Kada vjetar počne puhati, naši se električni uređaji moraju probuditi. Kad vjetar oslabi i proizvodi manje struje, naši električni uređaji moraju ići na spavanje. Ali, naravno, na inteligentan i kontrolirani način, tako da još uvijek možemo gledati TV, uključiti aparat za kavu i koristiti sušilo za kosu. Zamrzivač, međutim, lako može biti isključen na nekoliko sati bez opasnosti da se otopi svinjetina za pečenje. Danski SPIR (strateška platforma za inovacije i istraživanje) je odobrila potporu od 60 milijuna danskih kruna u idućih pet godina za iPower platformu. SPIR je inicijativa danskog Savjeta za strateška istraživanja i danskog Vijeća za tehnologiju i inovacije. Inicijativa je privukla poslovne subjekte da sudjeluju u aktivnostima istraživanja i razvoja zajedno sa sveučilištima, tehnološkim institutima i drugim tvrtkama zainteresiranim za razvoj inovacija. Ukupno 32 partnera u iPower platformi pruža širok raspon tvrtki i istraživačkih institucija, koje zajedno imaju sve potrebne vještine nužne za razvoj pametne mreže. Od njih su 10 sveučilišta (od toga je 5 međunarodnih), a 22 su tvrtke (8 velikih i 14 malih i srednjih poduzeća). Među tvrtkama su DONG Energy, Danfoss, Grundfos, IBM, Vestas, Aalborg University, brojnim institutima na DTU, Risø DTU, Danski Tehnološki institut i Kolding School of Design. Risø nacionalni laboratorij za održivu energiju na Tehničkom sveučilištu u Danskoj (Risø DTU) je koordinator i nosi odgovornost za projekt. "Oduševljen sam što je iPower odabran, jer iPower je nužan korak kako bi Danska postala neovisna o fosilnim gorivima, i drago mi je da je SPIR projekt uspio okupiti sve bitne čimbenike i resurse u Danskoj, koji zajedno mogu iznijeti posao", kaže Anders Troi, šef iPower platforme i voditelj programa Sustavi inteligentne energije na Risø DTU. iPower je usmjeren na razvoj inteligentnih i fleksibilnih energetskih sustava koji mogu obraditi oscilirajuću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. iPower će pomoći da se promijeni proizvodnja električne energije, tako da potrošač više neće biti onaj koji odlučuje koliko će se električne energije proizvesti. U budućnosti, potrošači će prilagođavati svoju potrošnju količini električne energije koja im je u danom trenutku dostupna od održivih, ali promjenjivih izvora energije. Takva veća fleksibilnost u potrošnje energije, omogućit će prilagodbu potrošnje električne energije na današnju proizvodnju struje iz energije vjetra. Ovo će također uštedjeti velika ulaganja u mrežu. iPower će razvijati inteligentno upravljanje decentraliziranom potrošnjom energije kao i alate za upravljanje milijunima fleksibilnih električnih aparata kod potrošača te metode rada mreže s fleksibilnom proizvodnjom električne energije. Razvit će se metode koje će istraživati potrebe potrošača struje i njihove želje koje bi se potom ugradile u fleksibilne kućanske električne aparate. Napravit će se poslovni planovi i za tvrtke koji će razvijati i primjenjivati inteligentne energetske sustave. "Postoji velik potencijal za danske tvrtke da razviju i proizvode inteligentne proizvodne i kontrolne jedinice za decentraliziranu potrošnju energije te verifikacijskih alata. Ovaj potencijal će biti aktiviran kroz iPower platformu", kaže Anders Troi. iPower se oslanja na iskustva iz opsežnih danskih i međunarodnih istraživačkih i razvojnih projekata, u kojima se partneri na projektu iPower platforme bili među glavnim igračima.
www.znanost.com
Izgradnja druge podmorske veze Estlink2, koja povezuje elektroenergetske sustave Estonije i Finske, započela je 16. studenog u Pussi-ju u sjeveroistočnoj Estoniji. Kamen temeljac postavljen je na mjestu gdje će biti izgrađena trafostanica. Investicija u 145 kilometara dug podvodni kabel iznosi 320 milijuna eura, a financirana je od strane prijenosnih mreža Estonije i Finske (sa nešto više od 100 milijuna eura svaka) i Europske unije (100 milijuna eura). Estlink2 trebao bi biti pušten u pogon 2014. godine. Slična poveznica između Litve i Švedske trebala bi započeti s radom 2015., dok će podmorska veza između Litve i Poljske biti gotova do 2020. Ukupna ulaganja u sve navedene energetske poveznice iznose nešto više od milijardu eura. Estonija očekuje da će jednom kad budu dovršene sve energetske poveznice, sigurnost opskrbe energijom Estoniji, ali i drugim baltičkim zemljama, biti zagarantirana.
www.croenergo.eu
Danski otok Bornholm, ribarsko-poljoprivredna zajednica sa 42.000 stanovnika, uskoro će postati dom najnaprednije pametne elektroenergetske mreže. U slijedeće četiri godine, kroz 21 milijun eura vrijedan projekt EcoGrid, oko 2000 kućanstava biti će spojeno na ovu mrežu koja će korisnicima omogućiti da prodaju višak električne energije onda kada je ne koriste. Upravljanje ovakvim načinom korištenja energije vršiti će se centralnim kontrolnim sustavom koji će nadzirati i 36 MW vjetroagregata, elektranu na biomasu snage 16 MW, te električna vozila. Ovaj djeluje kao konvencionalna elektrana, no zapravo je riječ o softwareu, odnosno tzv. virtualnoj elektrani. Virtualna elektrana koristi infrastrukturu pametne elektroenergetske mreže kako bi povezala manje distribuirane izvore energije koji tada djeluju kao jedan proizvođač. U ovakvom sustavu moguće je koristiti gotovo svaki izvor električne energije, a oni koji trenutno nisu potrebni korisnicima koriste se za pohranu viška proizvedene energije. Kućanstva u Bornholm-u biti će opremljena kontrolnim sustavom koji će djelovati u skladu sa elektroenergetskom mrežom na način da će u trenucima kada se električna energija najviše koristi moći kontrolirati rad uređaja i termostata, te će stvoriti višak svoje energije koju će moći prodavati natrag u mrežu. Prve virtualne elektrane započele su s radom prije deset godina, većinom kao istraživački projekti, no u poslijednjih nekoliko godina vodeća elektroenergetska tržišta počela su prihvaćati virtualne elektrane kao komercijalnu mogućnost primjene posebice kod sve većeg rasta obnovljivih izvora energije, izjavio je Thomas Werner, voditelj proizvodnje u Siemensu, koji nadzire projekte virtualne elektrane u ovoj kompaniji. Umjesto pojedinačnih sustava od 5 kW sada je moguće imati jedan sustav snage 100 MW, kojim je upravljanje znatno olakšano. Uz to, takvi sustavi vrlo su fleksibilni i moguće ih je koristiti prema potebi onda kada je potražnja za električnom energijom najveća, smatra Peter Asmus, viši analitičar u Pike Research, kompaniji koja se bavi istraživanjem tržišta. Pike Research procjenjuje kako bi ukupan svjetski kapacitet virtualnih elektrana mogao narasti sa 45 GW, koliko je iznosio prošle godine, na 105 GW do 2017. godine, uz prihode od oko 6,5 milijardi dolara. Virtualna elektrana omogućava manjim proizvođačima električne energije da sudjeluju na elektroenergetskom tržištu, s kojeg bi inače vjerojatno bili isključeni. Elektrana koju nadzire Siemens trenutno ima kapacitet od 1.450 MW, a čine ga manji generatori koji se nalaze u bolnicama, industrijskim postrojenjima i komercijalnim zgradama u Njemačkoj. Inače bi se svaki ovaj sustav koristio samo u hitnim slučajevima i samo za napajanje lokacije na kojoj se nalazi, a na ovaj način mogu se koristiti kada uvjeti u mreži ili na tržištu to zahtijevaju. Jedini izazov koji je ostao nerješen je činjenica da ne postoji standardno sučelje između centralnog kontrolnog sustava koji nadzire rad virtualne elektrane i pojedinih izvora energije, čija velika većina nije namjenjena za komunikaciju sa IT mrežom. No, daljnjim razvojem virtualnih elektrana i pametne mreže, te samim njihovim prihvaćanjem, i ovaj izazov trebao bi biti riješen.
www.obnovljivi.com
Inteligentne mreže omogućuju daljnji razvoj distribuirane proizvodnje kao što su obnovljivi izvori energije i kogeneracija malih razmjera, ali i buduće promjene u potrošačkim navikama kao što su primjerice električna vozila, napominje glavnih direktor strateškog razvoja u ČEZ-u, Pavel Cyrani. On je samo jedan od niza visokorangiranih govornika koji će sudjelovati na ovogodišnjem Smart Utilities Central and Eastern Europe koji će se održati od 15. do 16. svibnja u Pragu. Gospodin Cyrani priznaje kako postoji nekoliko izazova s kojima se suočavaju regionalni igrači u polju inteligentnih mreža, te objašnjava: "Ulaganja koja su potrebna za automatizaciju mreža vrlo su visoka, posebice u vrijeme ekonomske krize i vrlo visokih troškova obnovljivih izvora energije koji ne mogu biti popraćeni adekvatnim tarifnim cijenama za konačne kupce. Klijenti koji su orijentirani prema korištenju inteligentnih mogućnosti elektroenergetskih mreža još uvijek traže pravu aplikaciju koja bi sama po sebi opravdala kupnju potrebne opreme od strane klijenata. Unatoč svemu, gospodin Cyrani pozitivno gleda na strateške mogućnosti koje dolaze uz implementaciju inteligentnih brojila i inteligentnih mreža, te nastavlja: "Automatizacija inteligentnih mreža trebala bi ići ruku pod ruku sa razvojem distribuirane proizvodnje. U ovom području vrlo je jasno da trenutni operateri mreža moraju biti i ulagači u nove sustave. Inteligentne mreže možemo u neku ruku povezati sa razvojem Interneta. Na kraju priče najveću dobit su ostvarili pružatelji usluga, a ne telekomunikacijski operateri koji su omogućili umreženost. Stoga smatram da bi energetske kompanije trebale izvući pouku te se pripremiti za pružanje novih usluga i proizvoda". Vezano uz pristup EU 2020 ciljevima, Cyrani primjećuje: "EU 2020 ciljevi zamišljeni su na osnovu originalne EU energetske politike kojoj je cilj bio pružiti sigurnu, održivu i konkurentnu opskrbu električnom energijom. Ciljevi kao takvi mogu biti ostvareni, no vjerujem kako su oni dijelom kontradiktorni u pogledu sigurnosti opskrbe i konkurentnosti jer obnovljivi izvori energije povećavaju cijenu električne energije i donose nestabilnost u mrežama. Štoviše, ispunjavanje ciljeva smanjenja CO2 uglavnom je povezano sa smanjenjem općeg gospodarskog rasta, a to je činjenica s kojom ne bismo trebali biti prezadovoljni". Gospodin Pavel Cyrani će se za vrijeme svog izlaganja na Smart Utilities Central and Eastern Europe fokusirati na nadolazeću regionalnu preobrazbu u područje "inteligentne energije". Cyrani naglašava važnost kupaca u razvoju inteligentnih mreža: "Već danas kupci se često pretvaraju u lokalne proizvođače koji redefiniraju način na koji treba voditi distribucijske mreže. U bliskoj budućnosti oni će vjerojatno stvoriti potrebu za sofisticiranijim komunalnim uslugama. Međutim, vrlo je važno da upravo potrošači stvaraju potrebu za novim proizvodima i uslugama, dok ih regulatori slijede u stopu, a ne obratno". Gospodin Cyrani podijelio je ČEZ-ovu glavnu ulagačku strategiju za narednih 5-10 godina. Prema njemu: "Za ČEZ glavni investicijski prioriteti leže u dovršenju modernizacije naše elektrane na lignit, pokretanje izgradnje dvaju novih nuklearnih jedinica u Temelinu te održavanje dobre kvalitete distribucije električne energije. Sva ostala ulaganja unutar ČEZ Grupe biti će pažljivo vrednovana i prioritizirana, uključujući i ulaganja u inteligentne mreže". Više o ČEZ-ovoj ulozi u transormaciji energetskog sektora Srednje i Istočne Europe možete saznati prisustvovanjem Smart Utilities Central and Eastern Europe.
www.croenergo.eu
Izgradnja druge podmorske veze Estlink2, koja povezuje elektroenergetske sustave Estonije i Finske, započela je 16. studenog u Pussi-ju u sjeveroistočnoj Estoniji. Kamen temeljac postavljen je na mjestu gdje će biti izgrađena trafostanica. Investicija u 145 kilometara dug podvodni kabel iznosi 320 milijuna eura, a financirana je od strane prijenosnih mreža Estonije i Finske (sa nešto više od 100 milijuna eura svaka) i Europske unije (100 milijuna eura). Estlink2 trebao bi biti pušten u pogon 2014. godine. Slična poveznica između Litve i Švedske trebala bi započeti s radom 2015., dok će podmorska veza između Litve i Poljske biti gotova do 2020. Ukupna ulaganja u sve navedene energetske poveznice iznose nešto više od milijardu eura. Estonija očekuje da će jednom kad budu dovršene sve energetske poveznice, sigurnost opskrbe energijom Estoniji, ali i drugim baltičkim zemljama, biti zagarantirana.
www.croenergo.eu
Danski otok Bornholm, ribarsko-poljoprivredna zajednica sa 42.000 stanovnika, uskoro će postati dom najnaprednije pametne elektroenergetske mreže. U slijedeće četiri godine, kroz 21 milijun eura vrijedan projekt EcoGrid, oko 2000 kućanstava biti će spojeno na ovu mrežu koja će korisnicima omogućiti da prodaju višak električne energije onda kada je ne koriste. Upravljanje ovakvim načinom korištenja energije vršiti će se centralnim kontrolnim sustavom koji će nadzirati i 36 MW vjetroagregata, elektranu na biomasu snage 16 MW, te električna vozila. Ovaj djeluje kao konvencionalna elektrana, no zapravo je riječ o softwareu, odnosno tzv. virtualnoj elektrani. Virtualna elektrana koristi infrastrukturu pametne elektroenergetske mreže kako bi povezala manje distribuirane izvore energije koji tada djeluju kao jedan proizvođač. U ovakvom sustavu moguće je koristiti gotovo svaki izvor električne energije, a oni koji trenutno nisu potrebni korisnicima koriste se za pohranu viška proizvedene energije. Kućanstva u Bornholm-u biti će opremljena kontrolnim sustavom koji će djelovati u skladu sa elektroenergetskom mrežom na način da će u trenucima kada se električna energija najviše koristi moći kontrolirati rad uređaja i termostata, te će stvoriti višak svoje energije koju će moći prodavati natrag u mrežu. Prve virtualne elektrane započele su s radom prije deset godina, većinom kao istraživački projekti, no u poslijednjih nekoliko godina vodeća elektroenergetska tržišta počela su prihvaćati virtualne elektrane kao komercijalnu mogućnost primjene posebice kod sve većeg rasta obnovljivih izvora energije, izjavio je Thomas Werner, voditelj proizvodnje u Siemensu, koji nadzire projekte virtualne elektrane u ovoj kompaniji. Umjesto pojedinačnih sustava od 5 kW sada je moguće imati jedan sustav snage 100 MW, kojim je upravljanje znatno olakšano. Uz to, takvi sustavi vrlo su fleksibilni i moguće ih je koristiti prema potebi onda kada je potražnja za električnom energijom najveća, smatra Peter Asmus, viši analitičar u Pike Research, kompaniji koja se bavi istraživanjem tržišta. Pike Research procjenjuje kako bi ukupan svjetski kapacitet virtualnih elektrana mogao narasti sa 45 GW, koliko je iznosio prošle godine, na 105 GW do 2017. godine, uz prihode od oko 6,5 milijardi dolara. Virtualna elektrana omogućava manjim proizvođačima električne energije da sudjeluju na elektroenergetskom tržištu, s kojeg bi inače vjerojatno bili isključeni. Elektrana koju nadzire Siemens trenutno ima kapacitet od 1.450 MW, a čine ga manji generatori koji se nalaze u bolnicama, industrijskim postrojenjima i komercijalnim zgradama u Njemačkoj. Inače bi se svaki ovaj sustav koristio samo u hitnim slučajevima i samo za napajanje lokacije na kojoj se nalazi, a na ovaj način mogu se koristiti kada uvjeti u mreži ili na tržištu to zahtijevaju. Jedini izazov koji je ostao nerješen je činjenica da ne postoji standardno sučelje između centralnog kontrolnog sustava koji nadzire rad virtualne elektrane i pojedinih izvora energije, čija velika većina nije namjenjena za komunikaciju sa IT mrežom. No, daljnjim razvojem virtualnih elektrana i pametne mreže, te samim njihovim prihvaćanjem, i ovaj izazov trebao bi biti riješen.
www.obnovljivi.com
Inteligentne mreže omogućuju daljnji razvoj distribuirane proizvodnje kao što su obnovljivi izvori energije i kogeneracija malih razmjera, ali i buduće promjene u potrošačkim navikama kao što su primjerice električna vozila, napominje glavnih direktor strateškog razvoja u ČEZ-u, Pavel Cyrani. On je samo jedan od niza visokorangiranih govornika koji će sudjelovati na ovogodišnjem Smart Utilities Central and Eastern Europe koji će se održati od 15. do 16. svibnja u Pragu. Gospodin Cyrani priznaje kako postoji nekoliko izazova s kojima se suočavaju regionalni igrači u polju inteligentnih mreža, te objašnjava: "Ulaganja koja su potrebna za automatizaciju mreža vrlo su visoka, posebice u vrijeme ekonomske krize i vrlo visokih troškova obnovljivih izvora energije koji ne mogu biti popraćeni adekvatnim tarifnim cijenama za konačne kupce. Klijenti koji su orijentirani prema korištenju inteligentnih mogućnosti elektroenergetskih mreža još uvijek traže pravu aplikaciju koja bi sama po sebi opravdala kupnju potrebne opreme od strane klijenata. Unatoč svemu, gospodin Cyrani pozitivno gleda na strateške mogućnosti koje dolaze uz implementaciju inteligentnih brojila i inteligentnih mreža, te nastavlja: "Automatizacija inteligentnih mreža trebala bi ići ruku pod ruku sa razvojem distribuirane proizvodnje. U ovom području vrlo je jasno da trenutni operateri mreža moraju biti i ulagači u nove sustave. Inteligentne mreže možemo u neku ruku povezati sa razvojem Interneta. Na kraju priče najveću dobit su ostvarili pružatelji usluga, a ne telekomunikacijski operateri koji su omogućili umreženost. Stoga smatram da bi energetske kompanije trebale izvući pouku te se pripremiti za pružanje novih usluga i proizvoda". Vezano uz pristup EU 2020 ciljevima, Cyrani primjećuje: "EU 2020 ciljevi zamišljeni su na osnovu originalne EU energetske politike kojoj je cilj bio pružiti sigurnu, održivu i konkurentnu opskrbu električnom energijom. Ciljevi kao takvi mogu biti ostvareni, no vjerujem kako su oni dijelom kontradiktorni u pogledu sigurnosti opskrbe i konkurentnosti jer obnovljivi izvori energije povećavaju cijenu električne energije i donose nestabilnost u mrežama. Štoviše, ispunjavanje ciljeva smanjenja CO2 uglavnom je povezano sa smanjenjem općeg gospodarskog rasta, a to je činjenica s kojom ne bismo trebali biti prezadovoljni". Gospodin Pavel Cyrani će se za vrijeme svog izlaganja na Smart Utilities Central and Eastern Europe fokusirati na nadolazeću regionalnu preobrazbu u područje "inteligentne energije". Cyrani naglašava važnost kupaca u razvoju inteligentnih mreža: "Već danas kupci se često pretvaraju u lokalne proizvođače koji redefiniraju način na koji treba voditi distribucijske mreže. U bliskoj budućnosti oni će vjerojatno stvoriti potrebu za sofisticiranijim komunalnim uslugama. Međutim, vrlo je važno da upravo potrošači stvaraju potrebu za novim proizvodima i uslugama, dok ih regulatori slijede u stopu, a ne obratno". Gospodin Cyrani podijelio je ČEZ-ovu glavnu ulagačku strategiju za narednih 5-10 godina. Prema njemu: "Za ČEZ glavni investicijski prioriteti leže u dovršenju modernizacije naše elektrane na lignit, pokretanje izgradnje dvaju novih nuklearnih jedinica u Temelinu te održavanje dobre kvalitete distribucije električne energije. Sva ostala ulaganja unutar ČEZ Grupe biti će pažljivo vrednovana i prioritizirana, uključujući i ulaganja u inteligentne mreže". Više o ČEZ-ovoj ulozi u transormaciji energetskog sektora Srednje i Istočne Europe možete saznati prisustvovanjem Smart Utilities Central and Eastern Europe.
www.croenergo.eu
