Izazov energetske tranzicije
    Subota, 28 Rujan 2019 20:43

    Izazov energetske tranzicije

    Energetski sektori svih zemalja nalaze se pred velikim izazovom, tranzicijom u uvjetima kontinuiranog smanjenja emisija CO2, što je izazov bez povijesnog iskustva i zahvaća sve sudionike u tehnološkom lancu gospodarenja energijom, sve građane i gospodarske subjekte. Na kraju tog procesa, u EU se spominje 2050. godina, proizvodnja i transformacija energije, transport i prijenos, distribucija i potrošnja energije ostvarivat će se novim tehnologijama i u novim ekonomskim odnosima. Sve promjene će se događati u živom sustavu u kojem svi procesi neće ići u istom pravcu, pa je upravljanje procesima od posebne važnosti. Tranzicija energetskog sektora uključuje: kontinuirano povećanju energetske učinkovitosti, razvoju kvalitetnog tržišta energije, kontinuirano povećanju korištenja obnovljivih izvora energije (OIE) , povećanju kvalitete gospodarenja energijom, kontinuirani tehnološkom napretku, te kontinuiranom povećanju obrazovanja i informiranosti građana i gospodarstva o primjerima dobre prakse.

    Energetska učinkovitost
    Energetska učinkovitost je prva komponenta energetske tranzicije s ciljem smanjenja potrebe za energijom, kako bi se smanjila proizvodnja, pa prema tome i emisije CO2. Ona obuhvaća cijeli lanac proizvodnje, transporta/prijenosa, distribucije, potrošnje energije, kao kontinuirani proces koji će se kombinirati različitim mjerama, od investicija, novih tehnologija, upravljanja i svih rješenja digitalizacije procesa gospodarenja energijom. Zgrade koje su izgrađene prije 1990. uglavnom će se morati energetski obnoviti, a one izgrađene nakon 1990. djelomično će se obnoviti Mjere koje su na raspolaganju određene su karakterom mjesta potrošnje ili trošila. Zgrade koje su izgrađene prije 1990. godine uglavnom će se morati energetski obnoviti, izolirati. Zgrade izgrađene nakon 1990. djelomično će se trebati obnoviti, a visoku energetsku učinkovitost novih zgrada moguće je postići zakonskim standardima izgradnje. Za očekivati je da će se nastaviti dosadašnja praksa isključivanja s tržišta neučinkovitih tehnologija. To je efikasna mjera koja se može kvalitetno provesti. Nije vjerojatno da će se zamjena starih automobila s elektroautomobilima dogoditi u jednoj tranziciji Jedan od najvećih izazova je povećanje energetske učinkovitosti u prometu. Automobili su skupa sredstva, u prosijeku stara oko 14 godina sa visokom potrošnjom goriva u odnosu na najnovije generacije. Nije vjerojatno da će se zamjena starih automobila s elektroautomobilima dogoditi u jednoj tranziciji, već je realnije očekivati da će se najprije smanjivati potrošnja derivata kroz zamjenu s novim automobilima s efikasnijim motorima sa unutarnjim sagorijevanjem, a nakon toga će doći do zamjene s elektroautomobilima ili korištenja drugih novih tehnologija.

    Razvoj tržišta energije
    Tržište energije je ključna infrastruktura na kojoj se trebaju zasnivati sve energetske i klimatske politike. U razdoblju pred-tranzicije tržište energije je bilo pod velikim pritiskom potpora kojima su se poticali obnovljivi izvori, a u isto vrijeme nije zaživjelo tržište emisija, pa nije bilo ekonomskog razlikovanja između tehnologija za proizvodnju električne energije iz plina ili ugljena. Obvezujuće preuzimanje energije iz obnovljivih izvora s jedne strane, i ne funkcioniranje sustava emisija dovelo je do smanjenja cijene električne energije ispod ekonomske razine, što je za posljedicu imalo zatvaranje mnogih termoelektrana na plin i povećanje proizvodnje u termoelektranama na ugljen, što nije bio cilj klimatske politike.

    Trebaju se izbjegavati svi poticaji na cijenu
    Iskustvo pred-tranzicije pokazalo je da se mjerama energetske i klimatske politike ne smije urušavati tržište energije, već se trebaju izbjegavati svi poticaji na cijenu, a sve energetske transakcije raditi putem energetskih burzi. Poticaje, ako su potrebni, treba usmjeriti na potpore investicijama i to npr. na segmente bioekonomije, kako bi se ostvarilo kružno gospodarenje resursima.

    Obnovljivi izvori
    Obnovljivi izvori u pred-tranzicijskom razdoblju ostvarili su intenzivan tehnološki razvoj u veličini jedinica, učinkovitosti i cijenama kod vjetra i učinkovitosti i cijenama kod sunca. Te dvije tehnologije, uz hidroelektrane, su temelj buduće energetike.

    Najviše lutanja dogodilo se u bio-sektoru
    Najviše lutanja dogodilo se u bio-sektoru. Na samom početku pred-tranzicije, bio-sektor je bio rješenje za sve nedostajuće u budućem razvoju. Prva generacija biogoriva je potpuno promašena, kako u energetskom tako i u strateškom smislu. Energija za proizvodnju biogoriva prve generacije gotovo je bila jednaka količini energije potrebne za proizvodnju te energije. Osim toga, zbog visokih poticaja za iste poljoprivredne površine konkurirala je proizvodnji hrane te ju istovremeno demotivirala. Koncept izgradnje termoelektrana na biomasu je također lutao, dok se nisu postavile visoke granice učinkovitosti i dugoročne održivosti biomase. Bioplinske elektrane su u razvojnom konceptu započete kao samostalni energetski projekti, da bi se postavilo pitanje njihove dugoročne održivosti. Prema najnovijim konceptima, proizvodnja energije predstavlja dodanu vrijednost ukupnom ciklusu bioekonomije, a energija se prvenstveno proizvodi za vlastite potrebe. Geotermalna energija je posebni izvor koji traži znatna sredstva za istraživanje, što u startu destimulira investitore. Postoji potencijal, a iskorištenje potencijala ovisit će o mjerama politike.

    Gospodarenje energijom
    Gospodarenje energijom je širi pojam od energetske učinkovitosti i uključuje energetsku učinkovitost, a odnosi se na upravljanje troškovima za energiju svakog sudionika u tehnološkom lancu od proizvodnje, transporta i prijenosa, distribucije i potrošnje energije, korištenjem digitalne tehnologije i svih mogućnosti koje će se pružati na tržištu energije uključujući i vlastitu proizvodnju. U segmentu gospodarenja očekuju se velike tehnološke promjene. Od razvoja infrastrukture koja će to omogućiti, do razvoja zakonodavnog i ekonomskog sustava koji će samo-generirati interes sudionika na tržištu da za sebe ostvare najpovoljnije rezultate.

    Ključna infrastruktura su napredne mreže
    Ključna infrastruktura za napraviti iskorak u gospodarenju energijom je uspostaviti napredno mjerenje i realizirati projekt naprednih mreža i pametne potrošnje energije.

    Tehnološki napredak
    U pred-tranzicijskom razdoblju ostvaren je značajan tehnološki napredak, posebno kod korištenja obnovljivih izvora. Za predstojeći period, postoje velika očekivanja da će doći do povećanja učinkovitosti i smanjenja cijena. S povećanjem korištenja OIE javljaju se dva osnovna problema: uravnoteženje sustava i supstitucija proizvodnje kada iz obnovljivih izvora nema proizvodnje ili je minimalna. Oba problema imaju zajedničku poveznicu, a to je raspolaganje rezervnim kapacitetima koji će imati sposobnost uravnoteženja ili supstituiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora.

    Dionici rješenja u budućnosti biti će:
    Elektroenergetske mreže susjednih država koje u datom vremenu imaju takve kapacitete rezervi,
    Vlastite hidroelektrane ili crpno-akumulacijske elektrane,
    Plinske termoelektrane,
    Skladišta energije,
    Plinske elektrane koje koriste sintetički metan,
    Plinske elektrane uz izdvajanje i skladištenje CO2,
    Korištenje baterija u elektroautomobilima ili za kućnu i poslovnu upotrebu.
    Tehnološki razvoj se očekuje u svim aspektima od digitalizaciji energetike do skladištenja energije. Posebno važan aspekt tehnološkog razvoja odnosi se na tehnologije koje mogu produžiti korištenje tehnologija koje koriste prirodni plin, bilo kroz proizvodnju sintetičkog metana ili kroz korištenje prirodnog plina uz izdvajanje i skladištenje CO2.

    Obrazovanje i informiranost građana
    Očekivane promjene u energetskom sektoru, kao posljedica klimatsko-energetske politike, zahtijevaju promjene u sustavu obrazovanja. “Nova” energetika će se u svim svojim aspektima značajno razlikovati od “današnje” energetike, a da bi se u tome uspjelo potrebno je mijenjati sustav obrazovan. Digitalizacija energetike omogućit će značajno veće mogućnosti upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije. Koncept nove energetike na određeni način briše čvrstu granicu između formalne energetike i kupaca, jer će se na razini kupaca događati proizvodnja energije. Osim toga, digitalizacija energetike omogućit će značajno veće mogućnosti upravljanja proizvodnjom i potrošnjom energije, veću participaciju građana/kupaca u izboru rješenja vlastite energetike.

    Ukinuti poticaje na OIE i prepustiti ih tržištu
    Najveći problem svih energetskih politika, uključujući i Evropsku uniju je nekonzistentnost. Izvlačenje jednog problema i njegovo parcijalno rješavanje. Sada prvi put EU pokreće jedinstvenu klimatsko-energetsku politiku, nacionalni planovi zemalja članica su u izradi i vjerujem da će to dovesti do konzistentne politike. Vidjet ćemo što će se događati u narednom razdoblju, piše Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar

    Zaključno – U 30 godina mora se izgraditi više elektrana nego u prethodnih 100
    Tranzicija energetskog sektora do 2050. godine je proces bez povijesnog iskustva koji zahvaća sve sudionike u tehnološkom lancu gospodarenja energijom, sve građane i gospodarske subjekte. Tranzicija obuhvaća niz procesa koji su pojedinačno suprotstavljeni, ali uklopljeni u jedinstvenu klimatsko-energetsku politiku omogućavaju realizaciju postavljenih ciljeva. Tranzicija je dinamičan proces koji uključuje rast standarda i kvalitete života, što znači i veće potrebe za energijom, ali i korištenje novih i učinkovitih tehnologija. U narednih 30 godina trebalo bi izgraditi više postrojenja za proizvodnju električne energije nego u prethodnih 100 godina. Dosadašnje predtranzicijsko razdoblje omogućilo je razvoj tehnologija iskorištavanja vjetra i sunca koje su postale komercijalno isplative, razotkrilo je probleme biosektora te probleme i ograničenja administrativnog upravljanja energetskim sektorom. Nosiva komponenta budućeg razvoja bit će otvoreno tržište energije, bez administrativnih prepreka i obveza. Energetski sektor bez emisija, odnosno stopostotno smanjenje emisija, sljedeća je zadaća u sklopu aktivnosti koje će se provoditi u EU, a za što je potrebno napraviti temeljito istraživanje mogućnosti, ograničenja, vremena implementacije, troškova i utjecaja na cijene. Za ciljeve proizvodnje i potrošnje energije bez emisija potrebno je u cijelosti zamijeniti fosilna goriva, što sadašnjim tehnologijama nije moguće. Velika su očekivanja za ciljeve proizvodnje i potrošnje energije bez emisija, jer je za to potrebno u cijelosti zamijeniti fosilna goriva, što sadašnjim tehnologijama nije moguće. Na putu prema energiji bez emisija, vodik treba uzeti u obzir kao moguće gorivo budućnosti. Pri tome i CCS tehnologija može imati značajnu ulogu u tranziciji. Usprkos dosadašnjim, ne sasvim zadovoljavajućim rezultatima u istraživanjima korištenja CCS tehnologije, realno je očekivati da će povećanje cijena emisijskih jedinica ohrabriti novu etapu istraživanja i rezultirati sigurnosno i komercijalno zadovoljavajućim rezultatima, otvarajući dalje prostor dugoročnom razvoju održive globalne energetike na bazi vodika.

    Kod energetske učinkovitosti najveći izazov je energetska obnova zgrada
    Temeljna komponenta tranzicije energetskog sektora je povećanje energetske učinkovitosti, koja će se rješavati putem zakonodavstva, definirajući standarde i norme izgradnje infrastrukturnih sustava i energetskih objekata te uporabe uređaja, usmjeravanje prema učinkovitim tehnološkim rješenjima, a i isključivanjem uređaja koji ne zadovoljavaju minimalne standarde s tržišta. Najveći izazov je energetska obnova zgrada koja će zahtijevati sredstva potpore i angažiranje velikog građevinskog potencijala. Druga komponenta su obnovljivi izvori koji će potaknuti tranziciju od fosilnih goriva prema električnoj energiji. Važna sastavnica tog procesa je upotreba komercijalno isplative tehnologije te njezino korištenje u okviru otvorenog tržišta, bez financijskih intervencija i obveza. Mogućnost korištenja energije iz biosektora također predstavlja doprinos ostvarenju niskougljične strategije, ali se smatra da je proizvodnja energije unutar biogospodarstva potpora uspješnosti biogospodarstva, a ne autonomna energetska i poslovna aktivnost. Slično vrijedi i za energetsku oporabu otpada, gdje se mogućnost proizvodnje energije iz otpada koristi unutar koncepta održivog gospodarenja otpadom. Tranzicija energetskog sektora je veliki izazov za istraživanje, razvoj novih industrija i poduzetništva i digitalizaciju energetike te ima pozitivan utjecaj na socijalnu politiku i društvo u cjelini. Tranzicija uključuje razvoj energetske infrastrukture, snažnije povezivanje mrežne infrastrukture sa svim susjedima, regionalnu suradnju i razvoj tržišta.

    Tranzicija neće izazvati veće troškove u strukturi troškova kućanstava
    Tranzicija energetskog sektora je ekonomski održiva i u konačnici neće izazvati veće troškove u strukturi troškova kućanstava. S tranzicijom se mijenja karakter troškova, povećavaju se investicijski troškovi, a smanjuju operativni troškovi i troškovi za energiju. Korist će osjetiti ona kućanstva koja prije provedu energetsku obnovu zgrada. Predložena tranzicija ne zahtijeva sredstva iz proračuna, a ima veliki potencijal za gospodarski razvoj i povećanje prihoda proračuna. Tranzicija energetskog sektora zahtijevat će usklađivanje poreznog sustava s politikom naknada za emisije CO2, kako bi se postignula jednaka opterećenost svih korisnika fosilnih goriva i ublažile posljedice povećanja cijena za sve kupce energije.

    Potrebna snažna politička odlučnost da se uvedu ekonomski tržišni odnosi u energetskom sektoru
    Tranzicija energetskog sektora traži snažnu političku odlučnost da se uvedu ekonomski tržišni odnosi u energetskom sektoru. Drugi bitan korak je upravljanjem procesom putem poreza i naknada na CO2, kao jedinog ekonomskom instrumenta za realizaciju ciljeva tranzicije, ukidanje svih drugih naknada i intervencija u tržištu energije. Ukinuti poticaje na obnovljive izvore i prepustiti tržištu, a financijske intervencije (potpore) omogućiti samo na investicijskoj strani i to u segmentu biogoriva i istraživanja i razvoja. Harmonizirati poreznu politiku s novom politikom poreza ili naknada na CO2. Zemlje s visokim udjelom proizvodnje električne energije iz ugljena trebat će razraditi posebne scenarije upravljanja tim procesom i zatražiti financijsku potporu iz EU. U narednih godinu do dvije za očekivati je da će se iskristalizirati klimatsko energetska politika Europe do 2050. godine bez emisija.

    Autor: Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar
    Pročitano 82 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive