriva. Druga biogoriva kao kukuruzni etanol troše do 15 galona čiste vode za proizvodnju jednog galona goriva. I završna prednost algi je da je za proizvodnju istih potrebno puno manje zemlje čime se povećava količina zemlje koja se može koristiti za proizvodnju hrane. Komercijalizacija ove tehnologije je na vidiku i prijelaz na gorivo kojem su osnova alge sada treba dobiti globalnu podršku.
    www.renewableenergyworld.com
    Pročitano 6229 puta

    O nama

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
    Ured:
    Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr 
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503