Snaga hrvatske energetike
    Petak, 06 Rujan 2019 18:42

    Snaga hrvatske energetike

    “Snaga hrvatske energetike” dio je istoimenog projekta Poslovnog dnevnika koji je posvećen problematici razvoja hrvatskog energetskog tržišta, tranziciji domaćeg energetskog modela te energetskim investicijskim projektima u Hrvatskoj i regiji s ciljem isticanja ključnih tema za daljnji razvoj i rast. Potkraj prošle godine javnosti su predstavljene podloge za novu energetsku strategiju Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. “Zelena knjiga” koju je izradio Energetski institut “Hrvoje Požar” ima za cilj konkurentnu i dostupnu energiju te sigurnu opskrbu. Analize očekuju da će Hrvatska 2050. imati svega 3,3 milijuna stanovnika, dok nam u tom razdoblju BDP ne bi trebao rasti više od 2% godišnje. Zanimljivo je da se do 2030. zapravo ne računa na pad potrošnje energije po sektorima, dapače, potrošnja električne energije bi trebala rasti, potrošnja plina i tekućih goriva ostat će na istoj razini, a rast će proizvodnja iz obnovljivača.

    U kojem nas smjeru vodi energetska strategija, je li nam nužna energetska transformacija, kakva je budućnost energetskih investicija u Hrvatskoj, hoće li rasti cijena električne energije i koje su šanse da u budućnosti struja bude besplatna, kada će Hrvatska postati energetski zelena, možemo li od hrvatskog tržišta napraviti značajno plinsko tržište, s obzirom na potencijale koje imamo, kolika nam je sigurnost opskrbe i uravnoteženost mreže, što je premijski model u energetici i koliko bi nam koristio, pitanja su na koja glavnom uredniku Poslovnog dnevnika Vladimiru Niševiću odgovaraju eminentni stručnjaci - Zoran Miliša,predsjednik Uprave RWE Energija, Luka Pehar voditelj Odjela tržišta električne energije i EKO bilancčne grupe, HROTE, Hrvoje Glavaš , direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova, INA d.d. i Aljoša Pleić, predsjednik Nadzornog odbora udruženja “Obnovljivi izvori energije Hrvatske”.

    Svi se slažemo da je ono što nova strategija predviđa - dobro, stav je sudionika video emisije u sklopu projekta Poslovnog dnevnika 'Snaga hrvatske energije'. Hrvatska je pred donošenjem nove energetske strategije te su potkraj prošle godine javnosti predstavljene podloge za novu energetsku strategiju Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. "Zelena knjiga" koju je izradio Energetski institut "Hrvoje Požar" ima za cilj konkurentnu i dostupnu energiju te sigurnu opskrbu. Analize očekuju da će Hrvatska 2050. imati svega 3,3 milijuna stanovnika, dok nam u tom razdoblju BDP ne bi trebao rasti više od 2% godišnje.

    Zanimljivo je da se do 2030. zapravo ne računa na pad potrošnje energije po sektorima, dapače, potrošnja električne energije bi trebala rasti, potrošnja plina i tekućih goriva ostat će na istoj razini, a rast će proizvodnja iz obnavljivača. Eminentni hrvatski energetski stručnjaci pokušali su u projektu Poslovnog dnevnika Snaga hrvatske energije pojasniti što realno možemo očekivati za 10 ili 30 godina u energetici. Zoran Miliša,predsjednik Uprave RWE Energije ističe da je svaka strategija, pa tako i ova, uglavnom lista želja.

    "Mi pozdravljamo donošenje strategije, no ona sama nam ne znači puno sama po sebi jer se bojim da bi mogla biti mrtvo slovo na papiru. Za nas u realnom sektoru su važniji neki provedbeni akti koji kažu kako će se to što je strategijom predviđeno stvarno i napraviti te u kojem roku. Ako pogledamo što je realizirano od prethodne energetske strategije, koja je još uvijek na snazi, onda vidimo da je to samo plinifikacija Dalmacije, a što svi znamo koliko taj projekt utjecao na stvarno korištenje plina u Dalmaciji (op.a. ništa ili jako malo), a istodobno koliko je utjecao na ukupnu cijenu plina na tržištu", kaže Miliša.

    Dodao je da je ponekad i teško predvidjeti što će se događati za pet, 10 ili 30 godina pa ponekad strategija zbog toga ostane nerealizirana, no s druge strane upozorava i da se mora uzeti u obzir da je neke navike i običaje teško i dugotrajno mijenjati. "Svi se slažemo da je ono što nova strategija predviđa - dobro. Smjer je znači dogovoren, samo da još vidimo kako do toga doći. Da li OIE? - Da. Da li više sunca i vjetra? - Da. No, sada kako to napraviti, o tome ćemo još puno razgovarati.

    Činjenica da zadnjih godina cijene energetske opreme pada, a cijena električne energije raste, je prostor koji se otvara za investitore, ali samo ako imaju sigurno (predvidljivo) i uređeno tržište", smatra Miliša. Upozorava da će energija u narednom razdoblju biti "zelenija", ali i skuplja. "Stvari treba demistificirati. Uravnoteženje energije netko mora platiti. U EU je veleprodajna cijena struje, što se kod nas još bitno ne osjeća, od početka godine porasla za 70%. Brze elektrane koje uskaču u sustav kad ne puše vjetar ili ne grije sunce su efikasne, ali njihov sat rada je puno viši od onih u hidropotencijala. Nikoga ovdje ne želim plašiti i činjenica je da će u konačnici "zeleno" biti nužno i jeftinije jer će ekologija postaviti nova pravila.

    Cijena infrastrukture
    Luka Pehar voditelj Odjela tržišta električne energije i EKO bilančne grupe Hrvatskog operatora tržišta energije - HROTE, ističe da će smjer razvoja hrvatske energetike u narednom razdoblju, prije svega, određivati globalni trendovi cijene energenata. "Bitno je napomenuti i sigrnost opskrbe, odnosno fleksibilnost prijenosnog sustava,. Strategija predviđa puno veći udio solarnih i vjetro elektrana nego što je to sada, a što će tražiti i znatna ulaganja u prijenosni i distribucijski sustav. Procjene su da će investicije u svaki od njih biti na razini između milijardu i dvije milijarde eura", pojašnjava Pehar. Dodatno upozorava na fleksibilnost sustava zbog činjenice, iako vjetar i sunce nisu vezani uz mikrolokacije, zbog nekoliko čindbenika (cijena zemljišta i konstanta vjetra) većina investicija je vezana uz Liku i Dalmaciju.

    Pouzdana predviđanja tržišta
    "Mi sad imamo zahtjeva za 1800 solara i 8000 MW novih kapaciteta u vjetar. No, ako je to sve koncentrirano na jednom, relativno uskom, području, mi se opet izlažemo riziku da nam sustav ne bude uravnotežen", ističe Pehar. Dodaje da će do razine vjetra u Hrvatskoj od nekih 1000 MW (op.a. sada smo na oko 700-800), sadašnji elektroenergetski sustav to može izdržati. No, nakon što se kapaciteti vjetra povećaju, Hrvatska će imati velikih problema s uravnoteženjem, kako distribucije, tako i cijene takve energije. Aljoša Pleić, predsjednik Nadzornog odbora udruženja "Obnovljivi izvori energije Hrvatske" požalio se da su u strategiji, odnosno u Zelenoj knjizi, napravljene prevelike razlike između dva scenarija, optimističnog/maksimalističkog (S1) i pesimističnog/minimalističkog (S2) te da bi trebalo napraviti strategiju u kojoj bi između konzervativne i realne procjene bilo puno dodirnih točaka i puno manje razlika. "Što se tiče obnovljivih izvora energije (OIE), bilo da se radi o vjetru ili solarima, činjenica je da niti jedan OIE ne ide sam.

    Dio OIE je vezan uz mikrolokacije, poput geotermalnih izvora, bioplina itd. No, vjetar i solari nisu vezani uz mikrolokacije i oni su ovdje puno zanimljiviji. Ono na čemu mi sada inzistiramo je jača primjena solara koji su zadnjih 10 godina bili neopravdano zapostavljeni. Tu je neizbježno raditi na distribuciji i prijenosnom sustavu. Ja isto vidim ovu strategiju kao listu želja i zbilja ne bih želio da se dogodi situacija od prije 10 godina i prethodne strategije od koje je realizirano možda pet posto", kaže Pleić. Moram priznati da nas se zadnjih godinu dvije, nas iz OIE, dosta slušalo i pitalo pri izradi strategije. Brojke i proračuni koji stoje u strategiji se uglavnom, +/- 10%, podudaraju s onim što i mi imamo. Hrvoje Glavaš , direktor Strateškog poslovanja i javnih poslova Ine ističe da strategija mora biti općenita, no da isto tako mora davati neke smjernice gdje mi to i na koji način moramo ići.

    "Moramo ići od svojih vlastitih potencijala i ne vidim razlog zašto moramo ići u nešto što nemamo i što ne poznajemo još dobro. To su, s naše pozicije, još uvijek zavidne zalihe ugljikovodika, nafte i plina, i mi tu snažno investiramo i zainteresirani smo za sve potencijale. Naravno, otvoreni smo i za nove izvore i potencijale, ali hajde da najprije iskoristimo ovo što imamo jer nema nikakvog smisla "da izigravamo veće katolike od pape", kaže Glavaš. Pojašnjava da Ina nije a priori protiv OIE i da su i samo radili i konzultirali neke projekte iz ovog sektora, no da se oni trenutno žele koncentrirati na ono što je realno. "Mi smo pred investicijom u Rafineriju Rijeka, a što je vrijednost 500 do 600 milijuna dolara i to je jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj u dugo vremena.

    Pravila igre
    Kao i svakom drugom investitoru, i nama je važno znati u kojem smjeru će energetika ići u narednih 10-ak godina jer na ovolikom iznosu ulaganja i mala promjena smjera nam može srušiti profitabilnost ili nas čak gurnuti u gubitak. Drugi primjer, nedavno smo objavili da imamo novo otkriće ukljikovodika na lokaciji Drava 2 i sad smo u poziciji, iako tamo postoji gotovo sva potrebna infrstruktura za eksploataciju, da će nama t rebati 5-6 godina da ovdje proizvodnja krene. To je gubitak za Inu, državu i lokalnu samoupravo. Na to upozravamo stalo, da se svi malo pokrenu jer smo konačnci u protivnom na gubitku svi ako se takvi projekti ne realiziraju", ističe Glavaš. Dodaje da i strategija spominje plina kao prijelazno rješenje s prema OIE energetici, no da bi plin mogao imati puno veću i širu primjenu.
    www.poslovni.hr
    Pročitano 26 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive