Male hidroelektrane u BIH
    Nedjelja, 05 Veljača 2017 22:53

    Male hidroelektrane u BIH

    Sve više malih HE u Bosni i Hercegovini. U ovoj godini pravo na poticaje ostvarile su 54 male elektrane koje su zajedno proizvele 106,89 GWh električne energije i na taj način podmirile potrebe 4% krajnjih kupaca u Republici Srpskoj, potvrđeno je u "Elektroprivredi Republike Srpske". U toj tvrtki ističu da je pravo na poticaje ostvarilo 16 hidroelektrana, 36 FN postrojenja i dvije elektrane na bioplin, napominjući da će do kraja iduće godine na mreži biti još 10 novih hidroelektrana i pet FN elektrana. "Njihovo učešće u proizvodnji električne energije bit će povećano za 2%, a isti rast očekuje se i u 2018. godini", kažu u ERS-u i dodaju da je sve značajnije učešće obnovljivih izvora električne energije u sustavu poticaja obnovljivih izvora u Republici Srpskoj, ali i njihov značaj u podmirenju krajnjih kupaca struje. Prema akcijskom planu Vlade RS za korištenje obnovljivih izvora električne energije u periodu od 2015. do 2020. godine predviđena je i gradnja dva vjetroparka na području Hercegovine. Gradnja vjetroparka "Hrgud" instalirane snage 48 MW počet će u 2017. godini i to će biti prva vjetroelektrana u RS, čija će godišnja proizvodnja iznositi 126 GWh električne energije, što je otprilike polovina proizvodnje Hidroelektrane Bočac. U ERS-u očekuju da VE Hrgud na mreži bude do 2020. godine. Osim "Hrguda" u privatnoj režiji je planirana izgradnja i VE Trusina u općini Nevesinje, čija će instalirana snaga iznositi oko 50 MW. "Na ovaj način do 2020. godine u potpunosti će biti ispunjen petogodišnji Akcijski plan Vlade Srpske za korištenje obnovljivih izvora", ističu u ERS-u, piše SRNA.
    Energetika.ba


    Gradnja pet mini hidroelektrana na Rami

    Ukupna instalirana snaga planiranih malih hidroelektrana koje bi se trebale graditi je 3,5 MW. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK-a, u ime Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona kao koncesionara, potpisao je s Davorom Rajičem, direktorom tvrtke ECCO-CRIMA d.o.o. Prozor-Rama kao koncesionarom, ugovore o dodjeli koncesije za izgradnju malih hidroelektrana. Kako je za Oslobođenje rekao ministar Jović, riječ je o izgradnji pet malih hidroelektrana ukupne instalirane snage 3,5 MW. Riječ je o gradnji MHE Gradina instalirane snage 0,265 MW, vrijednosti 936.600,00 KM, MHE Modri vir instalirane snage 0,091 MW, vrijednosti 518.700,00 KM, MHE Crni most instalirane snage 1,52 MW, vrijednosti 5.375.000,00 KM, MHE Gračanica instalirane snage 0,732 MW, vrijednosti 2.603.100,00 KM, MHE Marina pećina instalirane snage 0,732 MW, vrijednosti 3.361.500,00 KM. Ukupna vrijednost investiranja, koje će u početnoj fazi realiziranja omogućiti otvaranje tri radna mjesta, jeste 12.794.900,00 KM. Koncesionar ima obavezu plaćanja jednokratne koncesijske naknade u iznosu 127.949,00 KM, kazao je Jović. Prema njegovim riječima, potpisivanju ugovora prethodila je provedena procedura u skladu s pozitivnim zakonskim propisima koja je rezultirala donesenim odlukama o dodjeli koncesije za korištenje voda rijeke Rame i javnog vodnog dobra s ciljem proizvodnje električne energije, kao i odluke o davanju suglasnosti na tekst prijedloga ugovora o koncesiji, koje je donijela Vlada HNK-a. Sada slijede aktivnosti koje zavise od Federacije i lokalne zajednice kao što su pribavljanje okolišne, kao i građevinske i urbanističke dozvole, kazao je Jović.
    Energetika.ba


    Niču još dvije mini-elektrane u okolini Kotor Varoša

    Gradnja mini-hidroelektrana na području općine Kotor Varoš jedan je od značajnih privrednih potencijala koji može da doprinese razvoju i zapošljavanju, a uskoro bi trebalo da počne gradnja mini-hidroelektrane "Duboka" na vodotoku Dubokog potoka. Tvrtka "DSM Elektrus" iz Kotor Varoša podnijela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS zahtjev za izdavanje ekološke dozvole za gradnju mini-hidroelektrane "Duboka". Direktor i vlasnik "DSM Elektrusa" Sandra Pačavra rekla je da je gradnja mini-hidroelektrane "Duboka" u početnoj fazi i da za sada ne mogu iznositi detalje o tom projektu. Poznato je jedino da bi instalirana snaga mini-hidroelektrane "Duboka" trebalo da iznosi 249 kW. Firma "DSM Elektrus" planira da na području Kotor Varoša gradi i mini-hidroelektranu "Vigošta" na istoimenoj rijeci. Instalirana snaga ove hidroelektrane je 249 kW i njena gradnja je značajna za lokalnu zajednicu jer će doprinijeti razvoju ruralnog područja općine. Značaj izgradnje ogleda se i u iskorištavanju vodnih potencijala i razvoju infrastrukture seoskih područja, odnosno gradnji puteva i dalekovoda. Još ne znamo koju tvrtku ćemo angažirati za realizaciju ovog projekta i sve je još u fazi razmatranja. Tom projektu ćemo se aktivnije posvetiti nakon dobivanja građevinske dozvole - kazala je Pačavra. U rad je 2013. godine puštena mini-hidroelektrana "Grabovačka rijeka" na Grabovačkom potoku instalirane snage 785 kW. Investitor je kotorvaroška firma "E-promet", a njen direktor Pero Radumilo kaže da su u gradnju uložili 1,8 miliona KM. Elektrana dobro radi, projekt se pokazao uspješnim i redovno uplaćujemo koncesionu naknadu - istakao je Radumilo. Na području Kotor Varoša radi i mini-hidroelektrana "Divič" instalirane snage 2.283 kW koju je na izvoru Vrbanje podigla firma "Eling-inžinjering" iz Teslića, prenosi Glas Srpske. Načelnik Odjeljenja za privredu u općini Kotor Varoš Predrag Tešić ističe da će pružiti maksimalnu podršku investitorima koji budu željeli da ulažu u mini-hidroelektrane. Investitori mogu računati i da ćemo im biti spona sa Ministarstvom industrije, energetike i rudarstva RS i ministrom Petrom Đokićem. Ovu granu privrede vidimo kao značajnu razvojnu šansu, jer je predviđeno da na rijeci Vrbanji bude podignuto 17 mini-hidroelektrana - rekao je Tešić.

    Izgrađene mini-hidroelektrane
    "Grabovačka rijeka", Grabovački potok, 785 kW
    "Divič", Vrbanja, 2.283 kW

    Planirane mini-hidroelektrane
    "Duboka", Duboki potok, 249 kW
    "Vigošta", Vigošta 249 kW
    Energetika.ba


    ERS: Do kraja 2017. na mreži 10 novih hidroelektrana

    U ovoj godini pravo na poticaje ostvarile su 54 male elektrane koje su zajedno proizvele 106,89 gigavat-sati električne energije i na taj način podmirile četiri posto krajnjih kupaca u Republici Srpskoj, potvrđeno je u "Elektroprivredi Republike Srpske" /ERS/. U ovom produzeću ističu da je pravo na poticaje ostvarilo 16 hidroelektrana, 36 solarnih postrojenja i dvije elektrane na biogas, napominjući da će do kraja iduće godine na mreži biti još 10 novih hidroelektrana i pet solarnih postrojenja. "Njihovo učešće u proizvodnji električne enrgije biti će povećano za dva posto, a isti rast očekuje se i u 2018. godini", kažu u ERS-u i dodaju da je sve značajnije učešće obnovljivih izvora električne energije u sistemu poticaja obnovljivih izvora u Republici Srpskoj, ali i njihov značaj u podmirenju krajnjih kupaca struje. Instaliranjem malih elektrana povećao se broj postojećih energetskih izvora, a njihov rad je doprinjeo i povećanju sigurnosti snabdjevanja potrošača. "Učešćem obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije ispunjene su međunarodne obveze Republike Srpske i BiH prema ugovoru o Energetskoj zajednici jugoistočne Europe", kažu u ERS-u. U ovom poduzeću pojašnjavaju da je riječ o tehnologijama koje nisu tržišno konkurentne, te da su samim tim predmet poticaja u vidu obaveznog otkupa po garantnoj cijeni u trajanju od 15 godina, a nakon tog perioda prestaju obveze otkupa, i proizvođač izlazi na slobodno tržište. Prema akcijskom planu Vlade Republike Srpske za korištenje obnovljivih izvora električne energije u periodu od 2015. do 2020. godine predviđena je i gradnja dva vjetroparka na području Hercegovine. Gradnja vjetroparka "Hrgud" instalirane snage 48 MW početi će u 2017. godini i to će biti prvo vjetropostrojenje u Srpskoj, čija će godišnja proizvodnja iznositi 126 gigavat-sati električne energije, što je otprilike polovina proizvodnje Hidroelektrane Bočac. U ERS-u očekuju da "Hrgud" na mreži bude do 2020. godine. Osim "Hrguda" u privatnoj režiji je planirana izgradnja i vjetroparka "Trusina" u općini Nevesinje, čija će instalisana snaga iznositi oko 50 MW. "Na ovaj način do 2020. godine u potpunosti će biti ispunjen petogodišnji Akcijski plan Vlade Srpske za korištenje obnovljivih izvora električne energije", ističu u ERS-u.
    Energetika.ba

     

    Poplava malih hidroelektrana u BiH

    Ove godine izdano je 30 dozvola za proizvodnju iz malih hidroelektrana, a 12 ih je u procesu gradnje. Regulatorna komisija za energiju u FBiH (FERK) do kraja lipnja ove godine izdala je 30 dozvola za proizvodnju električne energije koje se odnose na 56 hidroelektrana instalirane snage do 10 MW, s 64,394 MW instaliranih kapaciteta. U Republici Srpskoj je do sada izgrađena 21 mala hidroelektrana i njihova ukupna snaga iznosi 51,523 MW. Institucije smatraju da su one odlična prilika za razvoj zajednica, dok iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štetne, kako za okoliš, tako i za gospodarstvo. "Male hidroelektrane su izgrađene na rijekama Vrbanji, Ilomskoj, Studenoj, Sućeski, Bistrici, Ugru, Žiraji, Velikoj Jasenici, Žeželji, Oteši, Paklenici, Grabovici, Prači, Bregavi, Govzi, Drinjači, Zelenom Jadru i Krupici. Na svim navedenim rijekama je, uglavnom, lociran po jedan objekt, osim na rijekama Sućeski, Žiraji i Prači, na kojima se nalaze po dvije MHE", kazali su za Klix iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS. Inače, instalirana snaga malih hidroelektrana se kreće u rasponu od 0,2 MW do 4,9 MW. U Republici Srpskoj je trenutno u izgradnji devet malih hidroelektrana, dok su za pet MHE pribavljene ili su u toku postupci pribavljanja građevinskih dozvola. "U skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine u postupku realizacije koncesija, pribavljaju se ekološke dozvole za svaku MHE. Svaka izgrađena MHE je dužna da tijekom rada i prestanka rada primijeni mjere za zaštitu zemljišta, zraka, vode biljnog i životinjskog svijeta, odnosno da ispuni osnovne obaveze zaštite okoliša i primijeni mjere ublažavanja negativnih utjecaja na okoliš", navode iz ministarstva. Energija dobivena iz malih hidroelektrana smatra se obnovljivom energijom koja nema negativan utjecaj na okoliš. Zagovornici dobijanja energije na ovaj način ističu da male hidroelektrane ne utječu na sam tok rijeke, kao ni na njegove hidrološke, eko i biološke osobine, a nema bojazni ni od zagađenja. Ipak, posljednji slučaj u vezi s izgradnjom dvije male hidroelektrane u Kruščici kod Viteza govori drugačije. Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu tvrde da su štete koje nanose mnogo veće od proizvedene količine električne energije. "Za 186 hidroelektrana se zna da je potpisan ugovor ili se prikuplja potrebna dokumentacija, 300 ih je planirano i izgrađeno do sada, a 12 je trenutno u procesu izgradnje. Za dobar broj status nije poznat. Radili smo analizu za MHE Medna koja se gradi u gornjem toku rijeke Sane, na samim izvorima, ona će mjesnu zajednicu i državu oštetiti za milijuna konvertibilnih maraka. Lokalna zajednica je protiv gradnje, ali i dalje se gradi. Zbog izgradnje nemaju pitku vodu, izgradili su im vodovod koji ne funkcionira kako treba", kaže Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu. Iz FERK-a pak kažu da su imaoci dozvola dužni poštovati sve uvjete iz okolišne dozvole, vodnih dozvola, a posebno uvjete ekološki prihvatljivog protoka. Obavezni su osigurati poštivanje usvojenih pogonskih uputstava da bi se spriječili vodni valovi na područjima nizvodno od elektrane, kao i nagla ispuštanja vode koja bi mogla uzrokovati eroziju tla oko akumulacije i nizvodno. "FERK u okviru svojih nadležnosti prati i nadgleda izvršavanje odredbi i uvjeta iz izdatih dozvola, dok je zakonskim i podzakonskim pravilima i propisima rečeno da FERK vrši nadgledanje ispunjenja uvjeta iz dozvola te da je u cilju ispunjenja uvjeta za rad iz dozvole imalac dozvole obavezan dostavljati podatke, druge dokumente i informacije na zahtjev FERK-a, a koje su nužne u svrhu primjene Zakona o električnoj energiji FBiH i Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije", kažu u toj instituciji.
    www.energetika-net.com

    Pročitano 3423 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive