Rast investicija u OIE
    Subota, 02 Srpanj 2016 12:56

    Rast investicija u OIE

    Član izvršnog menadžmenta najveće svjetske konsultantske kompanije Boston Consulting Grupe (BCG) Tomislav Čorak u razgovoru za Klix.ba govorio je o budućnosti kada je u pitanju energetski sektor, prednostima i nedostacima privatizacije u telekomunikacijskom sektoru, te negativnim kamatnim stopama za komercijalne banke koje u rezervama deponuju više od dozvoljenog novca, umjesto da ga posuđuju.

    Čorak je u ime BCG-a učesnik Samita 100 biznis lidera Jugoistočne Evrope, čiji je fokus između ostalog usaglašavanje ideja o energetskoj budućnosti regije.

    "Energija je osnovni preduslov za ekonomski rast jedne države ali i regije, tako da je energija definitivno područje u koje treba ulagati. Danas postoje tri faze ulaganja u energetiku. Već vidimo da su konvencionalni izvori električne energije, koji se temelje na fosilnim gorivima sve više pod znakom pitanja, zbog svih konvencija o zaštiti okoliša. Kraj upotrebe fosilnih goriva predviđa se 2040. ili do 2050. godine, tako da do tada, sve zemlje, uključujući BiH moraju pronaći način kako da produže vijek upotrebe tih energetskih potencijala", ističe Čorak.

    BiH kao i zemlje regiona koriste tek 50 posto hidropotencijala, a budućnost pred nama nameće nam ulaganje u obnovljive izvore energije.

    "Obnovljivi izvori energije su ogroman potencijal ako se pronađu strateška partnerstva, prije svega sa nordijskim ili italijanskim kompanijama, koje imaju iskustva u gradnji hidroelektrana na ekološki prihvatljiv način. Treći način je ulaganje u vjetroenergiju, odnosno vjetroelektrane i solarne elektrane. U ovom trenutku to su skupi izvori energije i obično države da bi ih imale moraju poticati njihovu izgradnju. Na Balkanu je opet to poseban izazov jer to nisu bogate ekonomije, koje sebi mogu priuštiti te skupe izvore energije. U suštini smjer koji nam slijedi u energetici je obnova termo kapaciteta uz strateška partnerstva te usmjeravanje investicija u izgradnju hidroelektrana", objašnjava Čorak.

    On dodaje da je potrebno graditi energetski nezavisan region. Tako se Hrvatska, koja nema rudnih bogatstava treba oslanjati na te izvore koji se nalaze u BiH ili Srbiji. Tako da se može iskoristiti nešto što je nekada bilo zamišljeno kao jedinstveni elektro energetski sistem, nastavi svoj razvojni put u tom drugom, opet jedinstvenom smjeru.

    Važan segment ekonomskog razvoja su i telekomunikacije, koje prolaze kroz važne reforme u cilju borbe i opstanka na tržištu. Kada je u pitanju BiH telekomunikacijski segment je jedan od najplodonosnijih grana razvoja. Ipak, sa svakom novom tranšom kredita kojeg uzimamo od MMF-a građani očekuju informaciju da će "zlatna koka" bh. privrede, BH Telecom biti privatizovan. To se još uvijek ne dešava, a Tomislav Čorak ispred BCG-a objašnjava pozitivne i negativne posljedice privatizacije telekoma.

    "Telekomunikacije su zbog tehnološkog napretka dosta brže ušle u sistem promjena, za razliku od energetike. Tako danas prihodi od klasičnih telekomunikacijskih usluga (fiksna i mobilna telefonija) drastično padaju, što podstiče da svi telekomi u svijetu traže nove izvore prihoda. Ako je firma sama na globalnom tržištu izvjesno je da ćete kao mali ili srednji telekom teže naći svoje mjesto na tržištu, nego da ste dio neke veće korporacije. Ono što treba paziti prilikom privatizacije jeste da investicijski partner osigura daljnji strateški razvoj telekoma. Iako se građani često plaše da bi privatizacija naprimjer telekoma značila drastično povećanje cijena, treba imati na umu da strani investitor koji ulazi na tržište neće drastično povećati cijene, jer će brzo dobiti konkurenciju. Što znači da nema podizanja cijena bez opravdanja. Pozitivni efekti privatizacije telekoma mogu biti konstantni tehnološki napredak i zadržavanje kvalitetnog kadra u industriji. S druge strane negativni efekti zavise od investitora, ukoliko mu je osnovni cilj profit bez da građanima omogući kvalitetnu uslugu", naglašava Čorak.

    Čorak je za Klix.ba komentarisao i nedavnu odluku Centralne banke BiH o uvođenju negativne kamatne stope za komercijalne banke koje na računima rezervi kod Centralne banke imaju deponovano više od deset posto, koliko je obavezna rezerva.

    Tom odlukom je utvrđeno da Centralna banka na iznos sredstava obavezne rezerve ne obračunava naknadu. Na iznos sredstava iznad obavezne rezerve, CBBiH obračunava naknadu po stopi koja je jednaka 50 posto stope koju primjenjuje Evropska centralna banka na depozite komercijalnih banaka.

    Ova odluka znači da će se komercijalne banke "otimati" za klijente, da će kamatne stope vjerovatno biti niže, i u konačnici da će se novac, koji je do sada bio deponovan ulagati u pokretanje biznisa, jer banke žele izbjeći plaćanje negativnih kamatnih stopa.

    "Novac u banci je mrtvi kapital, koji ne donosi korist, a s druge strane je trošak, jer taj novac neko mora čuvati. Zbog toga je očekivano da se sve češće uvode tzv. negativne kamatne stope, što je u zemljama zapadne Evrope već odavno praksa. Međutim, važno je istaći da banka ne može potaknuti ekonomski razvoj. Ako nemamo poduzetnika s idejama, možemo imati novca koliko god, ali bez ideje i investicije to nam ne vrijedi. Ono što banke mogu učiniti jeste pomoć ka pokretanju biznisa. Potez Centralne banke BiH o uvođenju negativnih kamatnih stopa može značiti smanjenje kamata na zaduživanje, ali ako ne bude bilo poduzetničkih ideja na tržištu se ne može mnogo toga uraditi", zaključuje Čorak.
    Energetika.ba / Klix.ba


    Investicije se sele u područje obnovljivih izvora

    Podaci Svjetske banke upućuju na to da se odvija prelazak prema niskougljičnom gospodarstvu. Investicije u područje obnovljivih izvora energije činile su više od 1/2 svih privatnih investicija u 2015. godini, što upućuje na to da se upravo odvija prelazak prema niskougljičnom gospodarstvu, navodi se u izvješću Svjetske banke. Prema tom izvješću, privatne investicije su u 2015. iznosile 111,6 mlrd. dolara, od čega su gotovo 2/3 bile u obnovljive izvore, a cijele te godine bile su veće nego u prethodnih pet godina zajedno. Tako je područje Sunčeve energije ostvatrilo za 72% više investicija nego u prethodnih pet godina. Promatrajući po izvorima energije, u Sunčevu energiju je uloženo 9,4 mlrd. dolara privatnih investicija, kao i u energiju vjetra, dok je u hidroenergiju uloženo 2,9 mlrd. dolara i u geotermalnu energiju 1,3 mlrd. dolara. U Africi su najviše investicija privukli JAR i Maroko, u Južnoj Americi Čile, a u Aziji Kina. Investicije u konvencionalne izvore energiju su pale za 30% u 2015. odnosu na 2014. godinu, na 37,6 mlrd. dolara, prije svega zbog pada cijena nafte i plina. Ukupno gledajući , investicije u energetski sektor privukle su oko 34% svih privatnih investicija u svijetu. Međutim to nije bilo dovoljno da energetika zauzme vodeće mjesto kao najprivlačniji sektor za privatne investicije, već je to promet, u kojem prednjači Turska koja je u 2015. godini potpisala više golemih ugovora u prometu, poput onog za izgradnju nove istanbulske zračne luke, vrijednog 35,6 mlrd. dolara, javlja novinska agencija UPI.
    www.energetika-net.com

     

    Vjetar i sunce sve konkurentniji u odnosu na konvencionalne izvore energije

    "Zahvaljujući političkoj i ekonomskoj podršci obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj, Španjolskoj i drugim zemljama u proteklih dvadeset godina, napravljen je ogroman napredak u pogledu efikasnosti, pogotovo kod vjetroparkova i fotonaponskih panela", kaže Bojan Reščec, direktor RP Globala u Hrvatskoj.

    U intervjuu za Balkan Green Energy News istaknuo je da se ta dva segmenta potvrđuju kao najjeftiniji vid proizvodnje električne energije na sve većem broju tržišta, pored toga što su najčišći.

    Kako se troškovi proizvodnje rapidno smanjuju, energija iz obnovljivih izvora postaje konvencionalnija i RP Global prilagođava tome svoj pristup, kaže Reščec.

    "Radimo na projektima u zemljama u kojima ne postoji sistem poticajnih mjera; stoga moramo biti konkurentni na tržištu, s najnovijom tehnologijom i najnižom proizvodnom cijenom", rekao je i dodao da je glavni cilj kompanije proširenje portfelja proizvodnih kapaciteta te koncentriranje na Zapadnu Europu i odabrane zemlje Centralne i Istočne Europe, kao i Latinsku Ameriku.

    Prema njegovim riječima, glavni kriterij za odabir zemlje je dobro definiran pravni okvir, kao i načelna politička podrška proizvodnji energije iz obnovljivih izvora.

    Upitan o primjeni novog zakonskog okvira za obnovljive izvore u Hrvatskoj i donošenju pratećih propisa, sugovornik BGEN-a je napomenuo da je prošla vlada sastavila neke od podzakonskih akata, ali da ih nije usvojila.

    "Već neko vrijeme čekamo da nastavimo s aktivnostima, jer još nismo dobili jasnu poruku od donosilaca odluka. Sada smo dobili poziv da sudjelujemo u postupku više nego prije, ali ipak – potrebni su nam odgovori na neka bitna pitanja. Voljeli bismo više ulagati u Hrvatsku ukoliko nas bude motivirao pravni okvir", kazao je.

    Reščec kaže da će značaj skladištenja energije porasti jer da se u energetskom sektoru baterije mogu koristiti na razne načine, kao i da je decentraliziranje proizvodnje, uglavnom vezano za energiju sunca, interesantna oblast za kompaniju, prenosi Croenergo.eu.

    RP Global je u travnju pustio u rad vjetroelektranu Rudine sjeverozapadno od Dubrovnika, čime je postao najveći investitor u energiju vjetra na hrvatskom tržištu. Kompanija, čija su sjedišta u Beču i Madridu, ima elektrane u Portugalu, Poljskoj i Hrvatskoj te ugovore o održavanju tri vjetroparka u Francuskoj i solarne elektrane u Tanzaniji. Ukupna vrijednost njene aktive je prošle godine iznosila 383,1 milijun eura, a ima oko stotinu zaposlenih.

    Energetika.ba

     

    Pročitano 672 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive