Hidroelektrane na Savi
    Subota, 25 Lipanj 2011 16:41

    Hidroelektrane na Savi

    Rijeka Sava u sljedećih će nekoliko godina postati najvažniji izvor električne energije za sjeverozapadnu Hrvatsku i južnu Sloveniju. Tako bi se do 2020. godine 25 posto Slovenaca i 23 posto građana sa šireg zagrebačkog područja opskrbljivalo strujom iz tog obnovljivog izvora. Naime, Hrvatska sukladno Strategiji energetskog razvoja Hrvatske, koju je 16. listopada 2009. donio Hrvatski sabor, početkom 2013. godine planira započeti projekt gradnje četiriju hidroelektrana na zagrebačkom području (HE Podsused, HE Prečko, HE Zagreb i HE Drinje), koje bi bile sagrađene u roku od 8 do 15 godina. Procijenjena investicija iznosi oko 700 milijuna eura, a veliki bio dio novca došao iz EU-ovih fondova. Godišnja bi proizvodnja četiriju hidroelektrana bila oko 610 GWh, što je gotovo četvrtina sadašnje potrošnje struje na zagrebačkom području. Slovenija je već u tzv. donjoj Savi sagradila HE Boštanj i HE Blanca, dok je HE Krško u gradnji. Preostale dvije HE Brežice i HE Mokrice trebale bi biti sagrađene do 2018. godine. Tako Slovenija već sada iskorištava 22 posto vodnoga kapaciteta Save, kojim pokrije 5 posto slovenskih potreba za električnom energijom. Hidroelektrane koje će biti sagrađene u Hrvatskoj u sklopu su projekta »Rješenja za regulaciju i korištenje rijeke Save na području Zagreba«. Princip takvog lančanog slijeda hidroelektrana omogućit će stepenasti vodeni režim rijeke Save. Osim po pružanju električne energije, odnosno osiguravanju dostatne opskrbe strujom, Sava bi svojim kapacitetom povećala konkurentnost energetskog sustava, održivost energetskog razvoja te omogućila električnu energiju po konkurentnoj cijeni. Sava će pridonijeti i razvoju poljoprivrede uz njezine obale. Naime, riječ je o dovoljnom vodenom kapacitetu za navodnjavanje obližnjih poljoprivrednih površina. Uskoro bi trebao početi i projekt uređenja Save, koji uključuje zaštitu od poplava za područje veće od 3000 hektara, osiguravanje poželjnog vodostaja potrebnog i za hidroelektrane, ali i za razvoj turizma, sporta i ribolova. Također, osigurala bi se dostatna opskrba pitkom vodom, uredila odlagališta otpada, ali i poradilo na boljoj prometnoj povezanosti obala rijeke. Vrijednost projekta uređenja Save procijenjena je na oko 800 milijuna eura. Kako bi Sava bila što kvalitetnija, brinu se već u Sloveniji gradnjom pročišćivača i praćenjem kakvoće vode te se konstantno ažuriraju podaci o stanju okoliša i prekograničnom utjecaju. O toku Save kroz dvije države brine i međudržavno povjerenstvo Slovenije i Hrvatske.
    www.vjesnik.hr

     

    Hidroelektrane na Savi kod Zagreba - vrući krumpir koji nažalost nikoga ne zanima

    Slovenija nastavlja s gradnjom lanca hidroelektrana na nižem toku Save bez posebnih konzultacija s Hrvatskom. Kao posljedica regulacije rijeke i dijelom divljeg šljunčarenja produbilo se korito Save kod Zagreba, pala je razina podzemnih voda, povećala se erozija obala a šljunak gotovo da više ne prelazi granicu. Nužnost uređenja Save kod Zagreba gradnjom vodnih stepenica veća je nego ikad, međutim državni proračun je ispražnjen, HEP i Hrvatske vode ne nalaze interes, a Grad Zagreb je pred bankrotom. Treba li štampati novac za taj projekt od nacionalnog interesa? Ubrzana gradnja 5 hidroelektrana na nižem toku Save u Sloveniji trebala bi potaknuti Hrvatsku da se hitno aktivira oko sistematskog uređenja Save kod Zagreba, gradnjom takozvanih vodnih stepenica. Riječ je o više desetljeća starom multidisciplinarnom projektu gradnje četiri HE na Savi – Podsused, Prečko, Zagreb i Drenje, za što već postoji opsežna dokumentacija, kako u energetskoj, tako i u prostorno-planskoj branši.

    Za razliku od Hrvatske, Slovenija je donijela poseban zakon o uređenju Save, shvativši to nacionalnim prioritetom, prije svega zbog energetskih potreba. Naime, kad bude izgrađen, cijeli niz od 19 savskih elektrana pokrivat će 10% sadašnje slovenske potrošnje. Prema koncesijskom ugovoru iz 2002. elektrane se grade u ritmu svake tri godine, pa će HE Krško biti dovršena već iduće godine, a posljednja HE Mokrice trebala bi biti dovršena do 2018. godine. Bez obzira na Sloveniju, Hrvatska se mora požuriti radi sebe same, ali kao da toga nije svjesna. Javno izrečene tvrdnje slovenskih stručnjaka da ti veliki zahvati neće imati nikakav utjecaj na okoliš jednostavno ne mogu biti točne. Već je sadašnje stanje ocijenjeno alarmantnim. Posljednjh 25 do 30 godina korito Save kod Zagreba produbilo se za 2 do 4 metra. Dosadašnja gradnja elektrana na Savi uzvodno od granice, potpomognuta divljim šljunčarenjem u Hrvatskoj, dovela je do produbljivanja korita, pada razine podzemnih voda koji stvaraju poteškoće s crpljenjem pitke vode i ugrožavaju vegetaciju, a povećana erozija stvara probleme kod obrane od poplava. Već postojeći problem značajnog smanjenja riječnog nanosa radikalizirat će se pa se računa da vučeni nanos više neće dolaziti do Hrvatske, a lebdeći nanos će se znatno smanjiti.

    Struka okupljena u komisiji koja Sloveniji treba predložiti mjere za ublažavanje stanja, ocjenjuje da je situacija kritična i pitanje je "zdrave pameti" da Hrvatska što prije započne uređivati Savu gradnjom vodnih stepenica. Zbog sprječavanja problema s vodnim valovima posljednja u lancu od ukupno 19 hidroelektrana koliko Slovenci planiraju graditi ili već grade, a to je HE Mokrice, morala bi biti kompenzirajuća, naglasili su. Nema sumnje da će Slovenija to ispoštovati, što opet ne rješava naš problem. Slovenci u svojim planovima ne drže previše do Hrvatske i nedvojbenog utjecaja koji će te elektrane imati na nizvodni sliv Save. Dapače, negiraju da prekogranični utjecaj postoji ili ga smatraju zanemarivim. Istodobno, kumulativni utjecaj svih 6 elektrana na prekograničnu Savu uopće nije razmatran u eko-studiji, iako lanac elektrana treba gledati kao cjelinu.

    Možda je i hrvatska strana ta koja pretjerano ne mari problem? Činjenica je da je Studija utjecaja na okoliš za HE Krško napravljena još u travnju 2007., a tek se nedavno našla na marginaliziranoj javnoj raspravi. Gradnja HE Krško u poodmakloj je fazi, iako bi u skladu s međunarodnim eko-konvencijama bilo da se o projektu raspravlja prije realizacije. Taj propust svakako bi trebalo ispraviti kad je riječ o HE Brežice i HE Mokrice i Hrvatska bi, kada je riječ o rijeci na kojoj leži glavni grad, trebala agresivnije braniti svoje interese u Državnim prostornim planovima Slovenije koji se upravo izrađuju. Tim više što je sve jasnije da se na "Projekt Sava" ozbiljno ne računa u bliskoj budućnosti, a svi akteri loptaju se njime kao vrućim krumpirom. Vlada ga je uvrstila u svoj popis lijepih želja, Hrvatske vode u tom projektu ne vide svoj značajan angažman, HEP je okupiran energetski jačim projektima, država je zadužena do grla, a Grad Zagreb je pred bankrotom, iako bi upravo on trebao biti logičan predvodnik svih aktivnosti na Savi.

    Umjesto logičnog "New Deala" na Savi, Grad Zagreb na nesreću svih nas svoj "tour-de force" (ili iznimno postignuće) ostvario je u Sopnici-Jelkovec, gdje je "spaljeno" 2 milijarde kuna. Na veliku sreću indolentnih Zagrepčana projekt gradnje 3 stadiona za 4,5 milijarde kuna (što je jednako "Projektu Sava") ipak nije prošao. Dug grada za jamstva i suglasnosti Zagrebačkom holdingu popeo se na čak 8 milijardi kuna. Iz te perspektive, čini se da jedino ciljano štampanje novca može pogurati aktivnosti na Savi. Krajobrazna i urbanistička vrijednost izlaska Zagreba na obale rijeke od koje se posve otuđio gotovo je neprocjenjiva. Takva će otprilike jednog dana biti i šteta od nerealizacije "Projekta Sava".
    www.energetika-net.com


    Ipak će se graditi Zagreb na Savi – projekt težak 1,4 milijarde eura

    Ukupna vrijednost projekta je 1,4 milijarde eura, a sufinancirat će ga Europska unija. Srbijanska vlada potpisala je u nedjelju s investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ugovor o izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa Beograd na vodi, vrijedan 3,5 milijarde eura, koji će se rasprostirati na 177 hektara uz obalu Save. Hrvatska pak ima projekt Zagreb na Savi, koji je vrijedan oko 1,4 milijarde eura. Aktualizirao ga je bivši prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić još 2012. godine, a tada je obećavao da će cijeli projekt biti gotov do 2020. godine.

    Dva različita projekta
    Tada se govorilo o gradnji poslovnih i stambenih građevina na obje obale Save u Zagrebu, ali i o gradnji kompleksa Vladinih zgrada. No osim što se u beogradskom i zagrebačkom projektu radi o velikim investicijama uz obalu Save i što im nazivi slično zvuče, ipak je riječ o dva potpuno različita projekta. Zagreb na Savi, naime, projekt je pokrenut ponajprije zbog rješenja problema vodoopskrbe, obrana od poplava, zaštite okoliša i korištenja hidroenergetskih potencijala toka Save. Urbana regeneracija obala Save u Zagrebu tek je na šestom mjestu od ukupno 13 segmenata zbog kojih se krenulo u taj projekt. A taj projekt vodi tvrtka osnovana baš za tu svrhu – Program Sava, čiji direktor Dubravko Ponoš ističe da Zagreb na Savi nema intenciju uređenja prostora i kako su se pri razvoju tog projekta razrađivale tri opcije. Jedna je da se izgrade novi pragovi koji bi kontrolirali Savu i podzemne tokove, druga je opcija bila gradnja pet velikih hidroelektrana, a treća je prokop kanala Sava-Sava, odnosno da se postojeći kanal Sava-Odra u najbližoj točki opet poveže sa Savom. U sklopu je te treće opcije i gradnja sedam hidroelektrana, triju velikih – Podsused, Prečko i Sisak te četiri male – Jarun, Šanci, Petruševec i Ivanja Reka. Za spajanje Save s kanalom trebalo bi prokopati pet kilometara novog kanala. Gradnja HE Podsused stajala bi oko 260 milijuna eura, HE Prečko 164 milijuna eura, a HE Sisak 213 milijuna eura. Za gradnju četiri male hidroelektrane potrebno je uložiti 213 milijuna eura. Tih sedam hidroelektrana godišnje bi proizvodilo oko 636 gigavatsati električne energije što je 23 posto ukupne godišnje potrošnje Zagreba. Trećom bi se opcijom u Zagrebu uz obalu Save oslobodilo oko 350 hektara zemljišta. Savom bi kroz Zagreb mogli ploviti manji turistički brodovi, a Velika Gorica mogla bi dobiti riječnu luku. Ponoš kaže da se trenutačno za treću opciju izrađuje studija isplativosti, dok se za sve tri opcije radi Strateška studija utjecaja na okoliš koju sufinancira Europska unija sa 1,5 milijuna eura, dok je Hrvatska osigurala 500.000 eura.

    Bitna je suglasnost
    Ponoš najavljuje da će do kolovoza ove godine biti gotova oba ta dokumenta te da bi se za manje od dvije godine moglo početi s prvim projektom, a to je gradnja HE Podsused. Realizacija cijelog projekta predviđena je u roku od deset do 12 godina. Projekt bi se pak sufinancirao iz fondova EU, a na listi je za financiranje iz Junckerova plana. Usto, i strani su investitori, ističe Ponoš, iskazali interes, ponajprije za gradnju hidroelektrana. Što će pak biti na obalama Save, Ponoš kaže da će o tome odlučiti Grad Zagreb, arhitekti i građani Zagreba. Radimir Čačić pak ističe da je projekt Zagreb na Savi najveći i najkompleksniji projekt koji Hrvatska ima i koji je on, kako kaže, dosad pokretao. Bitno je da je projekt u visokoj razini definiran i da je postignuta suglasnost oko projekta s desetak ključnih institucija što, primjerice, u Beogradu nije bio slučaj. Nema razloga da se taj projekt ne realizira, ali dinamika kakvu naša vlada ima takva je kakva jest – kaže Čačić. I njegov nasljednik na ministarskom mjestu Ivan Vrdoljak prihvatio je projekt Zagreb na Savi.
    www.vecernji.hr


    HIDROELEKTRANA NA SAVI: Hrvatska još nije napravila procijenu utjecaja na okoliš

    Hrvatska se još nije uključila u prekogranični postupak procjene utjecaja na okoliš i uputila prigovore na izgradnju hidroelektrane Mokrice koja se planira nedaleko od slovensko-hrvatske granice na rijeci Savi, iako bi taj zahvat mogao dovesti do brojnih negativnih posljedica po slijev rijeke Save nizvodno od slovensko-hrvatske granice, priopćeno je u ponedjeljak iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode. Društvo podsjeća da je Slovenija donijela zakon o izgradnji hidroelektrana na rijeci Savi u okviru kojeg projekta su uzvodno na Savi već sagrađene tri hidroelektrane. U Sloveniji je upravo u tijeku javna rasprava o utjecaju na okoliš HE Mokrice koje bi mogla dovesti do dodatnog pada razine podzemnih voda, povećati eroziju i produbljivanje korita rijeke, teškoće s crpljenjem pitke vode te ugroziti bioraznolikost rijeke Save, kaže predsjednik društva Tibor Mikuška. “Dok s jedne strane Hrvatska, uz blagoslov Ministarstva okoliša i prirode, podržava štetan i nerazumno skup projekt Zagreb na Savi kojem je cilj navodno ublažavanje već postojećih negativnih posljedica slovenskih hidroelektrana, s druge strane ne sudjelujemo u postupku u kojem bi zaista mogli utjecati na srž problema, bez dodatnog troška od 2 milijarde eura koji se predviđa za Zagreb na Savi”, zaključuje Mikuška. Društvo podsjeća da je Slovenija donijela zakon o izgradnji hidroelektrana na rijeci Savi u okviru kojeg projekta su uzvodno na Savi već sagrađene tri hidroelektrane. HE Brežice se upravo gradi, dok je za HE Mokrice u tijeku javna rasprava o utjecaju na okoliš. Koordinator u kampanji Spasimo plavo srce Europe Gligor Radečić ističe da neuključivanje Hrvatske u navedeni postupak i neodgovornost našeg Ministarstva zaštite okoliša još više čudi budući da je Hrvatska bila uključena u savjetovanje oko utjecaja na okoliš državnog prostornog plana Republike Slovenije, gdje je bilo dogovoren nastavak suradnje i u slučaju hidroelektrane Mokrice.
    www.nacional.hr

    Pročitano 3114 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive