EGS geotermalna tehnologija
    Nedjelja, 17 Lipanj 2012 12:26

    EGS geotermalna tehnologija

    EGS (Napredni geotermalni sustavi – na Engleskom Enhanced Geothermal Systems) su sustavi koji za razliku od standardnih sustava mogu vući toplu vodu sa dubina i na više od 3.000 metara ispod razine zemlje. EGS bi u stvari mogao biti skoro neograničen izvor energije za proizvodnju električne energije. Geotermalna energija bi u deset godina mogla na svjetskoj razini proizvodnje iz električne energije povećati udio sa 1% na čak 25%, ali samo ako postane komercijalno isplativa. Cilj kojim ta tehnologija može postati praktična je korištenje novih tehnologija za duboko bušenje čime se postižu dubine od nekih 10 kilometara. EGS buši na način da pogodi vrući kamen te se onda upumpava hladna voda iz plitkih bunara pod visokim pritiskom za lomljenje vrućeg kamena. Nakon injektiranja hladne vode pukotine koje nastanu u kamenu se mapiraju te se na njihovim mjestima rade bunari za proizvodnju tople vode. Ova hladna voda upije toplinu te postane vruća voda odnosno para koja izlazi iz tih bunara brzinom od 50 do 100 kg po sekundi. Ta para se onda koristi za proizvodnju električne energije preko parne turbine. Jednom kada izađe iz turbine voda/para se hladi preko toplinskog kondenzatora te se injektira nazad u zemlju za okončanje ciklusa zatvorenog sustava. Sama EGS tehnologija je dokazana još 1980-ih u Državnom laboratoriju Los Alamos, ali do dan danas nisu razvijene komercijalne verzije tehnologije, pri čemu je jedan od problema nedostatak javne podrške. U Australiji postoji područje od nekoliko tisuća kvadratnih kilometara visoko toplinskog granita koji se nalazi samo 3 do 5 km ispod površine, te tamo tvrtka Geodynamics planira razviti jedan 25 MW EGS projekt. Već je probušeno pet bunara a gradi se i mala demonstracijska 1 MW elektrana koja bi trebala ući u pogon krajem godine. Zbog manjih tehničkih problema još se ne zna kada bi 25 MW elektrana trebala ući u pogon, ali glavni cilj im je 5.000 do 10.000 MW električne energije iz geotermalnih izvora na tom području. Ipak, problem je prijenosna mreža za čiju isplativost treba bar 200-300 MW elektrana, a to je sve skupa investicija od skoro milijardu dolara. Geodynamics se nada da će gradnjom drugog 50 MW modula spustiti cijenu izgradnje ispod razine onih za druge elektrane. S druge strane oceana u SAD-u kompanija Altarock Energy pokušava razviti komercijalnu ESG tehnologiju 30 milja južno od Benda u Oregonu. Tamo su već napravljene dvije bušotine na preko 3 kilometra dubine, a oni tvrde da je glavni problem kod ove tehnologije financijske prirode, jer ako se na dubini od 3 kilometra ne nađe dovoljno topao kamen mora se kopati dublje, što enormno povećava troškove gradnje. Drugi problem je stvaranje rezervoara sa dovoljno jakim tokom vode. EGS trenutačno košta 10 do 12 milijuna dolara po bunaru, s tim da se računa s minimumom od 10 bunara za komercijalnu proizvodnju. Time dolazimo do troškova od nekih 10.000 dolara po kW, ali se očekuje pad cijena s novim tehnologijama. Oni očekuju izgradnju svih bunara do kraja iduće godine, te komercijalni rad u 2015. MIT je pak 2006. napravio studiju kojom je procijenjeno da uz dovoljno istraživanja i razvoja geotermalne energije SAD može 10% električne energije dobivati iz geotermalne u idućih 50 godina sa konkurentnim cijenama. Susan Petty, predsjednica Altarock Energya tvrdi da bi se to moglo podići i na 25% potreba za električnom energijom u idućih 25 godina sa adekvatnim poboljšanjima. To bi značilo izgradnju čak 100.000 MW elektrana koje bi koristile geotermalnu energiju.
    www.renewableenergyworld.com

    2
     
    Frakturiranje ipak može izazvati potrese!
    Američki znanstvenici smatraju da odlaganje otpadnih voda od hidrauličkog frakturiranja može dovesti do potresa Odlaganje otpadnih voda od hidrauličkog frakturiranja može stvoriti zone posebno sklone potresima, navode američki stručnjaci sa Sveučilišta Columbia i Sveučilišta Oklahome. Oni su otkrili značajno povećan broj potresa na tri lokacije gdje su se u zemlju injektirali fluidi iz proizvodnje plina iz škriljaca. Uobičajeno je da se iskorištena otpadna voda i fluid od hidrauličkog frakturiranja injektiraju natrag u bušotine, no istraživanje je otkrilo da kako bi pri tome stijene ispod same površine postajale zasićenije, tako bi podzemni rasjedi u tom području postajali nestabilniji. Zbog toga takve zone postaju znatno osjetljivije na potrese te je otkriveno da snažnije seizmičke aktivnosti u udaljenim područjima svijeta mogu izazvati potrese i u takvim injektiranim zonama u SAD-u već nakon nekoliko sati ili dana. Istraživači su proučavali lokacije injektiranja fluida u Oklahomi, Teksasu i Koloradu te su zabilježili stotine potresa godišnje na područjima gdje bi se inače u tom razdoblju moglo očekivati desetak potresa, javlja ruski portal 'Oil and Gas Eurasia' .
    energetika-net.com

    Njemački parlament traži stroge zakone za hidrauličko frakturiranje
    Dozvole za frakturiranje pokrajine bi mogle izdavati samo ako je neupitna sigurnost rezervi pitke vode. Gornji dom njemačkog parlamenta objavio je neobvezujuću odluku kojom požuruje Vladu kancelarke Merkel da postroži uvjete za kontroverzno hidrauličko frakturiranje, što je metoda za pridobivanje plina iz plinskih škriljaca. Prema toj odluci dozvole za frakturiranje lokalne savezne pokrajine mogu izdati samo ako je apsolutno jasno da sigurnost rezervi pitke vode neće biti ugrožena. Torsten Albig, vladajući socijaldemokrat iz pokrajne Schleswig Holstein kazao je da javnost mora biti konzultirana, te da se tu radi o odbijanju te tehnologije, dok god rizici nisu 100% razjašnjeni jer sigurnost ljudi mora biti najveći prioritet. Ipak, EU-povjerenik za energiju Günther Oettinger pozvao je Njemačku da se suzdrži od predrasuda kad je riječ o frakturiranju, dodavši da je Uniji u interesu razviti prakse kojima bi smanjila ovisnost o uvozu konvencionalnih rezervi. Njemačka iz vlastite proizvodnje pokriva samo 14% vlastitih potreba za plinom. Neke kompanije, poput ExxonMobilea vrše pritisak na tu zemlju da istraži svoje mogućnosti. Prema nekim procjenama Njemačka raspolaže s 0,7 do 2,3 trilijuna m3 nekonvencionalnog plina. Ta zemlja nema nacionalno zakonodavstva kad je riječ o frakturiranju, prepuštajući pokrajinama da odlučuju o dozvolama, no proteklih mjeseci došlo je do zamrzavanja procesa izdavanja dozvola, objavio je Euractive.
    energetika-net.com
     
    3
    5
    Pročitano 1358 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive