Prvi hrvatski satelit
    Nedjelja, 03 Ožujak 2019 14:37

    Prvi hrvatski satelit

    Još dva milijuna kuna potrebno je da bi se potkraj ove godine prvi hrvatski satelit vinuo u svemir. Namjerava ga lansirati Adriatic Aerospace Association, koji zastupa fizičar Slobodan Danko Bosanac, znanstvenik s Instituta Ruđera Boškovića, ali zasad je sve odgođeno zbog nedostatka novca. Predvidjeli smo izradu i testiranje satelita do početka ove godine kako bi mogao biti lansiran potkraj 2019. Satelit je trebao biti izrađen na Institutu Ruđera Boškovića, ali je na čekanju zbog problema s financiranjem, pa trenutačno nismo sigurni za datum lansiranja – kaže Bosanac. Osim na razvoju satelita, prof. dr. sc. Bosanac radi i na osmišljavanju projekata istraživanja raketne elektromagnetske propulzije i sondažnih raketa, u perspektivi lansera malih satelita. Ovo posljednje zahtijeva širu međunarodnu suradnju i kontaktiranje s grupama u Europskoj uniji koje na tome rade, za što prof. dr. sc. Bosanac traži izvore financiranja. Trenutačno priprema prvu konferenciju 'Adria Space Conference 2019.', a poznat je i po inicijativi za osnivanje Svemirskog centra u Udbini, koji je prije nekoliko godina trebala financirati tvrtka Swiss Space Systems (S3), ali taj je projekt propao zbog financijskih teškoća.

    Milijun i pol eura članarine
    No dok čekamo prvi domaći satelit, Hrvatska ‘putuje’ u svemir na temelju sporazuma o suradnji s Europskom svemirskom agencijom (ESA) koji je prije godinu dana potpisalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO). Do punog članstva proći će pet godina jer ima nekoliko pristupnih faza, a u vezi s time ESA-ini stručnjaci posjetit će Hrvatsku tijekom ožujka ove godine. U MZO-u ističu da će Hrvatska, kad u prvoj polovini 2020. preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije, najvjerojatnije voditi završne radnje u donošenju Jedinstvenog europskog svemirskog programa, za što se MZO aktivno priprema. Slijedom toga MZO je već za 2019. osigurao pola milijuna eura za projekte koje će hrvatske tvrtke i instituti prijaviti na natječaje, što je prilika i za realizaciju projekta prof. Bosanca. Hrvatski znanstvenici i gospodarstvenici imat će još više koristi kad Hrvatska postane članica ESA-e. Lijepa Naša plaćat će milijun i pol eura godišnje članarine, no taj će se novac vraćati putem prijava na natječaje projekata iz sektora svemirske industrije. U Europskoj uniji taj sektor trenutačno ima velik gospodarski potencijal: više od 230.000 radnih mjesta, a vrijedi između 46 i 54 milijarde eura. Potencijal svemirske industrije na svjetskoj razini trenutačno vrijedi 350 milijardi dolara, a procjenjuje se da će 2040. vrijediti trilijun dolara.

    Nejasne snage
    Iako Hrvatska nema novca za razvoj svemirske industrije, ima znanstveni potencijal i znanstvenike koji u tome sektoru konkuriraju svjetskima. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) i Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu realiziraju se projekti vezani uza svemirsku tehnologiju, a profesore tih fakulteta pozivaju kao predavače na najbolja svjetska sveučilišta, gdje predstavljaju postignuća hrvatske znanosti i rade na zajedničkim projektima sa svjetskim stručnjacima. Neki od tih profesora članovi su i Referentne skupine za svemir koju je osnovalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Među njima je i prof. dr. sc. Stjepan Bogdan sa Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo FER-a, koji ističe da hrvatski znanstvenici i tvrtke trenutačno sudjeluju u realizaciji niza projekata vezanih uza svemir i svemirske tehnologije, ali sveobuhvatni hrvatski svemirski program tek treba pripremiti, što je primarni zadatak Referentne skupine. Unatoč dugogodišnjem nastojanju da se hrvatski dionici aktivnije uključe u europski svemirski program, do danas ne postoji sveobuhvatna analiza hrvatskih kapaciteta u aerosvemirskom sektoru ni dokument koji bi jednoznačno definirao hrvatski aerosvemirski program. U većini slučajeva uključivanje hrvatskih tvrtki, istraživačkih grupa i državnih institucija svodilo se na pojedinačne napore. Postoje tvrtke i znanstvene institucije koje su propoznate u EU, no projekata je još relativno malo u usporedbi s drugim članicama EU, pa Hrvatska mora graditi svoju prepoznatljivost u europskim okvirima – kaže Bogdan.

    Vitalni interes
    Kad je 2014. počeo proces pristupanja RH ESA-i, prvi razgovor, u dogovoru s MZO-om, održan je na FSB-u, gdje je prof. dr. sc. Zdravko Terze predstavnicima ESA-e prikazao dio istraživačkog potencijala RH u području svemira. Hrvatska nema novca za pokretanje kapitalnih projekata u području svemira – što i ne treba niti je to naš društveni interes – ali treba biti vitalno zainteresirana za razvoj znanosti (osobito STEM-a) i pokretanje visokotehnološkog poduzetništva, a upravo je područje svemirskih tehnologija danas jedan od zamašnjaka za njihov razvoj – kaže prof. Terze. Istraživačka skupina na Katedri za dinamiku letjelica FSB-a, čiji je voditelj prof. dr. sc. Terze, radi na dva znanstveno istraživačka projekta u području svemira. Prvi je razvoj male mahokrilne besposadne letjelice insektnog tipa i predmet je znanstvene suradnje s elitnim kineskim institutom Harbin Institute of Technology (HIT) i pekinškim sveučilištem Beijing University of Aeronautics and Astronautics (BUAA) te sveučilištima EU TU Delft Politecnico di Milano i ETH Zürich u sklopu Horizona (Obzora) 2020, znanstvenog projekta koji je u postupku prijave. Suradnja postoji i s američkim sveučilištima, kao što je University of Wisconsin-Madison, u sklopu razvoja pojedinih dijelova numeričkih algoritama. Drugi istraživački projekt u području svemira na kojem radimo jest razvoj zemaljske stanice za praćenje i komunikaciju sa satelitima u LEO orbitama (LEO: Low Earth Orbit). Takve stanice postoje (najbliža je u Ljubljani) i u tom smislu njihov razvoj nije znanstvena novost. Međutim, na Katedri za dinamiku letjelica FSB-a ispitujemo nove numeričke algoritme razvoja dinamike i automatskog upravljanja mehaničkim (robotskim) dijelom pokretne antene takve stanice kojima će se ostvariti određene prednosti u odnosu na postojeća rješenja. Prvi razvijeni prototip bit će testiran u suradnji sa zagrebačkim FER-om, unutar njihova znanstvenog projekta FERSAT – napominje prof. Terze, ističući da navedene projekte financira Hrvatska zaklada za znanost. Osim toga, na FSB-u se koordiniraju aktivnosti RH u sklopu dvaju programa EU u području svemira: Space Surveillance and Tracking (SST) i Governmental Satellite Communications (GOVSATCOM), a prof. dr. sc. Terze nacionalni je član odbora uime RH u oba navedena programa. Unutar programa SST član je odbora Europske komisije EC Space Surveillance and Tracking Committee (SST), član je ekspertne grupe EC SST Expert Group, a također je član ekspertne grupe Europske komisije u sklopu svemirskog programa GOVSATCOM. Program SST usmjeren je prema otkrivanju, nadzoru i praćenju svemirskih ostataka preostalih od završenih misija i drugog svemirskog otpada te dojavi potencijalnih opasnosti sudara operativnih satelita s ostacima u orbitalnim putanjama. Cilj programa GOVSATCOM jest pak uspostava zatvorene satelitske informacijske mreže za civilnu primjenu, a za pravodobne reakcije u slučajevima neželjenih događaja izazvanih prirodnim uzrocima ili terorističkim aktivnostima. RH je sudjelovao, odnosno sudjeluje, u pripremi obaju strateških programa te je hrvatskoj istraživačkoj i gospodarskoj zajednici omogućen pristup njihovim aktivnostima.

    Svemirska politika
    Veliku ulogu u razvoju svemirske tehnologije ima i zagrebački FER, za koji prof. dr. sc. Dubravko Babić sa Zavoda za radiokomunikaciju ističe da je strateška i znanstveno-obrazovna institucija na nacionalnoj razini, no da to u dugoročnom planu ne isključuje mogućnost komercijalizacije preko spin off i startup-tvrtki. Pristup ESA-i vjetar je u leđa i poticaj za razvoj Hrvatske u ovom segmetnu visokih tehnologija, a FER se aktivnostima u Nacionalnoj referentnoj skupini za svemir pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja zauzima za uvođenje Hrvatske u Europsku svemirsku agenciju i pozicioniranje Hrvatske u Europskoj svemirskoj politici – kaže prof. Babić. FER provodi istraživački projekt Hrvatske zaklade za znanost imena Crosperity, radnoga naziva FERSAT, a riječ je o platformi za satelitsko mjerenje elektromagnetskih zračenja u sklopu koje će se izraditi nanosatelit formata Cube- Sat-1U. U sklopu tog projekta FER surađuje s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, FSB-om, Institutom Ruđera Boškovića te hrvatskim tvrtkama Croatel, GeoLux i Amphinicy.

    * Dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, znanstvenik s Instituta Ruđera Boškovića, traži izvore financiranja i za projekt istraživanja raketne elektromagnetske propulzije i sondažnih raketa, u perspektivi lansera malih satelita. Član je nevladine udruge Jadranska aero-svemirska asocijacija (Adriatic Aerospace Association) koja radi na lansiranju prvog hrvatskog satelita, a poznat je i po inicijativi za osnivanje svemirskog centra u Udbini, koji je propao zbog financijskih teškoća
    * Prof. dr. sc. Zdravko Terze, voditelj istraživačke grupe na Katedri za dinamiku letjelica Fakulteta strojarstva i brodogradnje, predstavnicima ESA-e prikazao je dio istraživačkog potencijala RH u području svemira – kako se razvijaju male mahokrilne besposadne letjelice insektnog tipa, a i zemaljska stanica za praćenje i komunikaciju sa satelitima u LEO orbitama (LEO: Low Earth Orbit)
    * Prof. dr. sc. Stjepan Bogdan sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva ističe kako postoje tvrtke i znanstvene institucije koje su propoznate u EU, no broj projekata u svemirskoj tehnologiji još je relativno mali u usporedbi s drugim članicama EU pa Hrvatska mora graditi svoju prepoznatljivost
    lider.hr

     

    Let do zvijezda: Prvi hrvatski satelit koštat će tri milijuna kn
    Koštat će oko tri milijuna kuna, a lansirat će ga 2019. Radi se o malom Cube satelitu. Perun bi mogao cijelo vrijeme nadzirati šumski pokrov, zagađenje u morima. Puno bi pomogao i prilikom gašenja požara. Nije bajka. Hrvatska zaista može imati svoj svemirski program i svoj satelit. Nije to tako neostvarivo. Štoviše, sve je izglednije da će imati, priča nam Slobodan Bosanac, predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije. Prvo je to hrvatsko udruženje stručnjaka koje je prošle godine došlo na ideju, a ove godine krenulo u projekt koji se mnogima činio nedostižnim - projekt hrvatskog satelita. Udruženje je osnovano u veljači ove godine, a u njemu su okupljeni hrvatski stručnjaci od kojih neki rade i u najvećim svjetskim svemirskim agencijama. Sve je krenulo nakon propasti svemirske luke u Udbini. Došao sam na ideju da Hrvatska krene sa svojim svemirskim programom i da napravimo prvi hrvatski satelit koji ćemo isključivo koristiti za naše potrebe. Tu su puno pomogli Zoran Kahrić iz NASA-e te Zdenko Uvalić iz Airbusa - objašnjava nam Bosanac. Prvi hrvatski satelit tako bi trebao biti mali Cube satelit, a nazvan je Perun prema slavenskom bogu groma i munje. Kako kaže Bosanac, sateliti su danas potrebni gotovo svim nacijama, pogotovo za nadzor prirodnih bogatstava. Kad spomenemo svemirski program svi pomisle na rakete, shuttleove, lansirne rampe i velike satelite. Zapravo to nije tako. Radi se o malom satelitu koji nam može biti od velike koristi. Naš satelit bi mogle koristiti recimo Hrvatske šume ili Hrvatske vode. One trenutno plaćaju velikim agencijama da koriste njihove satelitske snimke. Ti sateliti poslikaju sve što treba, dostave snimke i oni odlaze dalje. Naš satelit bi cijelo vrijeme mogao nadzirati šumski pokrov, zagađenje Jadrana ili zgarišta požara - objašnjava predsjednik asocijacije. Čitav projekt satelita zamišljen je u hrvatskim okvirima. Na njemu rade hrvatski stručnjaci, a planira se i većinu materijala proizvoditi u Hrvatskoj. Ovakvi mali Cube sateliti zapravo se mogu složiti i od kupljenih, ali to nije ideja. Ideja je da se većina dijelova radi u Hrvatskoj. Mi smo trenutno na oko 60 posto komponenti koje se mogu napraviti kod nas, a neke ćemo jednostavno morati kupiti - kaže Bosanac i dodaje što sve dobivamo razvojem svemirskog programa. Ne dobivate samo satelit koji će biti naš i koristiti nam za nadzor. Razvoj svemirskog programa pomaže i razvoju znanja, tehnologije, izvora energije, itd. Puno je djece zainteresirano za svemir, ali nemaju gdje studirati, eventualno vani. Razvojem programa bi se potaknuli i studiji gdje bi mladi učili i time se još više razvijali - ističe. Cijeli projekt, kaže, i nije tako skup, košta oko dva, tri milijuna kuna, a s njim dobijemo jako puno toga. Razvoj svemirskog programa znatno pomaže razvoju tehnologije i razvoju novih materijala, a tu su i softveri koji su neizostavni dio. Upravo zbog toga na ovom projektu sudjeluju i studenti računalstva, elektrotehnike, prometa i ostalih fakulteta. Iako se sve čini kao bajka, ispada da nije. Satelit je u dobroj pripremi, a lansiranje se planira za kraj 2019. godine. To je čisto da mi imamo neki vremenski cilj. Ne možemo sa sigurnošću reći da će to biti tad jer je potrebno detaljno sve istestirati, a to je najvažniji dio projekta. Ako ne testirate satelit to je kao da ste ubacili par milijuna kuna u vreću i pustili u zrak. Satelit može doći u svemir pa ne radi stabilizacija, pa ne radi orijentacija, komunikacija, itd. Važno je sve dobro pripremiti i napraviti da funkcionira - dodaje Bosanac. Inače, Perun će biti lansiran, ali tek kao izvidnica za buduće satelite i kao temelj onoga što ćemo sve moći nadzirati satelitima. Ovo je preteča hrvatskih satelita. Njime se moramo uvjeriti da sve dobro radi. Kada sve bude istestirano onda se samo mijenja kamera, recimo za detekciju zelenila, plastičnog otpada u Jadranu ili požara. Perun je satelit na kojem će se temeljiti svi drugi hrvatski sateliti. Nadam se da će svi prepoznati potrebu i važnost ovakvog projekta, a mnogi već jesu - zaključuje Bosanac.
    www.24sata.hr

     

    Croatian Makers u suradnji sa školama planira lansirati prvi hrvatski satelit
    Hrvatska je jedna od tri zemlje EU, uz Sloveniju i Latviju, koja nikada nije lansirala satelit, pa udruga koja je u hrvatske škole dovela robotiku planira to promijeniti. U sklopu pokreta Croatian Makers, u godini u kojoj je Hrvatska potpisala sporazum o suradnji s Europskom svemirskom agencijom, hrvatski učenici započinju projekt lansiranja prvog hrvatskog satelita – jednog ili više njih. Tako će pokazati da djeca mogu ono što odrasli u Hrvatskoj nisu mogli, objavljeno je iz udruge IRIM (Croatian Makers). Hrvatska je jedna od samo tri zemlje EU, uz Sloveniju i Latviju, koja nikada nije lansirala satelit. Istovremeno, Institut za razvoj i inovativnost mladih – IRIM je u hrvatskim školama stvorio pokret Croatian Makers, došavši već do 100.000 djece, pa sada želi pokazati da mladim hrvatskim digitalnim stvaraocima ni najzahtjevniji izazovi nisu nemogući. Kako bi ispunili taj cilj, u IRIM-u su već rezervirali mjesto za lansiranje jednog PocketQube satelita u trećem kvartalu 2019., te će ovisno o raspoloživim sredstvima eventualno omogućiti lansiranje i većeg CubeSata ili više njih – ovisno koliko interesa ovaj projekt pobudi. Kako bi se on realizirao, IRIM je otvorio poziv za sve zainteresirane srednje škole (koje su već sada Croatian Makers centri izvrsnosti) koje žele biti nositelji projekta. Uz njih u timu trebaju biti i osnovnoškolci, studenti tehničkih fakulteta, a mogu im se priključiti i drugi zainteresirani. Standardizirani sateliti tipa PocketQube (veličine 5x5x5 cm) i CubeSat (sastavljeni od modula veličine 10x10x10 cm) najčešće se lansiraju u edukativne svrhe, a edukativnim ustanovama omogućavaju praktično iskustvo u dizajniranju, razvoju, lansiranju i upravljanju satelitima, iako se ta tehnologija sve više koristi i u komercijalne svrhe. Više detalja o prijavama za lansiranje prvog hrvatskog satelita moguće je pronaći na stranicama Croatian Makersa. IRIM i njegovi partneri će pokriti troškove projekta, uključivo trošak lansiranja, materijala potrebnog za dizajn, testiranje, izradu i upravljanje satelita, te troškove zemaljske stanice, Timovi koji se prijave za projekt morat će pokriti tek 10% vrijednosti materijalnih troškova izgradnje satelita. Prijave će ocijeniti ocjenjivački odbor IRIM-a, pri čemu će se za inicijalne prijave uzeti u obzir ukupna kvaliteta prijave kao projektnog materijala, tehnička zahtjevnost projekta, predviđena pouzdanost uspješnog izvršenja projekta, edukativni i znanstveni ili društveni doprinos, kvaliteta tima i ostali parametri. "Ukratko: vaša aplikacija mora biti takva da nas uvjeri da ste upravo vi ti čiji satelit zaslužuje otići u svemir!" – poručuju.
    www.bug.hr

    Pročitano 33 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive