Jadranski naftovod (JANAF) prikupio je sve potrebne dozvole za izgradnju četiri nova spremnika za naftne derivate na Terminalu Omišalj, što predstavlja strateški investicijski projekt vrijedan više od 30 milijuna eura. Ovaj projekt, najveća pojedinačna investicija JANAF-a u posljednjih nekoliko godina, uključuje izgradnju spremničkih kapaciteta ukupne zapremine 80 tisuća prostornih metara, čime će se kapacitet Terminala Omišalj za skladištenje naftnih derivata udvostručiti, dok će ukupni JANAF-ovi kapaciteti za derivate porasti za trećinu. Natječaj za izvođača radova, koji je u završnoj fazi pripreme, bit će raspisan sredinom ljeta 2025., vjerojatno početkom kolovoza. Izgradnja će započeti nakon odabira izvođača, a puštanje spremnika u rad planirano je za ljeto 2027. godine. Nafta kao energent i resurs će se koristiti još desetljećima za pogon vozila dok će se nafta koristi kao sirovinska baza za proizvodnju velikog broja industrijskih proizvoda vjerojatno još stoljećima.

Dodatni podaci i kontekst:

* Važnost Terminala Omišalj: Terminal Omišalj, smješten na otoku Krku, ključna je točka JANAF-ovog sustava za skladištenje i transport nafte i naftnih derivata. Trenutno raspolaže sa sedam spremnika za derivate kapaciteta 80 tisuća prostornih metara, dok Terminal Žitnjak u Zagrebu ima 35 spremnika kapaciteta 162 tisuće prostornih metara. Povećanje kapaciteta u Omišlju značajno će ojačati JANAF-ovu poziciju na tržištu skladištenja naftnih derivata u regiji, posebice zbog strateške lokacije terminala uz Jadransku obalu, koja omogućava jednostavan pristup pomorskim putovima.

* Ekonomski i strateški značaj: Prema dostupnim informacijama, izgradnja novih spremnika dio je JANAF-ovog plana za povećanje konkurentnosti i ispunjenje rastuće potražnje za skladištenjem naftnih derivata u Europi. Ovaj projekt doprinosi energetskoj sigurnosti Hrvatske i regije, jer JANAF-ov sustav opskrbljuje ne samo domaće rafinerije, već i one u susjednim zemljama poput Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Uz to, projekt je usklađen s europskim ciljevima diversifikacije izvora energije i jačanja infrastrukture za skladištenje nafte.

* Tehnički detalji i infrastruktura: Osim spremnika, projekt uključuje izgradnju prateće infrastrukture, uključujući cjevovode, pumpne stanice i sustave za sigurnost i nadzor. Novi spremnici bit će projektirani prema najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima, uključujući mjere za sprječavanje curenja nafte i zaštitu okoliša, što je posebno važno s obzirom na blizinu Jadranskog mora.

* Financiranje i gospodarski učinci: Iako točni podaci o financiranju nisu javno dostupni, JANAF je u prošlosti dio svojih investicija financirao iz vlastitih sredstava, uz moguće korištenje kredita ili europskih fondova. Projekt vrijedan preko 30 milijuna eura generirat će gospodarske koristi, uključujući nova radna mjesta tijekom faze izgradnje i dugoročno povećanje prihoda JANAF-a od skladištenja. Prema ranijim izvješćima, JANAF-ove investicije u infrastrukturu značajno doprinose lokalnoj i nacionalnoj ekonomiji.

* Okvirni rokovi i natječaj: Uprava JANAF-a očekuje snažan interes domaćih i međunarodnih ponuditelja za natječaj, što je u skladu s trendom rasta interesa za energetske projekte u regiji. Natječaj će vjerojatno privući tvrtke specijalizirane za izgradnju energetske infrastrukture, a odabir izvođača očekuje se u roku od nekoliko mjeseci nakon objave, čime bi radovi mogli započeti krajem 2025. ili početkom 2026. godine.

* Ekološki aspekti: JANAF je u prošlosti naglašavao važnost usklađenosti svojih projekata s ekološkim standardima. Izgradnja spremnika u Omišlju podlijegat će strogim normama, uključujući procjene utjecaja na okoliš, kako bi se smanjio rizik od onečišćenja i zaštitila obalna zona otoka Krka, poznatog po svojoj prirodnoj ljepoti i turističkoj važnosti.

Projekt izgradnje novih spremnika na Terminalu Omišalj predstavlja ključnu investiciju za JANAF, kojom se jača njegova uloga u regionalnom energetskom sektoru. Povećanje kapaciteta za skladištenje naftnih derivata ne samo da povećava operativnu učinkovitost, već doprinosi i energetskoj stabilnosti te gospodarskom razvoju Hrvatske i regije. S obzirom na stratešku važnost projekta, očekuje se visoka razina interesa za natječaj, a uspješna realizacija do ljeta 2027. dodatno će učvrstiti JANAF-ovu poziciju na regionalnom tržištu.

TEHNIČKI PODATCI JANAF-a

Jadranski naftovod (JANAF) je ključni operater naftovodnog sustava u Hrvatskoj, koji upravlja transportom i skladištenjem sirove nafte i naftnih derivata. Osnovan 1974. godine, JANAF upravlja Adria naftovodom, jednim od najznačajnijih naftovodnih sustava u Europi, koji povezuje Jadransko more s rafinerijama u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Sjedište tvrtke nalazi se u Zagrebu, a sustav JANAF-a prostire se na oko 759 km, povezujući terminal Omišalj na otoku Krku s rafinerijama u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Naftovodni sustav:
*Duljina: JANAF-ov naftovod proteže se na 759 km, od terminala Omišalj na Krku do rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji te Bosni i Hercegovini. Sustav uključuje glavnu liniju od Omišlja do Siska, s ograncima prema Virju, Goli (granica s Mađarskom), Slavonskom Brodu i Sotinu (granica sa Srbijom).
* Projektirani kapacitet: Naftovod ima projektirani kapacitet od 34 milijuna tona sirove nafte godišnje, iako trenutni operativni kapacitet varira ovisno o potražnji i tehničkim uvjetima. Na primjer, dionica od Omišlja do mađarske granice ima povećani kapacitet od 14 milijuna tona godišnje uz primjenu aditiva za smanjenje trenja (DRA).
* Podmorski naftovod: JANAF upravlja podmorskim naftovodom između Omišlja i Urinja, koji povezuje terminal Omišalj s rafinerijom u Rijeci.

Skladišni kapaciteti:
* Ukupni kapacitet: JANAF trenutno raspolaže s ukupnim skladišnim kapacitetom od 2,1 milijun m³ za sirovu naftu i 242.000 m³ za naftne derivate.
* Terminal Omišalj:
- Trenutno ima 7 spremnika za naftne derivate kapaciteta 80.000 m³.
- Planira se izgradnja 4 nova spremnika kapaciteta 80.000 m³, čime će se kapacitet za derivate na Omišlju udvostručiti na 160.000 m³.
* Terminal Žitnjak: Ima 35 spremnika za naftne derivate kapaciteta 162.000 m³.
* Ostali terminali: JANAF upravlja terminalima u Sisku, Virju, Slavonskom Brodu i Bosanskom Brodu (BiH), koji prvenstveno služe za skladištenje sirove nafte.

Tehnička infrastruktura:
* JANAF-ov sustav uključuje crpne i mjerno-regulacijske stanice, koje omogućuju efikasan transport i nadzor. Sustav je povezan s međunarodnim naftovodima, uključujući Družba naftovod u Mađarskoj i Slovačkoj.
* Primjena aditiva DRA povećava protok naftovoda, posebice na dionici prema Mađarskoj, čime se optimizira transportni kapacitet.
* Terminal Omišalj opremljen je za pretovar sirove nafte i derivata, s mogućnošću opsluživanja tankera na dubokomorskom sidrištu.

Operativni podaci:
* U 2023. godini JANAF je ostvario prihode od 146,92 milijuna eura, od čega je 72% generirano poslovanjem s inozemnim klijentima, što ukazuje na visoku iskorištenost kapaciteta za međunarodni transport i skladištenje.
* Primjer ugovora: JANAF je s NIS-om (Srbija) sklopio ugovor za transport 10 milijuna tona nafte (±10%) do 31. prosinca 2026. godine, što pokazuje značajan obujam transportnih aktivnosti.

TRANSPORT NAFTE PUTEM JANAF-a

JANAF trenutno opskrbljuje rafinerije u šest zemalja jugoistočne i srednje Europe, a dodatni spremnici za naftne derivate na Terminalu Omišalj povećat će sposobnost opskrbe i diversifikaciju usluga. Zemlje koje JANAF može snabdijevati uključuju:

Hrvatska:
- Rafinerije u Rijeci i Sisku (INA).
- Dodatni spremnici na Omišlju omogućit će veću fleksibilnost u skladištenju derivata za domaće tržište.

Mađarska:
- Rafinerija Duna u Százhalombatti (MOL).
- Kapacitet naftovoda od Omišlja do mađarske granice (14 milijuna tona godišnje) zadovoljava potrebe Mađarske, a dodatni spremnici omogućit će skladištenje većih količina derivata za daljnju distribuciju.

Slovačka:
- Rafinerija u Bratislavi (MOL).
- JANAF-ov naftovod povezan je s Družba naftovodom preko Mađarske, s maksimalnim kapacitetom od 3,68 milijuna tona godišnje za slovačku dionicu. Dodatni spremnici povećat će sigurnost opskrbe derivata.

Srbija:
- Rafinerija u Pančevu (NIS).
- Istočni ogranak naftovoda od Siska do Sotina opskrbljuje Srbiju, a ugovor s NIS-om za 10 milijuna tona do 2026. pokazuje značaj JANAF-a za srpsko tržište. Dodatni spremnici omogućit će skladištenje većih količina derivata za srpske potrebe.

Bosna i Hercegovina:
- Rafinerija u Bosanskom Brodu.
- Ogranak naftovoda od Slavonskog Broda do Bosanskog Broda opskrbljuje ovu rafineriju, a dodatni spremnici na Omišlju povećat će kapacitet za derivate potrebne BiH.

Slovenija:
- Rafinerija u Lendavi.
- Ogranak naftovoda od Virja do Lendave opskrbljuje Sloveniju, a dodatni spremnici omogućit će veću dostupnost derivata za slovensko tržište.

Češka:
- JANAF može opskrbljivati rafinerije u Češkoj (npr. Kralupy i Litvínov) preko Družba naftovoda, koji je povezan s JANAF-ovim sustavom u Mađarskoj. Dodatni spremnici na Omišlju povećat će sposobnost opskrbe derivata za češko tržište.

Ostale zemlje EU:
- S obzirom na status JANAF-a kao strateškog naftovoda Europske Unije (Projekt zajedničkog interesa, PCI), dodatni spremnici omogućit će veću fleksibilnost u opskrbi derivata za šire europsko tržište, posebice u kontekstu diversifikacije izvora energije.

BUDUĆE KOLIČINE TRANSPORTA NAFTE

Trenutni obujam transporta:
- JANAF-ov naftovod trenutno radi ispod projektiranog kapaciteta od 34 milijuna tona godišnje, s procjenama da se koristi oko 30% kapaciteta (oko 10 milijuna tona godišnje).
- Primjeri ugovora:NIS (Srbija): 10 milijuna tona do 2026. (±10%).
- INA (Hrvatska): 960.000 tona u 2022. godini.
- Kapacitet dionice Omišalj–Mađarska (14 milijuna tona) zadovoljava potrebe rafinerija u Százhalombatti (Mađarska) i Bratislavi (Slovačka).

Planovi za budućnost:
- Povećanje transportnih količina: JANAF planira povećati iskorištenost naftovoda kroz nove ugovore i optimizaciju sustava. Memorandum s KazMunayGas-om sugerira potencijal za transport značajnih količina nafte iz Kazahstana, što bi moglo povećati godišnji obujam za nekoliko milijuna tona.
- Diversifikacija izvora: S obzirom na smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti u Europi, JANAF se pozicionira kao ključni tranzitni put za naftu iz drugih izvora (npr. Bliski istok, Kazahstan). Ovo bi moglo povećati transport na 20–25 milijuna tona godišnje u sljedećem desetljeću, ovisno o potražnji i investicijama.
- Skladištenje derivata: Dodatni spremnici na Omišlju (80.000 m³) omogućit će skladištenje većih količina derivata, što može podržati povećanje transporta derivata za 50.000–100.000 tona godišnje, ovisno o tržišnim uvjetima.
- Investicije u infrastrukturu: JANAF planira ulaganja u modernizaciju naftovoda i terminala, što bi moglo povećati operativni kapacitet i omogućiti transport dodatnih 5–10 milijuna tona godišnje u dugoročnoj perspektivi.

Strategijski ciljevi:
- JANAF cilja na povećanje udjela inozemnih klijenata (trenutno 72% prihoda) kroz nove ugovore s rafinerijama u regiji i šire.
- Projekti poput JANAF-Adria Pipelines (PCI) imaju za cilj povećanje povezanosti s europskim naftovodnim mrežama, što bi moglo omogućiti transport većih količina nafte prema zapadnoj Europi.
- U kontekstu zelene tranzicije, JANAF istražuje mogućnosti transporta alternativnih goriva (npr. biogoriva), što bi moglo diverzificirati portfelj i povećati ukupni obujam transporta.

JANAF-ov naftovodni sustav, s projektiranim kapacitetom od 34 milijuna tona godišnje i skladišnim kapacitetom od 2,1 milijun m³ za naftu i 242.000 m³ za derivate, ključan je za energetsku sigurnost Hrvatske i regije. Dodatni spremnici na Omišlju (80.000 m³) povećat će sposobnost opskrbe derivata za Hrvatsku, Mađarsku, Slovačku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju, a potencijalno i Češku te druge zemlje EU. U budućnosti se očekuje povećanje transporta nafte na 20–25 milijuna tona godišnje, uz potencijal za dodatne količine iz novih izvora poput Kazahstana. Investicije u infrastrukturu i strateški projekti dodatno će ojačati JANAF-ovu poziciju kao regionalnog energetskog huba.

PROJEKCIJA POTREBA ZA NAFTOM

Destiljska nafta, koja uključuje frakcije poput dizela, kerozina i lakih ulja, ključna je za transport, industriju i grijanje. Njezino korištenje u budućnosti ovisit će o nekoliko faktora, uključujući globalne energetske trendove, klimatske politike i tehnološki razvoj.

Trenutna upotreba i važnost:
- Destilati nafte, posebice dizel, dominantan je u cestovnom prijevozu (kamioni, autobusi) i pomorstvu, dok se kerozin koristi u zrakoplovstvu. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), globalna potražnja za dizelom i kerozinom činila je oko 30% ukupne potrošnje naftnih derivata 2023. godine, s očekivanim rastom u zemljama u razvoju.
- U Hrvatskoj, prema podacima EUROSTAT-a, naftni derivati (uključujući destilate nafte) čine oko 16,4% ukupne potrošnje energije, s velikim udjelom u prometu i industriji.

Buduće korištenje:
- Kratkoročno (do 2030.): Destilirana nafta zadržat će značajnu ulogu zbog sporog prelaska na alternativna goriva u teškom transportu i zrakoplovstvu. Hrvatska, s rafinerijama INA-e u Rijeci i Sisku, nastavit će prerađivati sirovu naftu u derivate, uključujući destilate nafte, za domaće i regionalno tržište. Dodatni spremnici na Terminalu Omišalj (80.000 m³) povećat će kapacitet za skladištenje derivata, omogućujući veću fleksibilnost u opskrbi.
- Srednjoročno (2030.–2040.): Potražnja za destilatima nafte mogla bi se smanjiti u Europi zbog EU-ovih politika dekarbonizacije (npr. Europski zeleni plan, REPowerEU), koje promiču elektrifikaciju prijevoza i biogoriva. Ipak, u regiji jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, prijelaz na obnovljive izvore bit će sporiji, pa će destilati nafta ostati važni barem do 2035. godine.
- Dugoročno (2040.–2050.): Prema Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030., cilj je smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, uključujući destilate nafte, kroz povećanje udjela obnovljivih izvora (vjetar, solarna energija, geotermalna energija) i energetsku učinkovitost. Ipak, destilati nafte ostat će relevantni za specifične sektore poput pomorstva i zrakoplovstva, gdje su alternativna goriva (npr. vodik, sintetička goriva) još uvijek u razvojnoj tehnološkoj fazi.

Izazovi i ograničenja:
- Hrvatske zalihe nafte iscrpit će se u sljedećih 10 godina, što povećava ovisnost o uvozu.
- Geopolitičke krize (npr. poremećaji u opskrbi kroz Suez ili Hormuški tjesnac) mogu povećati cijene destilata nafte, čime se povećava važnost regionalnih skladišnih kapaciteta poput JANAF-ovih.
- Ekološki pritisci, uključujući stroge EU regulative o emisijama CO2, ograničit će dugoročno korištenje destilata nafte, potičući ulaganja u biogoriva i sintetička goriva.

KREIRANJE GEOPOLITIČKIH ODNOSA

Hrvatska, putem Jadranskog naftovoda (JANAF), igra ključnu ulogu u regionalnom transportu te skladištenju nafte i derivata, što joj omogućuje jačanje geopolitičkih odnosa s partnerskim zemljama. JANAF opskrbljuje rafinerije u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, a potencijalno i Češkoj te drugim zemljama povezanim s Družba naftovodom.

Strateška uloga JANAF-a:
- JANAF-ov naftovod, s kapacitetom od 34 milijuna tona godišnje i skladišnim kapacitetom od 2,1 milijun m³ za sirovu naftu i 242.000 m³ za derivate (koji će se povećati dodatnim spremnicima na Omišlju), ključan je za energetsku sigurnost regije.
- Terminal Omišalj, smješten na otoku Krku, omogućuje uvoz nafte iz Bliskog istoka, Afrike i potencijalno Kazahstana, čime Hrvatska postaje tranzitna točka za alternativne izvore nafte, smanjujući ovisnost o Rusiji.

Geopolitički odnosi s partnerskim zemljama:
* Mađarska: Hrvatska opskrbljuje rafineriju Duna u Százhalombatti, a povećani kapacitet naftovoda (14 milijuna tona godišnje do mađarske granice) jača energetsku suradnju. Ovo Hrvatskoj daje diplomatsku prednost u pregovorima s Mađarskom, posebice u kontekstu MOL-ovog vlasništva nad INA-om.
* Srbija: Ugovor s NIS-om za transport 10 milijuna tona nafte do 2026. pokazuje gospodarsku povezanost, ali i političku osjetljivost, jer Srbija djelomično ovisi o ruskoj nafti. Hrvatska može iskoristiti svoju poziciju za jačanje bilateralnih odnosa i promicanje regionalne stabilnosti.
* Slovačka i Češka: Povezivanje s Družba naftovodom omogućuje opskrbu rafinerija u Bratislavi i potencijalno Češkoj, čime Hrvatska postaje važan partner u smanjenju ovisnosti o Rusiji, što je u skladu s EU-ovim ciljevima (REPowerEU).
* Bosna i Hercegovina: Opskrba rafinerije u Bosanskom Brodu jača gospodarske veze i podržava stabilnost u BiH, gdje Hrvatska ima politički interes zbog hrvatske zajednice.
* Slovenija: Opskrba rafinerije u Lendavi doprinosi gospodarskoj suradnji, a Hrvatska može iskoristiti svoju ulogu za jačanje regionalnih inicijativa poput Inicijative tri mora.
* Kazahstan: Memorandum s KazMunayGas-om (2024.) otvara mogućnosti za transport nafte iz Kaspijskog bazena, čime Hrvatska jača odnose s azijskim partnerima i diversificira izvore.

Geopolitički utjecaj:
* Hrvatska se pozicionira kao regionalni energetski hub, što povećava njezinu važnost u EU-u i regiji. Status JANAF-a kao Projekta zajedničkog interesa (PCI) dodatno jača njezinu ulogu u europskoj energetskoj politici.
* Transport nafte omogućuje Hrvatskoj diplomatski utjecaj u pregovorima o regionalnim pitanjima, poput gospodarske integracije, sigurnosti i klimatskih politika.
* Potencijalno uključivanje u Paneuropski naftovod (od Rumunjske preko Srbije do Hrvatske i Trsta) dodatno bi povećalo Hrvatsku geopolitičku važnost, smanjujući rizik od tankera u Jadranu i povećavajući prihode od tranzita.

ENERGETSKI SAVEZ REPUBLIKE HRVATSKE

Energetski savez Hrvatske sa susjednim zemljama, temeljen na JANAF-ovom naftovodnom sustavu i povećanim skladišnim kapacitetima, ima višeslojni značaj:

Energetska sigurnost:
* Savez osigurava stabilnu opskrbu sirovom naftom i derivatima za rafinerije u regiji, smanjujući rizik od nestašica tijekom globalnih kriza. Dodatni spremnici na Omišlju (puštanje u rad 2027.) povećat će kapacitet za derivate, omogućujući brži odgovor na tržišne potrebe.
* Hrvatska, kao članica EU-a, promiče regionalnu suradnju u skladu s Direktivom 2009/119/EZ, koja obvezuje države na održavanje minimalnih zaliha nafte i derivata.

Gospodarski benefiti:
* Transport i skladištenje nafte generiraju prihode za Hrvatsku (npr. 72% JANAF-ovih prihoda dolazi od inozemnih klijenata).
* Savez podržava gospodarski razvoj susjednih zemalja, jer osigurava gorivo za industriju i promet, čime se jača regionalna trgovina.

Politička stabilnost:
* Energetska suradnja smanjuje napetosti između zemalja jugoistočne Europe, posebice u kontekstu povijesnih sukoba na Balkanu. Hrvatska, kao posrednik u opskrbi, može igrati ulogu stabilizatora.
* Savez jača položaj Hrvatske u regionalnim inicijativama poput Inicijative tri mora i Srednjoeuropske inicijative, gdje energetska sigurnost postaje ključni prioritet.

Ekološki aspekt:
* Modernizacija JANAF-ovog sustava (npr. povećanje sigurnosti transporta i zaštite okoliša) podržava regionalne napore za usklađivanje s EU-ovim ekološkim standardima.
* Ipak, terminal Omišalj izaziva zabrinutost zbog utjecaja na turizam i okoliš, s 90,9% ispitanika u anketi koji smatraju da smanjuje posjete turista.

SMANJENJE OVISNOSTI O RUSIJI

Energetsko povezivanje Hrvatske sa susjednim zemljama putem JANAF-a značajno doprinosi smanjenju ovisnosti o ruskoj nafti, što ima dalekosežne posljedice za politički utjecaj Rusije u istočnoj Europi.

Smanjenje ovisnosti o Rusiji:
* Trenutna situacija: Rusija je 2019. bila drugi najveći izvoznik nafte u svijetu, opskrbljujući 48 zemalja, uključujući Mađarsku, Slovačku i Srbiju, koje su povezane s JANAF-ovim sustavom preko Družba naftovoda.
* REPowerEU plan: EU-ov plan, pokrenut 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu, cilja na potpuno ukidanje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima do 2027. JANAF igra ključnu ulogu u diversifikaciji europskih izvora, omogućujući uvoz nafte iz Bliskog istoka, Afrike i potencijalno Kazahstana preko Terminala Omišalj.
* Dodatni spremnici: Povećanje kapaciteta za derivate na Omišlju omogućit će skladištenje većih količina alternativnih derivata, smanjujući potrebu za uvozom iz Rusije. Ovo je posebno važno za Mađarsku i Slovačku, koje su povijesno bile ovisne o ruskoj nafti putem Družba naftovoda.
* Kazahstan kao alternativa: Memorandum s KazMunayGas-om omogućuje potencijalni uvoz kaspijske nafte, što bi dodatno smanjilo ovisnost o Rusiji.

Smanjenje političkog utjecaja Rusije:
* Energetska ucjena: Rusija je koristila energetiku kao sredstvo političkog pritiska, posebice na zemlje istočne Europe (npr. plinske krize s Ukrajinom 2006. i 2009.). Smanjenje ovisnosti o ruskoj nafti oslabit će ovu polugu.
* Mađarska i Slovačka: Ove zemlje, često politički bliže Rusiji unutar EU-a, postat će manje osjetljive na ruski pritisak ako Hrvatska osigura alternativne izvore nafte. Ovo jača jedinstvo EU-a u sankcijama protiv Rusije.
* Srbija: Iako Srbija ima bliske odnose s Rusijom, opskrba putem JANAF-a smanjuje njezinu ovisnost o ruskoj nafti, što može postupno smanjiti politički utjecaj Rusije u Beogradu.
* Regionalna stabilnost: Smanjenje ruske energetske dominacije podržava geopolitičku stabilnost u istočnoj Europi, jer zemlje poput Mađarske, Slovačke i Srbije postaju više integrirane u europske energetske mreže, smanjujući prostor za ruske geopolitičke igre.

Dugoročni učinci:
* Energetsko povezivanje putem JANAF-a podržava europski Strateški kompas za sigurnost i obranu do 2030., koji naglašava potrebu za energetskom neovisnošću.
* Smanjenje političkog utjecaja Rusije olakšat će zemljama istočne Europe usklađivanje s europskim politikama, uključujući zelenu tranziciju i sankcije protiv Rusije, čime se jača regionalna kohezija.
* Hrvatska, kao ključni igrač u ovom procesu, dobiva veći diplomatski utjecaj unutar Europske Unije i regije, što može podržati njezine interese u drugim područjima (npr. pregovori o INA-i, regionalna sigurnost).

Zaključak
Korištenje destilata nafte značajno će se koristiti u Hrvatskoj i regiji do 2035. godine, posebice za transport i industriju, ali korištenje nafte postupno će se smanjivati zbog europskih klimatskih ciljeva. Hrvatska, putem JANAF-a, igra ključnu ulogu u geopolitičkim odnosima, opskrbljujući naftom i derivatima Mađarsku, Slovačku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i potencijalno Češku, čime jača svoju poziciju kao regionalni energetski hub. Energetski savez sa susjednim zemljama osigurava energetsku sigurnost, gospodarske koristi i političku stabilnost, dok povećani skladišni kapaciteti na Omišlju podržavaju diversifikaciju izvora. Ovo povezivanje značajno smanjuje ovisnost o ruskoj nafti, oslabljujući politički utjecaj Rusije u istočnoj Europi i jačajući europsku energetsku neovisnost u skladu s planom REPowerEU. Hrvatska time postaje važan igrač u promicanju regionalne stabilnosti i europske integracije.