OIE potencijali i investicije
    Srijeda, 03 Srpanj 2019 22:06

    OIE potencijali i investicije

    Hrvatska mora ambicioznije planirati energetsku strategiju, mora imati jasnu i konzistentnu politiku, bilo bi dobro da napravi investicijsku mapu s konkretnim potencijalima te ukloni barijere kako bi se koristilo što više domaćih izvora, privuklo veći broj investitora i ubrzala tranziciju prema obnovljivim izvorima energije (OIE). To je, suma sumarum, zaključak nedavno održanog okruglog stola ‘OIE – potencijal i investicije u Hrvatskoj’ u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. U raspravi je, prije svega, naglašen potencijal korištenja domaćih obnovljivih izvora, potreba za dosljednošću te većom ambicijom u kreiranju Strategije energetskog razvoja, a sudjelovali su direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac, predsjednika OIEH i direktor Acciona energije za Hrvatsku Aljoša Pleić te Nikola Blažeković, voditelj OIE u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Ono što u ovoj godini čeka Hrvatsku donosi velike promjene na tržištu: dobivamo novu energetsku strategiju u kojoj su definirani ciljevi za OIE u narednih 10 godina, a do kraja godine moramo donijeti i integrirani energetski i klimatski plan (NCEP). On mora pokazati koliko si je točno MW zemlja zacrtala, kako će se postojeće barijere za investitore ukloniti i, kako je naglasila Pokrovac, kako omogućiti direktno kupnju između proizvođača i potrošača električne energije. To je, napomenimo samo, obveza na razini EU i nešto što već prakticiraju brojne kompanije. Google ili Microsoft, primjerice. No s obzirom na sve te nemale promjene postavlja se pitanja koliko je Hrvatska spremna. Jer, ako ćemo suditi po prijedlogu Strategije oko kojeg je nedavno završilo e-savjetovanje, Pokrovac vjeruje da nije.

    Hrvatska svakako razmišlja ambiciozno, ali je li spremna – mislim da nije. U NECP-u smo zacrtali udio od 36,4% OIE u bruto neposrednoj potrošnji za 2030. i s time smo se stavili u vrh ambicija u narednih 10 godina. S druge strane, EIHP je jasno rekao da Hrvatska ima potencijal od 8 do 10 tisuća MW u suncu i isto toliko u vjetru, a Strategijom smo zacrtali petinu manje. To je nelogično. Nedostaje i gospodarski segment, odnosno konkretni pokazatelji koristi za industriju, poduzetništvo i građane. Imamo domaće resurse i možemo ih iskoristiti, zato Strategiju treba ojačati – mišljenje je direktorice OIEH. Smatra da Hrvatska mora napraviti i jednu mapu s javno dostupnim lokacijama na kojoj će se vidjeti i koliki su potencijali za određenu vrstu OIE. Nedostaje transparentnost, jasan pokazatelj ciljeva koje želimo, MW koje želimo, prepreka koje mičemo. I onda će projekti i investitori doći – jasna je bila Pokrovac.

    I Pleić misli da Strategija mora biti ambicioznija: Moramo zacrtati smjer i biti dosljedni. Jasna i konzistentna politika te strategija kao podloga recept su za dugoročni uspjeh. Mi smo još uvijek na putu da budemo spremniji za promjene, no čak neovisno o tome koliko je država kao zakonodavac spremna, gospodarstvenici pa i fizičke osobe već su krenuli u razvoj projekata iz OIE koji će se realizirati kroz nekoliko godina bez obzira kakav će biti zakonodavni okvir. Tržište i potrebe će nas voditi ka tome. Određene mjere su nužne u ovom trenutku kako bi se Hrvatska bolje pozicionirala na investicijskoj mapi jer investicijski rizici još uvijek postoje. Tu država mora biti konkretnija. Prošlo je vrijeme poticaja, trebaju nove mjere kako bi se ponovo privukli investitori koji će se onda na tržišnim razinama boriti, odnosno sa što nižim cijenama električne energije – istaknuo je predsjednik OIEH. Referirao se, naime, na premijski model na kojemu se trenutačno radi, a koji mijenja feed-in sustav poticaja kroz koje su OIE i dalje snažno percipirani u javnom prostoru u negativnom kontekstu. Čak i da su loši, prednost im je što se daju za proizvedeno za razliku od drugih poticaja koji se daju u ovoj državi. Feed-in je imala cijela Europa, ne samo Hrvatska, a služio je kao prvi ‘boost’ novim tehnologijama. No mana je bila što je taj sustav nudio fiksnu cijenu na određeni broj godina, trpio i loše i dobre projekte. Sada dolazi natječajni model u kojem će država postaviti cijenu i ako je, primjerice, tržišna cijena električne energije niža, u tom međuprostoru vodit će se aukcije, odnosno svatko će nuditi svoju cijenu. Onaj s najnižom dobiva ugovor na određeni broj godina. Ako je tržišna cijena veća, država i potrošači ionako nemaju nikakav trošak po tom pitanju. To je budućnost, taj model je prisutan svugdje u svijetu – pojasnio je Pleić ukratko model koji se očekuje i na hrvatskom tržištu.

    Zelenu budućnost podržava i FZOEU, što je Blažeković istaknuo nabrojavši natječaje koje provode. Najsvježiji je natječaj za korištenje OIE u obiteljskim kućama vrijedan 11 milijuna kuna za koji interes iz dana u dan raste. U ovoj godini planiraju dodijeliti još 50 milijuna kuna, od toga 11 milijuna kuna za sustave centralnog grijanja, 20 milijuna kuna za fotonaponske elektrane u obiteljskim kućama, 18 milijuna kuna za OPG-ove za fotonaponske elektrane. Svi ti javni pozivi trebali bi biti objavljeni u rujnu, listopadu ove godine – najavio je Blažeković.

    Tranzicija prema čistoj energiji potencijal je za industriju i nova radna mjesta
    Gledajući sa stajališta investitora, Pleić je komentirao kako Fond uzaludno izlazi s natječajima ako nema tvrtki koje će posao odraditi.
    – Ne možete očekivati da poduzetnici ulažu, a ne znaju što država planira u narednim godinama. Mijenjali smo tarifni sustav 2012./2013., išlo se na povećanje solara, uvelo se čak certificiranje tvrtki koje će posao odraditi. A onda se dogodio rez i puno tvrtki je propalo. Nedostaje sigurnosti, koordinacije, jedan sustavni plan. U Njemačkoj je u prvom kvartalu 44% energije došlo iz OIE, oni to rade sa svojom industrijom i imaju jasan plan. Takav pristup omogućava rast industrije, a kada govorimo o solarnoj industriji ona direktno zapošljava 11 milijuna ljudi u svijetu. Ne možemo baš sve proizvoditi, ali pojedine dijelove opreme sigurno možemo – naglasio je Pleić.

    Pokrovac je pohvalila inicijativu FZOEU-a, iako ga vidi u drugom ruhu, te i ona posebno naglasila potencijal novih radnih mjesta koji se otvaraju s tranzicijom: 3000 lokalnih zelenih radnih mjesta bi se otvorilo kada bismo solarizirali Hrvatsku. Solari, inače, trenutno čine samo jedan posto ukupnog miksa, dok Slovenija ima dvostruko više solara od Hrvatske, a Grčka čak 50 puta. Hrvatski potencijali su puno veći od jedan posto, ne samo u suncu, stoga Pokrovac smatra da treba krenuti masovnije u tom smjeru.
    – Građani imaju veliku štednju, imamo domaća sredstva, a imamo i sredstva iz fondova EU. Zašto ne bismo napravili fond za OIE od 250 milijuna kuna ili zašto ne možemo mapirati krovove zgrada, javnih i lokalnih samouprava? Mislim da se Hrvatska još uvijek nije strateški opredijelila da će koristiti domaće resurse. Ovo je prva Vlada, a mi smo u 2019., koja uopće pozdravlja OIE i govori domaća proizvodnja. Imamo potencijal u geotermalnim izvorima, bioplinu, biomasi, a najviše u sunce i vjetru. Kontinentalni dio Hrvatske pogodan je za biomasu i geotermalne izvore, dok u obalna područja Dalmacije i sjevernog Jadrana povoljnija za ulaganja u vjetroelektrane i solare. Vjetar će do kraja godine zamijeniti prirodni plin kao broj jedan energetski resurs, evo nam prilike da budemo lideri – konstatirala je Pokrovac koja smatra da je najveća prepreka u našim glavama.

    Politika si, kaže, dozvoljava ekstremne pozicije pa tako s jedne strane imamo jaki zeleni pokret unutar nevladinog sektora, a s druge veliku tradiciju u fosilnim gorivima.
    – Zato nam tranzicija stoji. Puno se lažnih i krivih informacija skupljalo o OIE, no danas postoje jasni pokazatelji da su konkurentniji. A kada govorimo o kombinaciji OIE i plina, nama je za balansiranje elektroenergetske mreže potreban plin, možemo ga kao sektor OIE koristiti. Mi nismo suprotstavljeni s plinom. Štoviše, nudimo nove poslovne modele, imamo poduzetničke zone koje mogu biti energetske, u kojima se mogu razvijati energane i industrija može koristiti svoj domaći izvor – naglasila je direktorica OIEH. Stoga, kako je zaključila, pitanje je samo hoćemo li razviti energetsko poduzetništvo, proizvoditi dijelove opreme i mudro promišljati o budućnosti ili ne.
    oie.hr
    Pročitano 137 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive