Argumenti hrvatske strane
Komisijini prijedlozi naišli su na rezerviranost pojedinih država članica, uključujući i Hrvatsku. Kako doznajemo, Hrvatska je u raspravama na radnim skupinama zatražila da se uzme u obzir gospodarsko stanje svake članice te mogući utjecaj na kućanstva i građevinski sektor, upozorivši pritom na svoje specifičnosti. Na cestama su uglavnom vozila starija nego u razvijenijim članicama EU-a, kupovna moć je slabija pa se rjeđe kupuju novi automobili, argumentira hrvatska strana, napominjući da stoga fiksni broj mjesta za punjenje, predviđen izmjenom direktive, treba prilagoditi hrvatskom standardu. Novi uvjeti, koji uključuju i veće iskorištavanje tehnologije u zgradama, mogli bi utjecati na poskupljenje gradnje, upozorila je, među ostalim, Hrvatska u svom stajalištu. Zbog svega toga, Hrvatska je tražila da se prijedlog direktive izmijeni, a to je, prema neslužbenim informacijama, u međuvremenu i učinjeno. Kako doznajemo, strogi uvjeti su malo »olabavljeni«, pa je tako, primjerice, predloženo da se mjesta za punjenje ili vodovi moraju osigurati samo kada obnova zgrade uključuje i radove na elektroinstalacijama ili parkiralištu. Osim toga, uvjeti bi vrijedili samo za one zgrade koje doista imaju vlastito parkiralište.
Registrirano 856 vozila
To znači da parkirna mjesta moraju biti unutar zgrade ili vezana za zgradu, a parking i zgrada moraju imati istog vlasnika. »Tražili smo prilagodbu direktive našim uvjetima jer ne želimo opteretiti građane i građevinarstvo«, pojašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, napominjući da Hrvatska nije usamljena u svojim primjedbama, pa je zbog toga izglednije da će se uspijeti izboriti za još neke izmjene. Posebno je to važno kad je u pitanju obnova zgrada, smatraju naši sugovornici, jer će nove uvjete, kakvi god na kraju bili, biti jednostavnije ispuniti kod gradnje novih zgrada, nego obnove starih. U Hrvatskoj je lani bilo registrirano 856 vozila koja koriste napajanje električnom energijom iz vanjskih izvora, pokazuju podaci iz Nacionalnog okvira politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu. Od toga je bilo 299 osobnih vozila, 55 teretnih, 250 mopeda, 183 motocikla, tri autobusa, 66 traktora i necestovnih pokretnih strojeva. Za njih je na raspolaganju bilo 126 javnih punionica.
novilist.hr
Na Krku otvorena najveća mreža električnih punionica u Hrvatskoj
Mreža od 11 e-punionica obuhvaća niz funkcionalnosti poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnosti rezervacije punjenja, pristupa SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 europskih punionica. Tvrtka Ponikve eko otok Krk d.o.o. zajedno s Hrvatskim Telekomom i ostalim partnerima danas je na otoku Krku svečano otvorila čak 11 punionica za električna vozila gdje će otočani i turisti moći napuniti svoje električne automobile i motore. 'Drago nam je da smo na Krku i na razini Hrvatske prepoznati kao glavni partner za e-mobilnost. Za Hrvatski Telekom je to priča šira od samih punionica – to je novi koncept koji omogućava razvoj cjelovite digitalne platforme za povezivanje niza ICT usluga i rješenja, poput pametnog parkinga i povezanih vozila. HT je inovator i predvodnik u ovom segmentu, koji korisnicima pruža cjelovit ekosustav infrastrukture usluga i punjenja – po principu ključ u ruke', istaknula je Danijela Demirović iz Hrvatskog Telekoma. Punionice Hrvatskog Telekoma i Ponikva na otoku Krku dio su najnaprednije mreže punionica za električna vozila u Hrvatskoj, koja obuhvaća niz funkcionalnosti, poput vidljivosti na vodećoj eRoaming platformi puni.hr, mogućnost rezervacije punjenja, pristup SMS-om i pametnom aplikacijom koja povezuje više od 40.000 lokacija u Europi, specijalno rješenje dojave nepravilnog parkiranja na poziciji za punjenje uz video nadzor lokacije te slobodan pristup Internetu, kao i zasebno mjerenje potrošnje energije u realnom vremenu. Električne punionice su dio dugoročne strategije Krka da postane prvi 'pametni otok' u Hrvatskoj, a projekt uključuje prvo cjelovito rješenje upravljanja Ponikva nad svim otočkim servisima primjenom ICT rješenja iz područja tzv. Interneta stvari kako bi se povećala kvaliteta života građana i postigle uštede.
www.tportal.hr