Prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj imenom Marija 1 snage 4,71 megavata, investicija vrijedna između 20 i 30 milijuna eura, trebala bi se uskoro početi graditi nadomak Bjelovara, na geotermalnom polju Velika Ciglena. Elektrana će biti projekt koji će uključivati široki spektar primjene geotermalne energije. Zapravo, elektrana će biti tek početak realizacije mnogo većeg projekta koji se procjenjuje na 120 milijuna eura, ali će se točan iznos potrebnog kapitala za izgradnju postrojenja znati po završetku svih izvedbenih projekata. Naime, taj Program gospodarske uporabe geotermalne energije iz Velike Ciglene obuhvaća nekoliko elektrana, grijanje Grada Bjelovara i niz drugih popratnih sadržaja. Kako www.banka.hr doznaje od Željka Jurilja, direktora zagrebačke tvrtke Geoen koja je nositelj ovog pilot projekta u kojem surađuje s nizom energetskih stručnjaka i institucija, još se samo čeka građevinska dozvola za gradnju pristupne ceste preko državnog zemljišta do parcele na kojoj će se graditi elektrana. Dozvola za pravo gradnje trebala bio biti izdana sredinom rujna, a nakon toga glavni će projekt dobiti potvrdu od lokalnih vlasti grada Bjelovara i gradnja elektrane može započeti. "Točnije, Geoen ima još neke obveze vezane za dalekovod, kao i dovršenje ishođenja rudarske koncesije", objašnjava Jurilj. U postupku su i studije utjecaja na okoliš sustava za eksploatiranje geotermalne vode. Razgovori s bankama zainteresiranim za praćenje projekta traju, a Jurilj dodaje da Geoen kao developer mora projekt dovesti do određene razine, da bi se moglo krenuti u sklapanje aranžmana s bankama, koje su već poslale pisma namjere. Za projekt su zainteresirani i domaći izvođači poput Montera, Ingre i drugih. Naime, devedesetih godina Ina je istražujući potencijalna nalazišta nafte i plin naišla na brojna geotermalna polja na sjeveru i istoku Hrvatske, a na nekoliko je mjesta pronađena voda temperature 120 do 175 stupnjeva. Ina je ove bušotine zatvorila i ostavila do pojave zainteresiranih investitora.

Jurilj je 2006. osnovao Geoen kao start up tvrtku koja je postala nositelj projekta geotermalne elektrane, čime je počeo razvoj na polju Velika Ciglena kao najperspektivnijem za korištenje geotermalne energije u proizvodnji električne, s obzirom da je ondje geotermalna voda najviše temperature, čak 175 stupnjeva. Projekt je, kaže, ponudio Ini za koju je radio godinu dana, "no Ina je zbog recesije odustala, a Geoen je tada samostalno nastavio razvoj i dobio prava eksploatacije na 20 godina". Inače, partner Željka Jurilja u Geoenu je njegov brat, kontroverzni poduzetnik Dragan Jurilj. Gradnja prve hrvatske geotermalne elektrane trebala bi trajati godinu i pol, a nakon što ona bude puštena u rad Hrvatska će se naći u nevelikoj skupini zemalja (manje od 30 u svijetu) koje proizvode struju korištenjem geotermalne energije. Bit će to i doprinos povećanju udjela energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Projekt bi se trebao realizirati u tri faze - prva je gradnja same elektrane, u drugoj gradnja toplinske stanice, a u trećoj izgradnja kompleksa za uzgoj povrća i cvijeća, te ribogojilišta, jer bi se preostala toplina, a riječ je o 10 megavata, koristila za grijanje sušara, staklenika i ostalih pogona u tamošnjoj industrijskoj zoni. Nije isključeno da se geotermalna voda jednog dana počne koristiti i u balneološke svrhe, odnosno da ondje niknu i toplice. U perspektivi, nakon što u funkciji bude prvi blok geotermalne elektrane, Geoen bi nastavio razvoj projekta i dodao na istom polju još jedan blok snage 5 do 10 megavata. Partner Geoena u projektu je američka kompanija Ormat, jedan od vodećih svjetskih proizvođača opreme za korištenje geotermalne energije, koju Geoen ujedno i zastupa u Hrvatskoj.

Ranije se planiralo da bi elektrana bila dovršena do kraja 2012., no kako se razvuklo prikupljanje niza dozvola, realnije je očekivati da to neće biti prije početka 2013. Kad je pak riječ o financijskim aspektima projekta, u Geoenu kažu kako je očekivani rok povrata investicije oko 4 i pol godine. Kao što je poznato, proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora sa statusom povlaštenog proizvođača isplaćuje se poticajna cijena kilovatsat isporučene energije, a ugovor o otkupu potpisuje se s HROTE na 12 godina. U Hrvatskoj je ta poticajna cijena među najvišima u Europi i iznosi 191 euro po megavatsatu. Pročelnik za komunalne djelatnosti grada Bjelovara Ivan Markovinović ističe kako lokalne vlasti nastoje pomoći investitoru da projekt što brže napreduje, napomenuvši da su same pripreme projekta vrlo opsežne. "Projekt je vrlo značajan za Bjelovar jer će mu osim prihoda na osnovu rudarske rente mnogo značiti i očekivano otvaranje novih radnih mjesta koje bi trebao donijeti razvoj ovoga projekta i okolne poslovne zone. Već su nam se javljali investitori zainteresirani za ulaganje u poslovnu zonu", kaže on.
www.poduzetnistvo.org



ZAGREB - Ina, Hrvatska elektroprivreda i Grad Bjelovar vjerojatno će zajednički pokrenuti veliki projekt korištenja geotermalne energije u naselju Velika Ciglena kraj Bjelovara čiji bi najvažniji dio bio geotermalna elektrana. »Konačna odluka past će nakon što se na poticaj Vlade izradi studija izvedivosti tog projekta koja treba potvrditi njegovu komercijalnost«, kaže Niko Dalić, pomoćnik člana Uprave i izvršnog direktora Ina-Naftaplina Mirka Zelića. U HEP-u procjenjuju da bi u cijeli projekt u prvoj fazi trebalo uložiti oko 500 milijuna kuna, a u drugoj još milijardu kuna. Hoće li kapacitet nalazišta biti dovoljan i za drugu fazu, jer će trebati napraviti dodatne bušotine, utvrdit će studija izvedivosti čija je izrada već počela, a trebala bi završiti do svibnja, kažu u HEP-u. Prema informacijama iz Ine, oni bi u zajednički posao uložili bušotinu, HEP platio izradu studije, a Grad Bjelovar i zainteresirane tvrtke sufinancirali bi gradnju geotermalne elektrane čija će se snaga odrediti u studiji i druge načine korištenja tople vode. Koristila bi se geotermalna voda iz Inine bušotine Velika Ciglena iz koje na površinu svake sekunde dolazi 115 litara vode zagrijane na čak 180 stupnjeva Celzijevih. Zato Inini stručnjaci predviđaju njeno višestruko korištenje. Nakon korištenja u elektrani za proizvodnju struje, koristila bi se u industrijskoj sušionici voća i povrća, za grijanje staklenika, bazenski uzgoj slatkovodne ribe i na kraju u toplicama. Osim toga, mogla bi se koristiti i za zagrijavanje Bjelovara, ali je za to nužno veliko ulaganje. Na kraju, korištenje geotermalne energije omogućit će otvaranje brojnih radnih mjesta Bjelovarska gradonačelnica Đurđa Adlešić najavila je da su za korištenje tog geotermalnog izvora zainteresirani ulagači iz Austrije, Izraela, ali i domaće tvrtke poput Agrokora. Oni žele koristiti geotermalnu vodu za grijanje staklenika za uzgoj cvijeća, dok je primjerice izraelska tvrtka Ormat koja proizvodi opremu za geotermalne elektrane zainteresirana za njenu gradnju. Osim izravne, provedba tog projekta donijela bi i brojne posredne energetske i ekološke koristi. Povećao bi se udjel obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji, što od Hrvatske traži Europska unija, te smanjilo trošenje prirodnih resursa i ispuštanje stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje na što Hrvatsku obvezuje Kyoto protokol. S druge strane, to bi bio novi doprinos povećanju energetske neovisnosti Hrvatske što je jedan od Vladinih prioriteta. Taj projekt pokazuje da Ina slijedi primjer drugih europskih naftnih kompanija koje sve više ulažu u korištenje geotermalnih izvora i drugih obnovljivih izvora energije. Tako će Inin strateški partner Mol u jugoistočnoj Mađarskoj do 2008. izgraditi prvu geotermalnu elektranu u srednjoj i istočnoj Europi snage nekoliko megavata, a do 2012. bi na drugim poljima mogli izgraditi još tri-četiri. I austrijski OMV najavio je da će uložiti više od 500 milijuna eura u obnovljive izvore energije kao što su korištenje bioplina, geotermalne energije i vodika.
www.naj.hr