Solarizacija Hrvatske
    Utorak, 21 Lipanj 2011 11:22

    Solarizacija Hrvatske

    Tisuću solarnih krovova za razvitak Lijepe naše. Rad analizira stanje i perspektive korištenja Sunčeve energije u dobivanju električne i toplinske energije u Europskoj uniji s osvrtom na trenutačno stanje u Republici Hrvatskoj. Tržište fotonaponskih sustava imalo je do sada snažan rast što će se nastaviti. Do kraja 2009. godine u svijetu je instalirano blizu 23 GW fotonaponskih sustava. Od svjetskih regija lider u ugradnji fotonaponskih sustava je Europa u kojoj je instalirano 16 GW i koja obuhvaća oko 70% ukupno instaliranih sustava, zatim slijedi Japan sa 2,6 GW, SAD sa 1,6 GW i ostalo otpada na ostatak svijeta. Europsko udruženje industrije fotonapona EPIA (engl. European Photovoltaic Industry Association) koje broji preko 200 tvrtki u svijetu koje se bave industrijom fotonaponske tehnologije (95% europskih tvrtki, odnosno 80% svjetskih) dalo je jasnu poruku i predviđanja do 2014. godine s pogledom i do 2020. odnosno 2040. godine. EPIA predviđa (a sve što su do sada prognozirali to se uveliko i prebacilo) da će solarna fotonaponska tehnologija do 2020. godine pokriti 12% potrošnju električne energije u Europskoj uniji, a 2040. godine čak 28%. Također su iznijeli podatak da je 2008. godine u industriji fotonaponske tehnologije radilo 130000 radnika izravno i 60000 neizravno. Njihova je procjena da će 2020. godine raditi oko 1,4 milijuna radnika, a 2030. godine čak 2,2 milijuna radnika na području fotonaponskih sustava. 

    Europa prednjači po broju instaliranih fotonaponskih sustava 
    Udio Europe, na tržištu fotonaponskih sustava u 2009. godini, iznosio je 78% (5618 MW), zatim slijedi SAD (477 MW) s 7% i Japan (484 MW) s 7% te Južna Koreja s 2% (168 MW) i Kina s 2% (160 MW), dok se na ostatak svijeta odnosi preostalih 4% (309 MW). U svijetu je 2009. godine instalirano 7,2 GW fotonaponskih sustava. Ovome je znatan doprinos dalo snažno razvijeno europsko tržište fotonaponske tehnologije. U Europskoj uniji instalirano je 2009. godine 5,6 GW što je 78% ukupno instaliranih fotonaponskih sustava te godine u svijetu. U Europi dominira Njemačka, koja je 2009. godine instalirala novih 3 800 MW, što je 53% fotonaponskih sustava instaliranih u svijetu, odnosno 68% instaliranih fotonaponskih sustava u Europi te godine. Njemačka s ukupnih 10000 MW fotonaponskih sustava uvjerljivo je na prvo mjestu ne samo u Europi nego i u svijetu. Iza Njemačke s 3800 MW u 2009. godini dolazi Italija s 730 MW, Češka Republika s 411 MW, Belgija s 292 MW, Francuska s 185 MW itd...Također, dana je projekcija razvoja fotonaponske tehnologije Europskog udruženja industrije fotonapona (EPIA) od 2010. do 2014. godine s umjerenim rastom i ubrzanim uz političku potporu parlamenata zemalja. Vidljivo je da se uz političku potporu, koja i sada postoji u većini zemalja svijeta, može očekivati 2014. godine novih 30 GW fotonaponskih sustava, dok bi to uz umjereni rast iznosilo 14 GW. U slučaju veće političke odgovornosti prema globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama te uz političku potporu prema tehnologijama fotonapona europsko bi tržište fotonapona zabilježilo rast sa 5,6 GW u 2009. godini na 13,5 GW u 2014. godini. Europsko tržište fotonaponske tehnologije u odnosu na SAD i Japan, kao i u odnosu na ostatak svijeta, u kojem dominiraju Kina, Južna Koreja i Indija, zadržat će vodeću ulogu u ovim tehnologijama.

    Poticaji i promidžba fotonaponskih sustava priključenih na javnu elektroenergetsku mrežu preko kućne instalacije Obzirom da fotonaponski sustav proizvodi najviše električne energije sredinom dana on, ne samo da pomaže rasterećenju mreže tijekom vršnih opterećenja, nego se takvom električnom energijom, proizvedenom fotonaponskim modulima, prvenstveno napajaju trošila, a višak se predaje javnoj elektrodistribucijskoj mreži. Stoga poticanje ugradnje fotonaponskih sustava na građevine koje već imaju električni priključak i vlastitu potrošnju te tako priključeni na javnu elektroenergetsku mrežu preko vlastite tzv. kućne mreže mora biti prioritet dobivanja električne energije iz fotonaponskih sustava projekta 'Solarizacije Hrvatske. Ovakvi sustavi su očiti primjeri distribuirane proizvodnje električne energije koji se posebno potiču, na primjer sustavom zajamčenih tarifa i imaju veliku promidžbu u energetskoj politici Europske unije. 

    Bilo bi dobro da Vlada Republike Hrvatske jednim posebnim programom, koji bi se mogao nazvati 'Tisuću solarnih krovova', sufinancira postavljanje fotonaponskih modula pojedinačne snage do 10 kW na krovove građevina. Prioritet ovoga programa mogao bi biti postavljanje fotonaponskih sustava na priobalju i otocima gdje često dolazi do prekida opskrbe električnom energijom tih područja, odnosno ispadanja tih područja iz eleketroenergetskog sustava. Ovim programom, koji bi mogao biti dio provedbenog programa Strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2020. godine, instalirala bi se snaga blizu 10 MW fotonaponskih modula s trenutačnom cijenom do oko 4.000,00 €/kW koju žele privatni investitori uložiti. Dakle, važno je napomenuti da ova ulaganja ne opterećuju državni proračun nego otvaraju nova radna mjesta. Ono što treba država napraviti je to da, pojednostavi proceduru priključka takvih fotonaponskih sustava na javnu elektroenergetsku mrežu do snage priključka građevine na koju se želi ugraditi fotonaponski sustav, a ta procedura priključka ne bi smjela trajati duže od 30 dana. 

    Višestruka dobrobit za Hrvatsku 
    Učinci programa 'Tisuću solarnih krovova' bili bi višestruki: smanjio bi se uvoz električne energije koji je u Hrvatskoj oko 35%, elektroenergetski sustav bio bi pouzdaniji i sigurniji, smanjile bi se emisije stakleničkih plinova, otvarala nova radna mjesta, itd... Različita su radna mjesta kod ugradnje fotonaponskih sustava. To su radna mjesta na projektiranju, montaži, nadzoru, puštanju u pogon, održavanju, marketingu i promidžbi ovih sustava i još nekim drugim područjima. Solarizacijom Hrvatske, u djelu ugradnje fotonaponskih sustava te tvornicama koje proizvode fotonaponske module i ostale dijelove fotonaponskih sustava, moglo bi se otvoriti oko 3000 novih radnih mjesta. Osim ovoga programa 'Tisuću solarnih krovova' u Hrvatskoj bi trebalo u sljedećih 10 godina, a prema projektu solarizacije Hrvatske, instalirati oko jedan kvadratni metar fotonaponskih modula po glavi stanovnika. To znači da bi imali oko 4500000 kvadratnih metara fotonaponskih modula, što bi odgovaralo snazi od 450 MW. Tako instalirani fotonaponski sustavi godišnje bi davali oko 550 GWh električne energije, a godišnje bi u atmosferu smanjili emisiju ugljikova dioksida za oko 320000 tona. 

    Poticaji i promidžba fotonaponskih sustava koji nisu priključeni na mrežu (samostalni) 
    Hrvatska je zemlja raznolikog prirodnog bogatstva i ljepote, čistog okoliša, vode i zraka te prekrasnog i čistog mora s preko tisuću velikih i malih otoka, bisera Hrvatske. Način sigurne i pouzdane opskrbe električnom energijom, ali na ekološki prihvatljiv način, ovih kako velikih tako i malih naseljenih otoka za Republiku Hrvatsku je od iznimnoga značaja. Opskrba električnom energijom pomoću fotonaponskog sustava građevina koje nisu priključene na mrežu (engl. off-grid) ta otočne sustave. Ovi sustavi se često nazivaju i samostalni sustavi (engl. stand-alone systems). Općenito mogu biti sa ili bez pohrane energije, te hibridni sustavi koji mogu biti s vjetroagregatom, kogeneracijom, gorivnim člancima ili (bio)dizel generatorom. Glede promidžbe manjih samostalnih (izvan mreže) fotonaponskih sustava, predlaže se da Vlada Republike Hrvatske sufinancira na svakom većem otoku po 20 ovakvih sustava. Ovo bi pridonijelo boljem gospodarskom razvoju otoka, ekološkom turizmu i novim radnim mjestima, što bi doprinijelo povratku na otoke i ponovnom naseljavanju otoka.

    Projekt za ekološki čišću i gospodarski razvijeniju Hrvatsku 
    Hrvatska ima ogroman potencijal u dozračenoj Sunčevoj energiji tj. broju sunčanih dana te s velikom pouzdanošću, a na temelji dosadašnjih izvedenih projekata u Republici Hrvatskoj, možemo primijeniti sve tehnologije za pretvorbu energije Sunčeva zračenja u toplinsku energiju za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Prema izvješću Europskog udruženja industrije solarnih toplinskih kolektora (engl. European Solar Thermal Industry Federation, ESTIF) u zemljama Europske unije i Švicarskoj, 2007. godine instalirano je ukupno 2 969 994 m2 solarnih kolektora (pločastih i vakuumskih), a 2008. godine instalirano je oko 4 762798 m2, što je porast oko 60%. Najviše solarnih toplinskih kolektora je instalirala Njemačka, zatim slijede Španjolska, Italija, Francuska, Austrija, Grčka, itd... SR Njemačka s ukupno 2 100 000 m2 solarnih kolektora (1 900 000 pločastih i 200 000 vakuumskih) ima udio od 44% u zemljama EU i Švicarskoj.

    Stanje u Europskoj uniji
    Ukupno instaliranu površinu solarnih kolektora koji su u funkciji na 1000 stanovnika u zemaljama Europske unije i Švicarskoj pokazuje ilustracija 7. Na 1000 stanovnika najveću površinu instaliranih solarnih toplinskih kolektora ima Cipar, a zatim slijede Austrija, Grčka, Njemačka, itd... Europski prosjek je 54 m2/1000 stanovnika. U šest zemalja Europske unije, Njemačkoj, Španjolskoj, Italiji, Francuskoj, Austriji i Grčkoj, u 2008. godini instalirano je 83% solarnih kolektora, iako te zemlje čine 54% ukupnog broja stanovnika i 61% bruto domaćeg proizvoda Europske unije. U 2008. godini najviše je solarnih kolektora instalirala Austrija i to 42 m2 na 1000 stanovnika, zatim slijede Grčka sa 27 m2 na 1000 stanovnika, Njemačka sa 26 m2 na 1000 stanovnika, Italija sa 7 m2 na 1000 stanovnika, Francuska sa 6 m2 na 1000 stanovnika, itd... Europski prosjek je 10 m2 na 1000 stanovnika

    Stanje u Hrvatskoj
    Republika Hrvatska ima daleko najmanje instaliranih solarnih kolektora po broju stanovnika u usporedbi s drugim zemljama Europske unije. Znači li to, možda, da Republiku Hrvatsku Sunčeve zrake zaobilaze i padaju na Njemačku ili Austriju? Hrvatska ima ogroman potencijal u dozračenoj Sunčevoj energiji tj. broju sunčanih dana te s velikom pouzdanošću, a na temelji dosadašnjih izvedenih projekata u Republici Hrvatskoj, možemo primijeniti sve tehnologije za pretvorbu energije Sunčeva zračenja u toplinsku energiju za grijanje i pripremu potrošne tople vode. Međutim, iako imamo neusporedivo bolje preduvjete, trenutačno se nalazimo na samom dnu Europe po instaliranim solarnim kolektorima. Stoga se može kazati da u Hrvatskoj nije iskorištena komparativna prednost u pogledu pretvorbe energije Sunčeva zračenja u toplinsku energiju. Za Republiku Hrvatsku je od iznimnog značaja korištenje Sunčeve energije, i Hrvatska mora biti aktivno zainteresirana za ovaj obnovljiv izvor energije, te ući u područje znanja i mudrosti korištenja Sunčeve energije, uostalom kao što to rade zemlje Europske unije.

    Poticaji i promidžba solarnih toplinskih sustava u Hrvatskoj
    Pozitivno je da je već nekoliko Županija u Hrvatskoj, u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), objavilo javni natječaj za sufinanciranje ugradnje solarnih sustava u kućanstvima kod fizičkih osoba. Karlovačka županija za 60 kućanstava u iznosu od 40% ukupne investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000,00 kuna po kućanstvu. Krapinsko-zagorska županija za 20 kućanstava također u iznosu od 40% ukupne investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000,00 kuna po kućanstvu. Zagrebačka županija za 50 kućanstava u iznosu od 40% ukupne investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od 11.200,00 kuna po kućanstvu. Primorsko-goranska županija za 70 kućanstava u iznosu od 40% ukupne investicije, odnosno do maksimalnog iznosa od 12.000,00 kuna po kućanstvu. Ovih 200 kućanstava smanjit će okolišu emisiju ugljikova dioksida preko 170 tona godišnje. Očekuje se da i druge Županije, posebno primorske Županije, objave javni natječaj za sufinanciranje tj. poticanje ugradnje solarnih sustava. Cijena solarnog sustava za pripremu potrošne tople vode, s ugradnjom i puštanjem u pogon, kreće se oko 30.000,00 kuna. Takva investicija otplati se kroz razdoblje 7 do 10 godina u unutrašnjosti, a u priobalju i na otocima kroz 5 do 8 godina, u odnosu na sadašnje cijene energenata.

    Zeleni krediti
    Međutim ako želimo 'Solarizaciju Hrvatske', u dijelu ugradnje solarnih sustava za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode, nju nije moguće ostvariti samo dijelom poticaja, već se ostatak sredstava za investiciju mora dobiti povoljnim tzv. 'zelenim kreditima', a čija kamata ne bi smjela preći 3%. Primjerice, u Austriji potpora države za obiteljsku kuću u kojoj je instaliran toplinski solarni sustav za grijanje ili pripremu potrošne tople vode iznosi 100 eura po kvadratnom metru za pločaste kolektore, odnosno 140 eura za vakuumske kolektore. Osim toga, austrijska vlada dodjeljuje i 1100 eura kao poticaj za kompletnu instaliciju, dok se ostatak sredstava može dobiti, bez komplicirane procedure, u veoma kratkom roku u većini austrijskih banaka. Ako Republika Hrvatska doista prihvati sustav potpora i zelenih kredita za ugradnju solarnih toplinskih kolektora, što je već niz godina praksa u većini zemalja Europske unije, u tom slučaju ostvarit će se novi transfer tehnologija i viši oblici suradnje s razvijenim svijetom i Europskom unijom, viša razina inozemnih ulaganja, a time će se otvarati i nova, prijeko potrebna, radna mjesta. Radna mjesta kod ugradnje solarnih sustava za grijanje i/ili pripremu potrošne tople vode mogu biti različita, od projektiranja, montaže, nadzora, puštanja u pogon, održavanja pa do marketinga i promidžbe ovih sustava. 

    3000 novih radnih mjesta
    Realno bi bilo u Hrvatskoj instalirati, postupno u sljedećih 10 godina, jedan kvadratni metar solarnih toplinskih kolektora po stanovnika. To znači da bi 2020. godine imali oko 4 500 000 kvadratnih metara solarnih kolektora (pločastih ili vakuumskih), što bi odgovaralo toplinskoj snazi od 3150 MWt. Tako instalirani solarni kolektori godišnje bi davali oko 2 500 GWh toplinske energije, te bi godišnje u atmosferu smanjili emisiju ugljikova dioksida za oko milijun tona. Solarizacijom Hrvatske, odnosno ugradnjom solarnih sustava, te zajedno s manjim tvrtkama koje bi proizvodile dijelove solarnih sustava kao npr. solarne kolektore i spremnike topline, moglo bi se otvoriti oko 3000 novih radnih mjesta. Za solarizaciju Hrvatske tj. poticanje korištenja Sunčeve energije potrebno je Zakonom o prostornom uređenju i podzakonskim provedbenim propisima poticati urede županijske i lokalne uprave i samouprave da lokacijskim i prostornim uvjetima uvijek osiguraju optimalno korištenje Sunčeve energije, i to već u fazi prostornog planiranja za sva nova naselja. Dakle, treba predvidjeti, ne samo optimalni nagib i orijentaciju građevina, već prostor za smještaj solarnih kotlovnica i solarnih toplana, čime će se osigurati priprema potrošne tople vode, grijanje i hlađenje prostora najvećim mogućim dijelom na temelju energije Sunčeva zračenja.

    Izmjene Zakona o gradnji
    Zakonom o gradnji, posebice na području primorskih županija, nužno je propisati minimalno prihvatljivu razinu korištenja urbanističko-arhitektonskih i građevinskih rješenja koja će osigurati, uz pasivno korištenje Sunčeve energije, obveznu ugradnju aktivnih solarnih toplinskih sustava. Također, Zakonom o gradnji treba propisati maksimalno dopuštene toplinske gubitke građevine tijekom sezone grijanja, koji u priobalju i na otocima godišnje ne bi trebali biti veći od 40 kWh/m2. Obvezno u postupku za dobivanje uporabne dozvole svih stambenih, administrativnih, proizvodnih i uslužnih objekata, svim subjektima treba propisati obvezu o dokazivanju energetske učinkovitosti objekta, odnosno dobivanju energetske iskaznice, kao i optimalnog ekonomski opravdanog korištenja svih raspoloživih pasivnih i aktivnih solarnih sustava. Donošenjem jasnih i jednostavnih zakonskih i podzakonskih propisa u području korištenja Sunčeve energije bili bi dobar temelj projektu solarizacije Republike Hrvatske. Ovaj projekt korištenja Sunčeve energije u 21. stoljeću ima jasan dugoročni cilj, a to je 'Uporaba obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i zaštita okoliša'. Uporište ovoga cilja leži i u činjenici, da je tehnički iskoristiv potencijal energije Sunca, dakle onaj koji se danas tehničko-tehnološki može iskoristiti za pretvorbu energije Sunčeve zračenja u električnu, toplinsku ili energiju hlađenja, još je uvijek veći od ukupne svjetske potrošnje energije. Prihvaćanjem projekta 'Solarizacija Hrvatske', Hrvatska bi postala u 21. stoljeću, ekološki čista i prepoznatljiva zemlja, društveno bogatija i gospodarski razvijenija, te tako integrirana u Europu i svijet.
    www.gradimo.hr 

    solar

    Pročitano 1572 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive