Hrvatska se opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. Za potrebe 'zelene tranzicije' hrvatska Vlada osigurala je u višegodišnjem financijskom okviru Europskoj unije 9,15 milijardi eura i to će biti pokretač ukupnog ubrzanog razvoja države, poručio je premijer Andrej Plenković sudionicima konferencije Hanza Medije 'Energetika 2021. upravljanje zelenom tranzicijom' koja je u hotelu Esplanade okupila vodeće menadžera, stručnjake i poduzetnike u energetici.

Podsjetivši da ukupni iznos na koji Hrvatska računa u predstojećem sedmogodišnjem proračunskom planu EU doseže 24,5 milijarde eura, Plenković je upozorio kako na programe Unije koji se odnose na regionalni razvoj i kohezijsku politiku otpada 9,15 milijardi eura.

To je 16 posto prošlogodišnjeg BDP-a Hrvatske, to je najviši udio među članicama Europske unije. Koncept našeg energetskog razvoja mora se temeljiti na novim i čistim tehnologijama, inovacijama i istraživanjima, a sredstva koja smo osigurali kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku EU omogućit će nam tu 'zelenu tranziciju' – poručio je premijer koji se u skup u Esplanadi uključio videovezom.

Klimatski neutralno gospodarstvo
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, nastupivši na prvome od dva panela na današnjoj konferenciji, podsjetio je da se Hrvatska opredijelila za klimatski neutralno gospodarstvo do 2050..

U ostvarenju spomenutog cilja suočit ćemo se s čitavim nizom izazova, od osiguranja novih kapaciteta prijenosa energije, preko povećanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije do izvora financiranja svih tih pothvata - upozorio je ministar Ćorić. Nadovezavši se pitanje buduće prijenosne mreže, predsjednik Uprave HOPS-a Tomislav Plavšić otkrio je kako su u desetogodišnjem planu razvoja HOPS-a predviđene investicije u nove prijenosne mreže i upravljanje njima.

Pripremamo se za energetsku tranziciju u prijenosu, tu su veliki izazovi ali i prilike. Znamo što nam je činiti - poručio je Plavšić na panelu na kojem su, uz ministra Ćorića i Plavšića, sudjelovali i članica uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić, direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš i voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade Šilović uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine.

Velike investicije HEP-a
Kada su u pitanju investicije naših najvećih energetskih kompanija u zelenu tranziciju, na skupu je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić, prije svega, podsjetio na istovrsna ulaganja HEP-a u proteklih godinu dana.

U rad smo pustili sunčanu elektranu Vis priključne snage 3,5 megavata te započeli izgradnju sunčanih elektrana Obrovac, snage 7,35 megavata, i Cresa od 6,5 megavata. Najavio je Barbarić nastavak investicija u sunčane elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri, te sunčane elektrane u gospodarskim zonama Stankovci i Vrlika. U planu je, prema riječima prvog čovjeka HEP-a, još 11 sunčanih elektrana ukupne priključne snage 120 megavata koje će ovo javno poduzeće izgraditi u suradnji s općinama i gradovima. Barbarić je kao najveću investiciju HEP-a kad su u pitanju sunčane elektrane izdvojio Korlat snage 75 megavata i vrijednosti 480 milijuna kuna.

Do kraja 2030. planiramo imati oko 700 megavata snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama, te za 50 posto povećati OiE u vlastitom energetskom miksu – naznačio je Barbarić. Posebno investicijsko poglavlje, prema riječima predsjednika Uprave HEP-a, su hidroelektrane. U revitalizaciju hidroelektrana, prema istome izvoru, HEP će uložiti 3,6 milijardi kuna. Kad su u pitanju izvori HEP-ovih investicija, Barbarić je, među ostalim, upozorio da je HEP iz EU fondova do sada povukao oko milijardu kuna potpora.

I INA se okreće zelenoj tranziciji
Direktor strateškog poslovanja i javnih poslova Ine Hrvoje Glavaš, iznoseći investicijske planove te kompanije u zelenoj tranziciji, otkrio je kako se projekt Inine bio rafinerije dobro razvija uz trenutno traženje izvora financiranja za zatvaranje financijske konstrukcije.

Naftno-plinski biznis i u idućih desetak godina bit će naša glavna preokupacija, a investicija u riječkoj rafineriji najveća stavka ulaganja. No, okrenuti smo i zelenoj tranziciji. Nije lako balansirati između velikog broja investicija koje kompanija poput Ine ima u poslovnim planovima - upozorio je Glavaš.

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike (AZU) Marijan Krpan otkrio je kako se vrijednost investicija po četiri dozvole koje je AZU nedavno izdao za iskorištavanje geotermalnih kreće oko 100 milijuna kuna.

Projekt energane u Cigleni razuvjerio je nevjerne Tome u Hrvatskoj kako je i u nas moguća proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora. Pripadajući potencijal u nas je ogroman, osobito u Podravini - kazao je prvi čovjek AZU na drugom panelu konferencije posvećenom investicijama u zelenoj tranziciji. Uz Krpana u panelu su sudjelovali i potpredsjednik zajednice obnovljivih izvora energije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonći Panza, predsjednik Uprave i vlasnik Solvisa Stjepan Talan, predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić i Direktor Crodux energetike Branko Radošević, uz moderiranje glavnog urednika za gospodarstvo Hanza Medije Marka Biočine.

Solvis je do sada uložio oko 20 milijuna eura. Iza nas je desetak godina rada, prvih pet godina je bilo izuzetno teško jer se pokazala pogrešnom procjena da će Hrvatska slijediti trendove u primjeni solara. Nadamo se da ćemo u budućnosti početi ubirati plodove spomenutih ulaganja - kazao je vlasnik Solvisa Stjepan Talan. Osvrnuvši se na nedavno osigurani ugovor s Googleom o isporuci solara, Talan je ocijenio kako se radi o ugovoru koji će stabilizirati pozicije tvrtke na inozemnom tržištu.

"Green deal"
Ivica Jakić upozorio je kako 'Green deal' u svjetskoj energetici predstavlja prekretnicu.

Tko se ne prilagodi Green dealu, može praviti izlaznu strategiju, neće ga biti. Hrvatska ima velike potencijale u iskorištavanju vodika u energetici, ali moramo biti oprezni u priključivanju obnovljivih izvora energija na prijenosnu mrežu - ustvrdio je Jakić. Podsjetio je da vodik nije izvor nego prijenosnik energije te da su dalekovodi u izlaznoj strategiji zemalja poput Njemačke.

Vodik je prilika da postanemo izvoznik, umjesto što smo sada uvoznik energije - zaključio je Jakić. Kao dvije ključne točke u razvoju hrvatske strategije primjene vodika u energetici Jakić je naznačio luke u Vukovaru i Zadru.

Direktor Crodux energetike Branko Radošević upozorio je kako zelena tranzicija ima svoju cijenu i to, naglasio je, u vrijeme kada energetika više ne donosi profite kao nekada.

U kapacitete koji će smanjiti emitiranje štetnih plinova u atmosferu moramo početi investirati već sada. Crodux energetika je kroz projekt kombinirane elektrane investicije od 420 milijuna eura developer, mi ćemo osmisliti projekte i osigurati njihovu isplativost, a država mora osigurati povoljno ozračje za investicije - smatra Radošević.

Potpredsjednik zajednice OIE pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Tonči Panza ustvrdio je kako investicije u energiji vjetra traju pet do sedam godina što je, smatra, nedopustivo.

Imamo situacije da se od investitora traže nadopune studija utjecaja na okoliš za investicije gdje su već odobrene građevinske dozvole. Prepoznali smo kao udruga pri HGK takve probleme i na njih upozorili državne institucije - naznačio je Panza.

Plan po regijama
Stjepan Talan ukazao je na potrebu da se planovi za budući razvoj prijenosne mreže električne energije predstave u odnosu i na regije.

Kada govorimo o investicijama, mi smo u Solvisu u planiranju svojih ulaganja bili vrlo obazrivi prema mogućnostima državne administracije da apsolviraju zahtjeve investitora. Moramo imati na umu da se proizvodnja solara, nakon što je iz Europe otišla na Daleki istok, sada nastoji vratiti u Europu. I u Americi tu proizvodnju pokušavaju vratiti k sebi - kazao je vlasnik Solvisa. Osvrnuvši se na mogućnosti hrvatske ekonomije da osigura opremu potrebnu za solare, Talan je naveo kako se u početku Solvis namirivao od domaćih nabavljača za oko 40 posto svoje proizvodnje te da to, ustvrdio je, više nije slučaj zbog gašenja proizvodnje u dijelu tvrtki.

Nadovezujući se na ulogu države u potpori investitorima, Ivica Jakić napomenuo je kako će uvijek biti onih koji su protiv neke investicije, ali da, istaknuo je, država mora sagledati što je pretežiti interes zajednice. Pritom je Jakić naveo primjer Njemačke koja je osigurala velikom proizvođaču električnih automobila Tesli sve što je potrebno za njihove tvornice u blizini Berlina.

Energetska tranzicija je započela i ona će se nastaviti a kompanije koje ju nastoje primijeniti moraju biti disciplinirane i ustrajne u njezinu provođenju - upozorio je u uvodnome izlaganju na skupu voditelj usluga poslovnog savjetovanja u PwC-u Hrvatska i za sektor energetike jugoistočne Europe Mislav Slade-Šilović. Govoreći o budućim investicijama u energetici, Slade-Šilović, među ostalim, upozorio je na važnost ulaganja u distribuciju.

Do 2030. oko 400 milijardi eura bit će uloženo u novu distribucijsku mrežu kako bi se iz novih izvora energija mogla dovesti do potrošača - naznačio je konzultant PwC Hrvatska.

Potpora Hrvatskoj iz Bruxellesa
Uključivši se videovezom u konferenciju, povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson izrazila je u prvom redu izraze potpore Hrvatskoj i njezinim stanovnicima pogođenim potresima u ožujku i prosincu prošle godine. Zatim je napomenula da su pandemija koronavirusa i lockdown dočekali Komisiju u ovom sastavu praktički odmah na početku rada i u trenutku objave cilja o ostvarivanju klimatski neutralnog gospodarstva Europe do 2050.

Veliki izazovi s kojima smo se suočili u prošloj godini nisu umanjili našu ustrajnost u ostvarivanju zadanih ciljeva dekarbonizacije, nego, štoviše, dodatno su nas upozorili na važnost sigurne opskrbe energijom i zamjene fosilnog goriva onim iz obnovljivih izvora - rekla je povjerenica EK za energetiku. Skrenula je pozornost na investicijski plan oporavka EU od posljedica koronakrize, koji je, naznačila je, s 1800 milijardi eura najveći investicijski plan u povijesti.

- Oko 30 posto tog budžeta bit će usmjereno na zeleni plan Unije - istaknula je Kadri Simson. Pritom je izrazila uvjerenje da će iz europskog budžeta plana oporavka Hrvatska moći financirati obnovu zgrada stradalih u potresu primjenjujući, napomenula je, i ciljeve zelenog plana EU.
www.jutarnji.hr