Iako je vozila na elektropogon u Hrvatskoj sve više, barem u ponudi prodavača, infrastruktura ne prati taj trend - punionica nema. Prve punionice električnom energijom za automobile već su odavno postavljene u gradovima diljem svijeta pa je potrebno urediti model punjenja električnih vozila. Pariz će, primjerice, do kraja ove godine imati tisuću parkirališnih mjesta s punjačima za automobile na struju koliko ih trenutno ima u cijeloj Njemačkoj gdje bi se njihov broj u godinu dana trebao udvostručiti; Nizozemska broji petstotinjak, Engleska oko stotinu. Broj punionica koje se planiraju dovršiti u iduće dvije godine višestruko premašuje te brojke. To je i razumljivo s obzirom na to da su već serijski proizvodi električni automobili pa će i potreba za punionicama rapidno rasti jer su se u utrku proizvodnje automobila na struju uključili gotovo svi proizvođači automobila. Oni konzervativniji ne proriču im baš brz i blistav uspjeh jer smatraju da tradicionalni pogon nije još potpuno kapitulirao. Iako moderni motori troše svega pet ili šest litara goriva, istodobno pružajući respektabilne performanse, jasno je kao dan da smo s obje noge zakoračili u eru električnih automobila. Hrvatska, međutim, zasad zaostaje za europskim i svjetskim trendovima iako u HEP-u tvrde da im je cilj izgraditi mrežu stanica za punjenje električnih automobila. Trenutno postoji tek jedna punionica i to u Labinu. "Prije nego se definira program gradnje infrastrukture za komercijalno korištenje električnih automobila, ove godine obavit će se pripremne radnje koje uz testiranje same tehnologije uključuju i propitivanje interesa proizvođača, odnosno distributera automobila za prisutnost na hrvatskom tržištu. Kako u Europi ne postoji standardizirana oprema za punjenje niti odgovarajući zakonski okvir u Hrvatskoj koji uređuje to područje, HEP je pokrenuo razvojni pilot-projekt testiranja infrastrukture za punjenje električnih vozila kao i navika vozača te autonomije vozila. Namjera nam je u razvojnom projektu ugraditi desetak stanica za punjenje te razmatramo mogućnost da u suradnji s domaćim tvrtkama osposobimo nekoliko službenih automobila HEP-a za rad na električni pogon", kaže Mirela Klanac, glasnogovornica Hrvatske elektroprivrede.

Stoga će se ove i iduće godine testirati različiti načini punjenja, od stanica za sporo punjenje koje baterije automobila u potpunosti pune šest sati do stanica za brzo punjenje uz koje je 80 posto kapaciteta baterija moguće napuniti za 15 do 20 minuta, a u potpunosti za dva sata. Stanice za brzo punjenje u Njemačkoj su smještene uz prometnice, a HEP razmatra i mogućnost njihova postavljanja na parkirališta trgovačkih centara i poslovnih zgrada. Drugim riječima, električni automobil koji ćete vjerojatno voziti za koju godinu punit će se dok kupujete u trgovačkom centru ili pak dok ste na poslu. No da biste mogli koristiti takve stanice za punjenje, morat ćete biti registrirani u sustavu. "To znači da bi, nakon što bi krenulo komercijalno korištenje sustava, svaki automobil imao svoj identifikacijski broj koji bi bio pohranjen u bazu podataka HEP-a kao pružatelja usluge, a koji bi se automatski očitavao prilikom njegova spajanja na stanicu. Kada bi se utvrdilo je li riječ o korisniku koji ima ugovor s HEP-om, počeo bi proces punjenja", kaže Klanac.Posljednjih se mjeseci često spominje model brze zamjene baterija, a to je svojedobno zagovarao i Vjekoslav Majetić, vlasnik tvrtke Dok-ing koja razvija automobil nazvan XD. Takav model podrazumijeva da vozač električnog automobila može doći na punionicu gdje će mu za nekoliko minuta izvaditi praznu bateriju i staviti punu. On bi platio samo razliku energije, a put bi mogao nastaviti možda i brže nego da toči pun rezervoar benzina. No da bi takav model postao stvarnost, moraju se složiti svi proizvođači automobila, što je, kako sad stvari stoje, teško očekivati. "Još je rano reći hoće li taj model postati standard ili ćete ipak morati pojesti ručak na putu do mora, dok se vaš automobil puni. Nema ni tu ništa loše, morat ćete samo malo više i ozbiljnije planirati putovanje", kaže Majetić, koji će svoj finalni XD predstaviti ove jeseni na frankfurtskom sajmu automobila.

Solarne punionice

"Bit će to konačna verzija našeg automobila i nakon Frankfurta ćemo krenuti sa serijskom proizvodnjom sukladno narudžbama", kaže Majetić, za čiji se električni automobil već predbilježio Agrokor, ali i časopis Vidi i navodno još neki drugi kupci. XD će se moći priključiti na gotovo sve izvore energije, od klasične kućne utičnice do one industrijske. U planu su i samostalne solarne punionice koje bi istodobno činile i zaštitu, odnosno svojevrsnu garažu ovom automobilčiću, a istodobno bi ga noću punile energijom prikupljenom tijekom dana. U Dok-ingu ističu da je ovakvo rješenje posebno praktično za stanovnike otoka koji bi tako riješili problem nedostatka punionice. Iako takva rješenja neće biti jeftina zbog visokih cijena solarnih panela, štednja započinje već nakon kupnje. Iako su pregovarali i s Gradom Zagrebom i s HEP-om, ništa još nije potpisano. Čak ni Zagreb, od kojeg bi se očekivalo da predvodi u poticanju korištenja "zelene" energije, dosad nije pokazivao nimalo sluha. Dok se u europskim metropolama za vozače električnih, pa čak i hibridnih vozila, nudi besplatno parkiranje, dopušta im se ulazak u zone u koje ostali automobili ne smiju i smišljaju se razne druge pogodnosti, Zagreb ih tretira kao i sve druge automobile. Predviđanja Energetskog instituta "Hrvoje Požar" kažu da će barem pet tisuća električnih automobila prometovati hrvatskim ulicama do 2015. godine, a njihov bi se broj trebao udvostručiti do 2020. godine. No da bi se to ostvarilo, potrebna je upravo izgradnja infrastrukture, pri čemu bi vodeću ulogu u početnoj fazi trebala imati država i lokalna uprava. "Gradovi bi morali preuzeti lidersku poziciju. Imamo primjer Londona gdje je samo jedna odluka gradonačelnika pokrenula čitavu stvar. Osim gradova važna je uloga i proizvođača automobila, energetskih tvrtki te politike", rekao je Dino Novosel iz Instituta "Hrvoje Požar" prilikom nedavnog promoviranja njihova projekta e-mobilnost.hr. Iako su u Institutu optimistični te očekuju prvu zagrebačku punionicu već do kraja godine, Velimir Hlevnjak iz Ureda za energetiku grada Zagreba ne dijeli taj entuzijazam. "U vrijeme velike krize teško je pronaći novce. Ne želim govoriti o datumima, ali više se stvari mora poklopiti. Teško da će to biti do kraja godine", kaže Hlevnjak.

Ponuda u Hrvatskoj
Do kraja ove godine moći će se kupiti dvadesetak serijski proizvedenih električnih automobila, a upravo se u ovoj godini očekuju zanimljiviji i nešto veći modeli. Osim vrlo hvaljenoga Nissanova modela Leaf na tržište stiže Renaultov Fluence, prostrana limuzina koju će pogoniti električni motor. Grupacija je ponudu zaokružila i električnim modelom Kangoo, a u utrku je ušao i Opel s Amperom (europska inačica Chevrolet Volta), Ford s električnim Focusom, ali i Mercedes s B-klasom na struju.

Sve više automobila na struju zahtijeva i drugačiju mrežu

Dok se za Hrvatsku predviđa da će do 2015. godine njenim cestama prometovati pet tisuća električnih automobila, procjene konzultantske kuće Frost&Sullivan kažu da bi iste godine na europskim cestama moglo biti najmanje 250.000 automobila na struju. Njemačko ministarstvo za zaštitu okoliša, pak, vjeruje da će do 2020. godine samo u toj zemlji biti milijun električnih automobila, od kojih se očekuje i da se koriste kao skladišta obnovljive energije i stabilizatori mreža. Zbog toga Siemens razvija sustav kojeg naziva "pametna mreža" koji će omogućiti integraciju velikih količina obnovljive energije i brojnih decentraliziranih električnih generatora u mrežu. Prema istraživanjima, pametne bi mreže mogle spriječiti emisiju više od milijarde tona ugljičnog dioksida do 2020 godine. Prema njihovim zamislima električna vozila budućnosti će razmjenjivati podatke između sustava napajanja u samom automobilu, upravljačkog sustava elektroenergetske mreže, sustava upravljanja obračunskim podacima i sustava prometnih informacija. Kombiniranjem ovih informacija omogućit će se čitav niz novih područja primjene poput uspostavljanja ravnoteže između potreba za energijom i dostupnosti energije. Pametna mreža "zna" iz kojih izvora i koliko će se struje proizvesti u nekoliko sljedećih sati. Primjerice, električna vozila mogu iskoristiti višak struje dobivene iz energije vjetra koju nema tko potrošiti negdje drugdje umjesto da ju crpe iz drugih izvora. Na taj način elektromobilnost zaista postaje "zelena", a u isto vrijeme doprinosi stabilizaciji elektroenergetske mreže. Rješenja pametnih mreža u kombinaciji s inteligentnom regulacijom prometa pripremaju elektroenergetske mreže na zahtjeve elektromobilnosti. Električni automobili mogu se optimalno integrirati u pametne mreže, pa se tako automobil može izravno uputiti na slobodne stanice za punjenje vozila električnom energijom. Automobile se obično u prosjeku vozi jedan ili dva sata na dan, dok ostatak vremena stoje na parkiralištima. Električni automobili bi, nakon spajanja na izvor napajanja, mogli preko noći uskladištiti višak struje dobiven iz vjetroelektrana, a danju bi ih mogli vratiti u mređu po, naravno, višim cijenama. Na taj način električna vozila mogu pomoći stabilizaciji sustava napajanja i povećati udio obnovljive energije u "miksu energija". U isto se vrijeme tako pridonosi refinanciranju visokih troškova akumulatora, a to je dobitnička formula za sve: vlasnike automobila, elektroprivredna poduzeća i okoliš, vjeruju u Siemensu.

Nissan Motor Co i 4R Energy Corporation danas su objavili kako su razvili novi sustav punjenja električnih automobila koji kombinira solarne sustave za proizvodnju električne energije sa litij-ionskim baterijama visokog kapaciteta.Testiranje novog sustava započelo je u Nissanovom globalnom sjedištu u Yokohami. Novim sustavom punjenja električna energija se proizvodi putem solarnih panela koji su instalirani u Nissanovom globalnom sjedištu te se pohranjuje u litij-ionske baterije koje mogu zadovoljiti potrebe četiri Nissan LEAF-a. Uz sedam stanica za punjenje (tri za brzinsko i četiri za standardno punjenje), ukupna količina električne energije koja može biti proizvedena i pohranjena jednaka je godišnjem punjenju 1800 Nissan LEAF-ova. Novim sustavom omogućiti će se električnim vozilima, koja ne proizvode emisije CO2 za vrijeme vožnje, punjenje na potpuno obnovljiv izvor energije. Radi se o jednom od rješenja kojim se stvara ciklus u kojemu se emisije CO2 koje proizlaze iz upotrebe automobila doista spuštaju na nulu. Korištenjem iste litij-ionske baterije u električnim vozilima kao stacionarne skladišne energije, vozila mogu dobivati električnu energiju neovisno o vremenskim uvjetima ili dobu dana uz istovremeno učinkovito korištenje obnovljivih izvora energije. 4R Energy Corporation je joint venture koju su zajedno osnovali Nissan i Sumitomo Corporation u rujnu 2010., nedavno je započela i sa testiranjem kompaktnih sustava za pohranu električne energije. Ovisno o rezultatima testiranja, 4R Energy planira ulazak na tržište srednje velikih sustava za pohranu energije u javnom i komercijalnom sektoru.Nissan i 4R Energy Corporation nastaviti će sa nastojanjima ka održivom društvu bez emisija štetnih plinova.

www.croenergo.eu