Osam potencijalnih OIE
    Nedjelja, 03 Srpanj 2011 00:06

    Osam potencijalnih OIE

    Posljednjih je godina je sve jasnije kako je prevelikim iskorištavanjem fosilnih goriva čovjek značajno i najvjerojatnije nepopravljivo oštetio životni okoliš, ne samo sebe, već i svih vrsta na Zemlji. Uz današnju tehnologiju i znanje ne moramo koristiti fosilna goriva niti išta drugo što zagađuje naš planet. Priroda nas svakodnevno i potpuno besplatno opskrbljuje velikim količinama sunca, vjetra i vode, a energija dobivena iz tih izvora čista je i nepresušna. Već u osnovnoj školi djeca uče o obnovljivim izvorima energije, ali ih nigdje ne uče da su fosilna goriva i alternativna energetska rješenja (hidrogen, biomasa i nuklearna energija) koja su na silu pogurana u prvi plan, nepotrebna i opasna, i da postoje samo kako bi održale profitne strukture koje je industrija stvorila. Nafte, ugljena i ostalih eksploatiranih dobara sve je manje, a cijena im je usporedo s tom činjenicom sve veća i veća. Uz to, posljednjih je godina je sve jasnije kako je prevelikim iskorištavanjem fosilnih goriva čovjek značajno i najvjerojatnije nepopravljivo oštetio životni okoliš, ne samo sebe, već i svih vrsta na Zemlji.

    Energija Sunca
    Solarne energije ima toliko da jedan sat svjetlosti oko podneva sadrži više energije nego što čitav svijet potroši tokom jedne godine. Kada bismo mogli ''uhvatiti'' samo 1% Sunčeve energije, nikada ne bismo morali koristiti naftu, plin ili bilo što drugo. Dostupnost te energije je neupitna, tehnologiju za njezinu obradu imamo već dulje vrijeme, a jedina je prepreka pokvarena potreba onih koji žele udio u tržištu sa već uspostavljenom energetskom strukturom. "...Kada bismo samo 3 posto teritorija Hrvatske prekrili Sunčevim pretvornicima u toplinsku i električnu energiju, dobili bismo oko osam puta više od današnje ukupne energetske potrošnje u Hrvatskoj", piše Dr.sc. Natko Urli s Instituta "Ruđer Bošković" u svom tekstu objavljenom u biltenu Zeleni forum. Energiju sunca može se prikupljati solarnim kolektorima koji služe za zagrijavanje vode i prostora, fotonaponskim ćelijama koje direktno pretvaraju Sunčevu energiju u električnu i fokusiranjem Sunčeve energije (koristi se u velikim energetskim postrojenjima).

    Energija vjetra
    Vjetar je zapravo oblik solarne energije. Sunce neravnomjerno zagrijava različite dijelove Zemlje, čija je površina nepravilna. To rezultira različitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem tlakova. Postoje dijelovi Zemlje na kojima pušu takozvani stalni (planetarni) vjetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije. Dobre pozicije su obale oceana i pučina mora. Energija vjetra je dugo bila smatrana slabim i nepraktičnim izvorom jer ovisi o geografskom položaju. Ipak, Američko ministarstvo za energiju priznalo je 2007. godine da kada bi se u samo 3 od ukupno 50 američkih država iskorištavala energija vjetra čitava nacija bi bila snabdjevena strujom. Suvremene vjetroturbine postale su jako efikasne, a ne ispuštaju ugljični dioksid koji uzrokuje globalno zagrijavanje. Iskorištavanje energije vjetra je najbrže rastući segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora jer su postrojenja visoko pouzdana, nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje i promjenjivost brzine vjetra zbog koje se ne može garantirati isporučivanje energije. Za domaćinstva su zgodne male vjetrenjače snage do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor u udaljenim područjima. Kad se koriste kao primarni izvor nužno im se dodaju baterije u koje se energija sprema kada se generira više nego što se potroši. Velike vjetrenjače često se instaliraju u park vjetrenjača i preko transformatora spajaju na električnu mrežu.

    Energija vode
    Energija vode je najznačajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. U posljednjih 30-ak godina proizvodnja energije u hidroelektranama je utrostručena. Ne može se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekuće vode, a poželjno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se električna struja ne može jeftino uskladištiti. Da bi se poništio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno diže cijenu cijele elektrane, a i diže se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i životinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoliš. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zaštita od potresa, a u zadnje vrijeme i zaštita od terorističkog čina (za vrijeme Domovinskog rata Srbi su pokušali srušiti branu Peručkog jezera). Procjenjuje se da je iskorišteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala.

    Energija plime i oseke
    Energija plime i oseke je forma hidroenergije koja iskorištava spuštanja i dizanja razine mora. Elektična energija stvara se zahvaljujući generatorima, tj. podvodnim turbinama, postavljenim na područja s velikim morskim mijenama. Ovaj izvor energije ima ogroman potencijal za zbog ogromnih površina svjetskih oceana. Da bi energija plime i oseke funkcionirala na zadovoljavajućem nivou potrebni su vrlo veliki pomaci u mijenama, od barem 5 metara između plime i oseke, a malo je mjesta koja bi zadovoljavala takve uvjete. Elektrana La Rance u Francuskoj je najveća elektrana koja radi na principu energije plime i oseke, a ujedno je i jedina elektrana takve vrste u Europi. Smještena je u estuariju rijeke Rance u sjevernoj Francuskoj i stvara dovoljno energije za zadovoljavanje potrebe 240.000 francuskih domaćinstava. Glavni razlog zašto energija plime i oseke nije našla mjesto među komercijalnim obnovljivim izvorima energije, usprkos neospornom potencijalu je naravno novčana neisplativost. Nedostatak je i činjenica da dnevno mogu raditi samo desetak sati, točnije za vrijeme kad se plima diže, odnosno oseka spušta. No, to i nije toliki problem zato što su plima i oseka potpuno predvidljive pojave, tako da se lako može isplanirati vrijeme rada tih elektrana.

    Energija valova
    Energija valova je oblik kinetičke energije koja postoji u kretanju valova u oceanu. Ta energija može biti iskorištena da pokrene turbine, a postoji dosta mjesta gdje su vjetrovi dovoljno snažni da proizvedu stalno kretanje valova. Procjenjuje se da globalni potencijal ovog vida energije može dostići proizvodnju i do 80,000 TW/h (teravat-satova) godišnje. To znači da se 50% ukupne potrošnje energije na planeti može pokriti samo od ovog izvora. Glavni problem s energijom valova jest činjenica da se taj izvor energije ne može ravnomjerno koristiti u svim dijelovima svijeta. Ipak, postoje mnoga područja s vrlo visokom stopom iskoristivosti, kao što su primjerice zapadna obala Škotske, sjeverna Kanada, južna Afrika, Australija te sjeverozapadna obala sjeverne Amerike. Tehnologije za iskorištavanje energije valova nisu samo instalirane na obali, već i daleko na pučini.

    Konverzija termalne energije oceana
    Konverzija termalne energije oceana je metoda stvaranja elektriciteta koja iskorištava temperaturnu razliku između duboke i plitke vode. Ukoliko postoji veća temperaturna razlika, veća je i efikasnost čitave metode, a minimalna temperaturna razlika treba biti oko 3°C. Ova metoda ima dugu povijest, još s početka 19. stoljeća. Većina stručnjaka smatra kako bi ova metoda dala dobar omjer ulaganja i koristi jer bi se sa već postojećim tehnologijama mogao proizvoditi gigawat električne energije. No to ipak nije slučaj jer OTEC zahtijeva ogromne, skupe cijevi velikih promjera koje se moraju postaviti barem kilometar duboko u more kako bi mogle dovoditi hladniju vodu sa većih dubina, što je naravno preskupo. Oceani predstavljaju 2/3 površine zemlje i predstavljaju ogroman potencijal vrijedan daljnjeg istraživanja kako bi se povećala isplativost ulaganja i smanjili ogromni početni troškovi, što je ujedno i najveća mana ovog obnovljivog izvora. Važno je naglasiti da plimni, valni, solarni i izvor energije vjetra ne zahtjevaju da se bilo koja druga energija prije njih mora upotrijebiti ne kao ugalj, nafta, biomasa, hidrogen, i svi drugi. Samo ova četiri izvora energije, efikasnim iskorištavanjem kroz tehnologiju mogli bi snabdjevati svijet zauvijek.

    Geotermalna energija
    Toplina u unutrašnjosti Zemlje rezultat je formiranja planeta iz prašine i plinova prije više od četiri milijarde godina, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutrašnjosti na površinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kiša probija duboko po raspuklinama i tamo se onda zagrijava i cirkulira natrag prema površini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vrućih izvora. Izvještaj o geotermalnoj energiji iz 2006. godine sa MIT-a (Massachusetts Institute of Technology) govori o tome da je 13,000 ZJ (zeta džula) trenutno dostupno u zemlji sa mogućnošću da se 2,000 ZJ može s lakoćom sprovesti u cijevi koristeći naprednu tehnologiju. Ukupna potrošnja energije svih zemalja na planeti je oko 0,5 ZJ godišnje! Ovo znači da Zemlja može biti opskrbljena energijom narednih 4,000 godina samo od ovog izvora.Zemljina toplina može biti obnavljana generacijama, dakle možemo ju koristiti zauvijek.

    Biomasa
    Biomasa je obnovljiv izvor energije, a čine ju brojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta. Može se izravno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodena para za grijanje u industriji i kućanstvima te dobivati električna energija u malim termoelektranama. Fermentacija u alkohol je zasad najrazvijenija metoda kemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadrži metan i ugljik te se može upotrebljavati kao gorivo, a ostali suvremeni postupci korištenja energije biomase uključuju i pirolizu, rasplinjavanje te dobivanje vodika. Prednosti biomase u odnosu na fosilna goriva su manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda, zbrinjavanje i iskorištavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja i povećanje sigurnosti opskrbe energijom.

    Obnovljivi i čisti izvori energije u transportu
    Pretežni vidovi transporta u našem današnjem društvu su zračni i auto promet, kojima je potrebno fosilno gorivo da bi se kretali. U slučaju automobila, potrebna je tehnologija baterije - akumulatora koja bi napajala električni auto. Ta tehnologija danas postoji, takav automobil može prelaziti brzinu od preko 160 km/h, a zahtijeva punjenje na svakih 320 km. Međutim, patent baterije kontrolira naftna industrija. Njihova moć da održavaju i kontroliraju tržište u kombinaciji sa političkim pritiskom iz sfere energetske industrije limitiraju pristupačnost i dostupnost ovih tehnologija. Ne postoji niti jedan drugi razlog osim čiste, korumpirane želje za profitom da svaki automobil na planeti nije električan i ujedno čist, bez imalo potrebe za benzinom. Što se zrakoplova tiče, vrijeme je da shvatimo da je ovaj način putovanja glomazan, spor i proizvodi mnogo zagađenja. Maglev vlak je eksperimentalni magnetno levitacijski vlak kojeg razvija Institut za željezničko tehnička istraživanja, pridužen Japanskim željeznicama. Koristi magnete za pogon i u potpunosti je ovisan o magnetnom polju, a zahtjeva manje od 2% energije koja se koristi za zrakoplove. Vlak nema kotače, a trenutna maksimalna brzina magleva koji se koristi u Japanu je 582 km/h. Međutim, ova verzija tehnologije je već zastarjela. Organizacija pod nazivom ET3, koja ima vezu sa Venus Projektom s kojim ste se mogli upoznati u popularnom dokumenarnom filmu Zeitgeist koji kruži internetom,konstruirala je dvobazni maglev koji može ići brzinom i do 6,400 km/h u nepokretnoj bezotpornoj cijevi koja može biti iznad zemlje ili pod vodom. Zamislite da možete doći iz Washingtona do Pekinga za dva sata. Ovo je budućnost kontinentalnog i interkontinentalnog putovanja. Brzo, čisto, sa djelićem energije od one koju koristimo danas za iste potrebe.
    www.nacional.hr
    Pročitano 1149 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive