U Kini nuklearni reaktori niču kao gljive poslije kiše jer se Kina pokušava riješiti ugljena koji je bio glavni pokretač razvoja kineske industrije. Korištenje ugljena za posljedicu ima i veliko lokalno zagađenje okoliša u industrijski razvijenim krajevima Kine. Kina se razvila na prljavoj energiji ugljena i sada pokušava izgraditi velike nove kapacitete nuklearnih postrojenja, vjetroelektrana te sunčanih elektrana uz sve ostale hidroelektrane koje već postoje u Kini.
Kada je riječ o energetskom stanju u Kini, i dalje najviše dominira ugljen koji čini više od polovice ukupne proizvodnje električne energije . No, nuklearna energija ima sve značajniju ulogu, posebice u obalnim područjima gdje se najbrže gospodarski razvija, prvenstveno zbog geografskih prednosti. Primjerice, Kina je 2021. proizvela ukupno 8636 TWh električne energije, a ugljen je pridonio s 5432 TWh, no i ta će se slika promijeniti.
Kao i u drugim zemljama, i u Kini raste potreba za električnom energijom. Zemlja ima skromnu neto izvoznu bilancu električne energije, ali je njena potrošnja visoka, što odražava brzi industrijski rast. Kako bi se uhvatila u koštac s izazovima zaštite okoliša, Kina je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i prelazak na obnovljive izvore energije. Prema podacima WNA, Kina planira do 2030. dobiti 20 posto svoje primarne potrošnje energije iz nefosilnih izvora.
Kineski petogodišnji plan (2021.-2025.) ima za cilj doseći 70 GWe nuklearnog kapaciteta do kraja 2025. godine. Nuklearna energija ima stratešku ulogu u Kini, posebno u obalnim područjima udaljenim od rudnika ugljena. Kina je surađivala i koristila nuklearnu tehnologiju iz nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Kanadu, Rusiju i Sjedinjene Države. Posebno je utjecajna bila Westinghouseova tehnologija AP1000 iz SAD-a, koja je dovela do razvoja reaktora CAP1400 i CAP1000 temeljenih na ovoj tehnologiji.
Međutim, danas Kina ima vlastitu naprednu nuklearnu tehnologiju nakon godina suradnje i prijenosa tehnologije s gore navedenim zemljama, te je implementirala iskustvo u nekoliko domaćih nuklearnih reaktora i tehnologija. Kina ima politiku izvoza nuklearne tehnologije, posebice reaktora Hualong One , koji je postao glavni izvozni proizvod u 2015., prema navodima Svjetske nuklearne udruge (WNA).
U zemlji postoji oko 56 nuklearnih reaktora koji rade, a još deseci nuklearnih reaktora su u izgradnji. Kina proširuje svoje kapacitete nuklearne energije izgradnjom nekoliko novih nuklearnih jedinica.
U provinciji Fujian započela je izgradnja Ningde blokova 5 i 6. Ove jedinice dio su druge faze projekta nuklearne elektrane Ningde i sadrže nuklearne reaktore Hualong One, vrstu nuklearne tehnologije treće generacije razvijene u Kini. Izgradnja je službeno započela 28. srpnja izlijevanjem prvog temeljnog betona. Ove nove jedinice će dodati četiri postojeća reaktora na lokaciji, prema izvješću World Nuclear News.
U pokrajini Shandong također je započela izgradnja jedinica 1 i 2 tvornice ShidaoWan. Prvi temeljni beton za Blok 1 izliven je 28. srpnja, čime je označen početak gradnje. Nove jedinice bit će reaktori Hualong One, izgrađeni u potpunosti kineskom tehnologijom. Projekt će uključivati četiri nuklearna reaktora, a očekuje se da će prve dvije jedinice biti u pogonu do 2029. godine.
U provinciji Liaoning započela je izgradnja jedinica 1 i 2 tvornice Xudabao. Ove će jedinice koristiti nuklearne reaktore CAP1000, temeljene na dizajnu Westinghouse AP1000. Kineski udio čiste energije povećava se sa svakim novim reaktorom, a istovremeno osigurava stabilnu opskrbu energijom Kini.
www.energetskiportal.rs
