Republika Hrvatska se na plinskom tržištu pozicionira kao bitan regionalni dionik u transportu zemnog plina prema okolnim državama koje nemaju direktan pristup drugim plinskim tržištima. Novi transportni plinovodi će imati za cilj osiguranje dostatnih potreba za zemnim plinom Slovenije i Mađarske. Druga faza izgradnje plinovoda će imati mogućnost povećanja prijenosnog kapaciteta ukoliko i druge zemlje iskažu interes za većim količinama zemnog plina. Novi transportni plinovodi će povezati terminal za LNG (Liquefied natural gas) na otoku Krku sa središnjom Europom koja će ovom trasom plinovoda osigurati dodatne izvore dotoka zemnog plina sa svjetskog tržišta.

Zanimljivo je istaknuti da se trenutno gradi plinovod Zlobin-Bosiljevo koji će biti izgrađen od čelika otpornog na vodik H2 odnosno u budućnosti će se ovim plinovodom moći transportirati čisti vodik. Dugoročnim energetskim projekcijama očekuje se povećanje uporabe vodika u svim područjima industrije, a vodik H2 bi mogao zamijeniti zemni plin / metan CH4 u svim tehnološkim procesima. U dugoročnim planovima je izgradnja velikih pučinskih vjetroelektrana na Jadranskom moru pomoću kojih bi se generirala električna energija dok bi se pomoću nje potom generirao zeleni vodik H2 iz morske vode.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske donesen je i Zaključak o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac i plinovoda Lučko - Zabok. S dva nova plinovoda osigurat će se sigurna i stabilna opskrba plinom, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. Predviđena sredstva za prvi projekt su 322 milijuna, a za drugi su 78 milijuna eura.

Plinovod Bosiljevo -Sisak -Kozarac zajedno s izgrađenim plinovodima Zlobin - Omišalj, postojećim 75 barskim plinovodom od Kozarca do Slobodnice i plinovodom Zlobin - Bosiljevo, koji je u izgradnji, čini glavni evakuacijski plinovod koji povezuje LNG Terminal na otoku Krku sa zemljama srednje i istočne Europe te potencijalno Ukrajinom.

Plinovod je nastavak postojeće interkonekcije Mađarska - Hrvatska (plinovod Varosföld - Dravaszerdahely - Donji Miholjac - Slobodnica). Time će se kapacitet plinovoda od Zlobina, preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećati na maksimalnih 400 tisuća metara kubnih na sat odnosno 3,5 milijardi metara kubnih na godinu, ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji.

S druge strane, plinovodom Lučko - Zabok postigao bi se kapacitet prijenosa plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih na godinu što približno odgovara slovenskoj vršnoj potrošnji. Prema potrebi i uz interes drugih država, kapacitet se može dodatno povećati izgradnjom druge faze plinovoda, piše u dokumentima Vlade Republike Hrvatske.

Plinovodi Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Lučko - Zabok nalaze se na listi strateških projekata od 2018. godine. Današnjim Vladinim zaključkom se utvrđuje da Plinacro može započeti aktivnosti na izgradnji plinovoda Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Lučko -Zabok. Ministar Habijan podsjetio je da je Vlada 2022. godine donijela odluku o povećanju sigurnosti opskrbe plinom i to izgradnjom plinovoda Zlobin - Bosiljevo, te proširenjem kapaciteta LNG terminala sa 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina na godinu.

Hrvatska Vlada ulaže značajna sredstva u povećanje kapaciteta ukupne plinske mreže u Republici Hrvatskoj, ali uz istovremeno osiguranje transportnih mogućnosti i za ostale zemlje koje graniče s Republikom Hrvatskom.
vlada.gov.hr