Slovačka Republika je kontinentalna zemlja u središtu Europe što joj ograničava mogućnost dobave energenata putem riječnih ili morskih svjetskih energetskih koridora. Sve zemlje srednje i istočne Europe su desetljećima izgrađivale energetsku infrastrukturu koja je povezana na ruski energetski sustav odnosno na energetski sustav bivšeg Sovjetskog saveza (Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika - SSSR).

Rat između Rusije i Ukrajine nameće potrebu stvaranja novih energetskih saveza kao i potrebu izgradnje novih energetskih transportnih koridora s novim neovisnim dobavnim pravcima energije. Republika Hrvatska nudi svoju energetsku transportnu infrastrukturu kao pouzdan partner svim zainteresiranim zemljama na korištenje radi transporta energenata nafte, zemnog plina i električne energije te alternativno zelenog vodika u budućnosti. Republika Hrvatska se u duhu novih geopolitičkih odnosa razvija kao ozbiljno strateško energetsko čvorište za dugoročni transport energije prema svim susjednim zainteresiranim zemljama.

HRVATSKO-SLOVAČKI GOSPODARSKI FORUM

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i predsjednik Slovačke Republike Peter Pellegrini, koji je boravio u službenom posjetu Republici Hrvatskoj, sudjelovali su na otvorenju Hrvatsko-slovačkog gospodarskog foruma. Forum je održan u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu, a organizirali su ga Hrvatska udruga poslodavaca, Slovačka agencija za razvoj ulaganja i trgovinu i Veleposlanstvo Slovačke Republike u Hrvatskoj.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ističe:

„Drago mi je što vas mogu pozdraviti prigodom otvaranja Hrvatsko-slovačkog gospodarskog foruma koji se održava prigodom službenog posjeta predsjednika Slovačke Republike. Gospodine predsjedniče, Vaša prisutnost u Hrvatskoj, zajedno s brojnim predstavnicima slovačkog gospodarstva, jasan je signal interesa za jačanje suradnje naših dviju država.

Razgovori koje smo jutros vodili bili su konkretni, otvoreni i sadržajni. Naši bilateralni odnosi su stabilni i bez ikakvih ozbiljnih otvorenih pitanja. Naše povijesne i prijateljske veze sežu 500 godina u povijest, od prvog doseljavanja Hrvata u Slovačku. Ovaj forum nadovezuje se na te veze i pokazuje da postoji volja s obje strane – i politička i poduzetnička – da se naši odnosi prodube, posebno na ekonomskom planu.

Vidim da je ovdje prisutno dosta predstavnika raznih industrija – od energetike i e-mobilnosti, poljoprivrede, informacijske tehnologije pa sve do obrambene i papirne industrije. Dakle, ne pričamo o jednoj ili dvije niše, već o dosta širokom spektru područja u kojima postoji prostor i volja za suradnju i to ne samo deklarativnu nego stvarnu, mjerljivu, dugoročnu.

Hrvatska i Slovačka dijele slična iskustva, ne samo kao članice Europske unije, nego i u političko-ekonomskom razvoju nakon transformacije i tranzicije ekonomskog i političkog sustava. Znamo što znači graditi sustave, privlačiti ulaganja, graditi poduzetništvo. I u tom kontekstu, vjerujem da ima puno prostora za učenje jednih od drugih, ali i za zajedničke projekte, osobito u inovacijama, novim tehnologijama i industrijama budućnosti.

Ekonomska strategija rezultat je pažljivog planiranja i analize, te zajedničkog rada i susreta interesa različitih sudionika. Od Europske unije, pa do razine nacionalnih država, svi sudionici slijede vlastite interese. Ključ uspjeha je oduvijek isti: pronaći zajedničke interese kako bi igra imala pozitivnu sumu. Često to i sam spominjem, možda malo grubo, možda katkada i nije najjasnije, ali želim to ponovno naglasiti – kao država, u borbi za neki interes moraš biti sebičan, to ne znači i prljav prema drugima. Nikome drugome nije više stalo do nas od nas samih. Jednako kao što države moraju biti orijentirane u borbi za vlastite interese, što je i zdravo, tako i poduzeća moraju racionalno i samo-zainteresirano procjenjivati mogućnosti suradnje na obostranu korist. Vi to vjerujem razumijete, ja to tako vidim i to ne znači da ne uvažavamo interese drugih, već tražimo prilike da se ti interesi podudaraju i uzajamno podupiru i nadograđuju.

Gospodarski forumi organiziraju se s tom svrhom i zato predstavljaju važan aspekt gospodarskog djelovanja i gospodarske diplomacije. Razgovarajte, analizirajte prilike i mogućnosti te pronađite zajedničke interese u obostranu korist naših zemalja. Aktivno doprinesite ekonomskoj strategiji naših, već sada, dobrih odnosa. Uspješna ekonomska strategija podrazumijeva dvije stvari. Ona oblikuje tržišne mogućnosti za poduzeća, ali istodobno oblikuje i dobre mogućnosti zaposlenja za radnike.

Treba imati na umu jednu stvar. EU fondovi nam pružaju mogućnost hvatanja koraka sa centrom EU, s gravitacijskim centrom, financijskim, ali taj „prozor mogućnosti“ je otvoren i neće još dugo ostati otvoren. Hrvatska se, uz Grčku i Španjolsku, nalazi među tri zemlje koje su imale najveću alokaciju sredstava iz Plana za oporavak i otpornost, međutim, istodobno Hrvatska, nažalost – prema analizi Europske komisije pa tu treba biti oprezan, ali prenosimo – nije među zemljama za koje se očekuje da će od tih alokacije najviše profitirati u terminu očekivanog rasta BDP-a, od Plana za oporavak i otpornost. Odgovor leži u nedovoljnoj produktivnosti, a kako bi nju povećali potrebne su nam, među ostalim, privatne investicije. Potrebni su nam gospodarski forumi i partneri koji će, sudjelujući na njima, pronaći zajednički interes u obostranu korist. To je, ponavljam, i naš interes i za svoj interes moramo brinuti. Jednako tako i Slovačka.

Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u organizaciji Foruma – Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Slovačkoj agenciji za razvoj ulaganja i trgovinu, Veleposlanstvu Slovačke Republike u Zagrebu, kao i svima koji su prepoznali važnost ovog susreta. Hvala Sveučilištu u Zagrebu, na čelu s rektorom Lakušićem na gostoprimstvu.

I na kraju – gospodarska suradnja nije pitanje formalnosti, već interesa, razumijevanja i spremnosti na suradnju. A to danas ovdje imamo. Hvala vam na tome i želim vam uspješne razgovore, dogovore i uspješan rad.“

Predsjednik Slovačke Republike Peter Pellegrini ističe:

Predsjednik Pellegrini zahvalio je hrvatskom predsjedniku na osobnoj i političkoj podršci uoči stupanja na dužnost te istaknuo da je predsjednik Milanović bio prvi državnik s kojim se susreo nakon izbora. „Zahvaljujem se na izvrsnom razgovoru i savjetima koje mi je dao prije početka mog mandata“, rekao je.

U svojoj izjavi, predsjednik Slovačke podsjetio je i na snažnu podršku koju je njegova zemlja pružila Hrvatskoj na europskom putu. „Sretan sam što je parlament Slovačke Republike bio prvi od članica EU-a koji je potvrdio i odobrio ulazak Hrvatske u Uniju“, istaknuo je i posebno naglasio spremnost Slovačke da podupre Hrvatsku u njezinim daljnjim integracijskim ambicijama, odnosno „Slovačka u potpunosti podupire Hrvatsku i daje punu podršku njenom članstvu u OECD-u.“ Također, istaknuo je interes Slovačke za suradnju u području korištenja LNG terminala na Krku te mogućnost povezivanja s hrvatskom infrastrukturom za transport energenata."

BILATERALNI SASTANCI HRVATSKA-SLOVAČKA

Tijekom boravka predsjednika Pellegrinija u Uredu predsjednika, održani su i bilateralni sastanci na ministarskoj razini. U odvojenim susretima sastali su se ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović i ministar unutarnjih poslova Slovačke Republike Matúš Šutaj Eštok, kao i ministrica gospodarstva Slovačke Republike Denisa Saková s ministrom gospodarstva Republike Hrvatske Antom Šušnjarom.

Ministar Šušnjar susreo se s potpredsjednicom Vlade i ministricom gospodarstva Slovačke Republike Denisom Sakovom.

U središtu razgovora bila je rekordna razina gospodarske razmjene i zajednička ambicija za dodatnim jačanjem suradnje u sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i industrije. Sugovornici su istaknuli da Hrvatska i Slovačka danas imaju iznimno čvrstu gospodarsku povezanost, koja se temelji na povjerenju investitora i političkoj volji za produbljenjem odnosa. Robna razmjena između dviju zemalja u 2024. godini dosegla je 1,5 milijardi eura, što predstavlja rast od gotovo 44 posto u odnosu na godinu ranije. Posebno se ističe rast hrvatskog izvoza u Slovačku od čak 122 posto, a pozitivni trend nastavio se i u 2025., s rastom od 111 posto u prvom tromjesečju.

U razgovoru je naglašen i investicijski potencijal: Slovačka je 18. strani ulagač u Hrvatskoj, s gotovo pola milijarde eura ukupnih ulaganja. Kao primjeri uspješne suradnje istaknuti su projekt slovačke tvrtke SkyToll u modernizaciji sustava naplate cestarina te preuzimanje zagrebačkog Gredelja od strane tvrtke Tatravagonka, što predstavlja važan doprinos obnovi hrvatske industrijske baze.

„Hrvatska i Slovačka imaju snažne gospodarske temelje i jasno izražen interes za suradnju. Naš cilj je te odnose razvijati kroz konkretne projekte, nova ulaganja i dublje povezivanje tržišta,“ poručio je ministar Šušnjar.

Ministar Šušnjar i ministrica Saková razgovarali su i o ulozi Hrvatske kao energetskog čvorišta, uz poseban osvrt na LNG terminal na Krku i mogućnosti povezivanja energetskih sustava srednjoeuropskih zemalja putem JANAF-a. Sugovornici su se složili da upravo energetska sigurnost i zajednički energetski projekti predstavljaju sljedeći korak u razvoju odnosa.

Susret je održan u sklopu posjeta predsjednika Slovačke Republike Petera Pellegrinija Republici Hrvatskoj. Predsjednik Slovačke susreo se s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, a o gospodarskoj i političkoj suradnji dva su izaslanstva razgovarala na radnom ručku.

SURADNJA OIEH I CHSOK

Potpisan je memorandum o suradnji između Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i Hrvatsko-slovačke gospodarske komore (CHSOK). Ovaj korak označava početak partnerske suradnje usmjerene na jačanje međunarodnog gospodarskog dijaloga, promociju obnovljivih izvora energije te zajedničko poticanje održivog razvoja i investicija u energetski sektor.

Memorandum su potpisali predstavnici obje organizacije uz zajedničku poruku o važnosti povezivanja tržišta, iskustava i znanja za ubrzanje energetske tranzicije u Hrvatskoj i Slovačkoj.

Suradnja će biti usmjerena na organizaciju poslovnih događanja, promociju zajedničkih inicijativa te povezivanje tvrtki i investitora iz područja obnovljivih izvora energije i povezanih sektora. Time se otvaraju dodatne prilike za hrvatske i slovačke tvrtke koje žele razvijati održive projekte i jačati međunarodnu prisutnost.

„Veseli nas što ćemo kroz ovu suradnju dodatno otvoriti vrata međunarodnoj poslovnoj zajednici te zajedno s Hrvatsko-slovačkom komorom promovirati prilike koje sektor obnovljivih izvora energije nudi. Vjerujemo da sinergija između industrije, gospodarstva i međunarodnih partnera može biti snažan pokretač promjena” istaknula je prilikom potpisivanja Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a.

„Ova suradnja donosi dodatnu vrijednost svim našim članovima, osobito onima aktivnima u području energetike i obnovljivih izvora energije. Suradnja je započela još u rujnu prošle godine, a njezinim formaliziranjem današnjim potpisom otvaramo prostor za daljnje produbljivanje partnerstva“ istaknuo je predsjednik CHSOK-a Mario Gržinić.

O Hrvatsko-slovačkoj gospodarskoj komori
Hrvatsko-slovačka gospodarska komora osnovana je 2008. godine kao međunarodna organizacija s ciljem jačanja i razvoja gospodarskih odnosa između Hrvatske i Slovačke. Osim što aktivno potiče trgovinu i investicije, Komora doprinosi razvoju suradnje i u područjima gospodarstva, kulture, turizma i drugih sektora. Kroz široku mrežu kontakata i stručnu podršku, Komora pruža usluge prilagođene potrebama svojih članova te im pomaže u sigurnom i uspješnom poslovanju na hrvatskom i slovačkom tržištu. Vjeruje da je integracija gospodarskih, društvenih i kulturnih veza ključna za stvaranje snažne i prosperitetne zajednice.

O OIEH-u
Obnovljivi izvori energije Hrvatske okupljaju energetske tvrtke i stručnjake iz sektora obnovljivih izvora energije, djelujući kao strateški think-thank za razvoj zelene energije. Cilj je pozicionirati domaću proizvodnju iz obnovljivih izvora kao održivu gospodarsku granu i osigurati društvenu podršku tranziciji na čistu energiju. OIEH potiče inovativne modele koji povezuju industriju, poduzetništvo i građane – kroz lokalnu proizvodnju, agrosolare i akvasolare, energetske zajednice, virtualne elektrane, industrijske zone i sustave za pohranu energije – kako bi se postigli održivi i cjenovno prihvatljivi energetski modeli.

ANALIZA ENERGETSKE INFRASTRUKTURE SLOVAČKE REPUBLIKE

Ova analiza pruža detaljan uvid u potrošnju energije i strukturu proizvodnih energetskih pogona u Slovačkoj, temeljeno na podacima iz službenih statistika, izvještaja i specijaliziranih baza podataka. Analiza obuhvaća uvoz nafte, prirodnog plina i električne energije te detaljan pregled rafinerija, podzemnih skladišta, aktivnih bušotina i elektrana za proizvodnju električne energije.

Uvoz energije: Podaci i kontekst
Slovačka, zemlja s ograničenim domaćim resursima fosilnih goriva, uvelike ovisi o uvozu energije. Prema podacima Enerdata, u 2023. godini uvoz sirove nafte iznosio je 5,4 milijuna tona, uglavnom iz Rusije (96% u 2022., putem cjevovoda Družba), što ukazuje na visoku ovisnost o jednom izvoru energenata. Ova količina odgovara potrošnji od 4,1 milijuna tona, s naglaskom na transportni sektor (57%).

Za prirodni plin, potrošnja u 2023. iznosila je 4,3 milijarde kubičnih metara (bcm), uz pad od 5% u odnosu na 2022., uglavnom zbog smanjenja potrošnje u elektranama (-42%) i stambenom sektoru (-13%) uslijed visokih cijena. S obzirom na malu domaću proizvodnju (oko 3,496 milijuna kubičnih stopa godišnje u 2015.), većina potrošnje pokriva se uvozom. U 2020. godini 81% uvoza dolazilo je iz Rusije, no od tada su se intenzivirali pokušaji diverzifikacije, uključujući ugovore s Azerbajdžanom od 2024.

Za električnu energiju uvoz u 2023. iznosio je 10,648 TWh. Međutim, s dovršetkom novih nuklearnih reaktora u Mochovcima 2023. i 2024., Slovačka je postala neto izvoznik električne energije, što može smanjiti buduće uvoze. Potrošnja električne energije u 2023. iznosila je 22,3 TWh, dok je proizvodnja bila 28,82 TWh, što ukazuje na neto izvoz od oko 17,168 TWh, uzimajući u obzir uvoz od 10,648 TWh i procjenjeni izvoz od oko 10,598 TWh.

Analiza proizvodnih energetskih pogona
Proizvodni energetski pogoni u Slovačkoj obuhvaćaju rafinerije, podzemna skladišta, bušotine i elektrane, svaki s posebnim karakteristikama i ulogom u nacionalnom energetskom sustavu.

Rafinerije nafte
Glavna i jedina značajna rafinerija nafte u Slovačkoj je Slovnaft, smještena u Bratislavi, dio MOL grupe od 2000. Prema službenim podacima sa stranice Slovnafta, kapacitet rafinerije iznosi 5,5 do 6 milijuna tona sirove nafte godišnje, što je u skladu s uvozom od 5,4 milijuna tona u 2023. Rafinerija je poznata po visokoj složenosti, svrstavajući se među tri najmodernije u Europi, s fokusom na proizvodnju visokokvalitetnih goriva bez sumpora.

Podzemna skladišta prirodnog plina
Slovačka ima razvijenu infrastrukturu podzemnih skladišta prirodnog plina, ključnu za sigurnost opskrbe tijekom zimskih mjeseci. Prema podacima AGSI+ (Aggregated Gas Storage Inventory), ukupni kapacitet iznosi 35,17 TWh, što odgovara približno 3,33 bcm (uz konverziju 1 bcm ≈ 10,55 TWh). Glavni operateri uključuju NAFTA i POZAGAS, s značajnim skladištem blizu Malackyja (kapacitet 6,9 TWh). Ova infrastruktura koristi iscrpljena plinska polja, s komercijalnom uporabom od 1973., i ključna je za sezonsko skladištenje i balansiranje mreže.

Aktivne bušotine za naftu i prirodni plin
Prema istraživanju objavljenom u MDPI (2021.), u 2020. godini registrirano je 270 bušotina u Slovačkoj, kojima upravlja NAFTA, od kojih je 61 bila aktivna, 11 planirano, a 198 zatvoreno. Aktivne bušotine nalaze se uglavnom u Bečkom bazenu, Dunavskoj nizini i Istočnoj Slovačkoj nizini, gdje se vodi eksploatacija naftnih i plinskih ležišta. Ova brojka od 61 aktivne bušotine vjerojatno je i dalje relevantna, s obzirom na ograničenu domaću proizvodnju (3,496 milijuna kubičnih stopa plina godišnje u 2015.).

Elektrane za proizvodnju električne energije
Struktura elektrana za proizvodnju električne energije u Slovačkoj obuhvaća različite izvore, s naglaskom na nisko-ugljične tehnologije ključne su sljedeće:

Nuklearne elektrane:
* Bohunice NPP: Dvije aktivne jedinice (3 i 4), svaka po 505 MWe, u radu od 1985.
* Mochovce NPP: Tri aktivne jedinice (1, 2 i 3) s kapacitetima od 500 MWe, 500 MWe i 471 MWe, te četvrta jedinica u izgradnji. Nuklearna energija čini 62% ukupne proizvodnje električne energije u 2023., prema procjenama Statista (detalji dostupni uz pretplatu, bazirano na Ember Climate).

Hidroelektrane:
Ključne hidroelektrane uključuju
* Čierny Váh (735 MWe, s pumpnim skladištenjem),
* Gabčíkovo (720 MWe),
* Liptovská Mara (198 MWe, s pumpnim skladištenjem),
* Mikšová (94 MWe),
* Nosice (68 MWe),
* Považská Bystrica (55 MWe),
* Ružín (60 MWe, s pumpnim skladištenjem)
* i druge manje stanice s ukupnim maksimalnim kapacitetom do 50 MW. Hidroenergija čini oko 16% ukupne proizvodnje, prema procjenama Statista.

Plinske elektrane:
Važne plinske elektrane uključuju
* Malženice (436 MWe),
* PPC Bratislava (218 MWe)
* Levice (80 MWe),
koje doprinose fleksibilnosti sustava. Podaci su bazirani na Wikipediji, bez specifičnih udjela u ukupnoj proizvodnji, ali vjerojatno čine dio kategorije "ostali fosilni izvori".

Termoelektrane na ugljen:
* Nováky Power Plant (518 MWe, ugljen, biomasa, gorivo na naftu) zatvorena je 2023.,
* Vojany Power Station (1320 MWe, crni ugljen, gorivo na naftu, prirodni plin) zatvorena u proljeće 2024.,

Ova analiza ukazuje na snažan fokus Slovačke na nuklearnu i hidroenergiju, uz dodatnu ulogu plinskih elektrana, dok su termoelektrane na ugljen ukinute, podržavajući ciljeve dekarbonizacije do 2050.

Ovaj detaljan pregled pruža sveobuhvatan uvid u energetski sektor Slovačke, uzimajući u obzir trenutne politike, infrastrukturu i buduće projekte, uključujući planove za dodatne nuklearne kapacitete i diverzifikaciju izvora energije.

 

OVISNOST SLOVAČKE REPUBLIKE O RUSIJI

Ovaj dio pruža detaljan uvid u energetsku ovisnost Slovačke o Rusiji po pitanju uvoza nafte, prirodnog plina i nuklearnog goriva, te analizira kako ova ovisnost oblikuje ukupnu vanjsku politiku Slovačke Republike. Podaci su bazirani na dostupnim izvještajima, statistikama i vijestima, uzimajući u obzir trenutne politike i geopolitičke prilike, posebno u kontekstu sukoba u Ukrajini i sankcija EU-a.

Analiza uvoza nafte
Slovačka je u 2024. godini bila visoko ovisna o ruskoj nafti, s procjenjenom ovisnošću od oko 87%. Slovačka je u 2024. uvezla 8,7 milijuna tona ruske sirove nafte zajedno s Mađarskom, što ukazuje na visoku ovisnost, s udjelom od gotovo 87%. Ova ovisnost potvrđena je i izjavama slovenskog premijera Roberta Fica, koji je u listopadu 2024. naglasio "fundamentalni interes" u održavanju tranzita ruske nafte preko Ukrajine, navodeći pritisak Europske komisije za prekid tih tokova.

Ruska nafta dolazi preko cjevovoda Družba, čija je kapacitet u slovenskom dijelu 20 Mt/godišnje, no uvoz od 5,4 Mt u 2023. ukazuje da je većina opskrbe iz Rusije. Napori za diverzifikaciju, poput korištenja cjevovoda Adria, bili su ograničeni, posebno nakon prekidanja isporuka Lukoila u srpnju 2024. zbog ukrajinskih sankcija, što je dodatno istaknulo ovisnost.

Analiza uvoza prirodnog plina
Za prirodni plin, ovisnost Slovačke o Rusiji procjenjuje se na oko 80%, temeljeno na podacima iz 2020. godine (81%, prema Wikipediji) i nedavnim naporima za diverzifikaciju. Potrošnja prirodnog plina u 2023. iznosila je 4,3 bcm, s malom domaćom proizvodnjom (3,496 milijuna kubičnih stopa godišnje u 2015., prema Worldometeru), što znači da većina dolazi iz uvoza.

Prema izvještajima, tranzit ruskog plina preko Ukrajine prestao je u prosincu 2024., što je utjecalo na opskrbu, no Slovačka je i dalje ovisna o ruskim izvorima, posebno preko drugih ruta poput TurkStreama. Članak na Bruegelu iz listopada 2024. navodi da je ukrajinski tranzit u 2023. pokrivao 65% potražnje za plinom u Austriji, Mađarskoj i Slovačkoj, što ukazuje na visoku ovisnost prije prekidanja. Napori za diverzifikaciju uključuju ugovore s tvrtkama poput BP, ExxonMobil, Shell, RWE i Eni, te LNG opskrbu preko Poljske (Orlen, uglavnom iz SAD-a od srpnja 2024.), no ovisnost o Rusiji ostaje značajna, posebno zbog otpora planovima EU-a za ukidanje uvoza do 2027..

Analiza uvoza nuklearnog goriva
Slovačka je potpuno ovisna o Rusiji za nuklearno gorivo, s ugovorom s ruskom tvrtkom TVEL (dio Rosatoma) potpisanim 2019. za isporuke od 2022. do 2026., s mogućnošću produženja do 2030. U 2023. Slovačka je uvezla 229 tona nuklearnog goriva iz Rusije, što je gotovo trostruko više nego u prethodnim godinama, za svoje VVER-440 reaktore u Mochovcima i Bohunicama. Euractiv navodi da Slovačka trenutno nema alternativnih izvora, a planovi za domaću eksploataciju uranija u istočnom dijelu zemlje još nisu operativni i zahtijevaju godine za realizaciju. Ova potpuna ovisnost potvrđena je i otporom prema planovima EU-a za ukidanje uvoza nuklearnog goriva, navedenim u priopćenju Ministarstva gospodarstva Slovačke iz svibnja 2025.

Utjecaj na vanjsku politiku
Energetska ovisnost Slovačke o Rusiji značajno oblikuje njezinu vanjsku politiku, potičući održavanje bliskih veza s Moskvom kako bi se osigurala kontinuirana opskrba energijom. Prema vijestima, Slovačka se protivi planovima EU-a za postupno ukidanje uvoza ruske energije, što je vidljivo u izjavama premijera Roberta Fica, koji je kritizirao pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini i prijetio odbijanjem podrške sankcijama EU-a protiv Rusije. Ova politika odražava potrebu za zaštitom energetskih interesa, posebno u kontekstu gospodarskih i sigurnosnih rizika od prekidanja uvoza, što je naglašeno u priopćenju Ministarstva gospodarstva iz svibnja 2025., gdje se navodi negativan utjecaj na cijene energije i konkurentnost industrije.

 

Ova ovisnost ograničava sposobnost Slovačke da zauzme jači stav protiv Rusije, posebno u kontekstu sukoba u Ukrajini, što je izazvalo kritike unutar EU-a. Na primjer, Fico je opisan kao jedan od najbližih saveznika Vladimira Putina u Europi, što odražava potrebu za održavanjem stabilnih odnosa s Rusijom radi osiguravanja energetske sigurnosti. Napori za diverzifikaciju, poput ugovora s Azerbajdžanom za plin ili planova za domaću eksploataciju uranija, još uvijek su u ranoj fazi i ne mijenjaju trenutnu ovisnost u kratkom roku.

Ovaj detaljan pregled ukazuje na to da je ENERGETSKA OVISNOST Slovačke o Rusiji ključan faktor u njezinoj vanjskoj politici, potičući održavanje obveznih bliskih odnosa Slovačke s Rusijom kao i otpor Slovačke prema politikama Europske Unije koje bi mogle ugroziti energetsku sigurnost Slovačke Republike.