Solarna energija je 'zlatna koka'
Članica Uprave ENNA Grupe Sabina Škrtić smatra da je u Zelenoj knjizi ponuđen neprimjeren energetski miks, pri čemu kaže kako primjerice nisu dovoljno prepoznate energija iz otpada i plinska infrastruktura. Zelena knjiga mora pokušati iskoristiti ono najbolje što Hrvatska ima i ponuditi optimalan miks, koji će donijeti prije svega konkurentnost - poručuje Škrtić. Predsjednik Uprave RWE Energije Zlatko Miliša smatra da je solarna energija "zlatna koka", jer je potencijal zbog broja sunčanih sati više od 50 posto veći no što je u nekim zemljama u kontinentalnom dijelu Europe. Svaka naša studija isplativosti starta s 50 posto boljim rezultatima - kaže Miliša. Napominje da cijena tehnologije u tom sektoru drastično pada, što otvara mogućnost isplativosti sunčeve elektrane bilo kojeg tipa bez subvencija. Uz postojeću razinu cijenu električne energije, projekti izgradnje sunčevih elektrana na obali imaju isplativost u roku od šest do osam godina i to bez ikakvih subvencija, procjenjuje Miliša. Član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Petar Sprčić zadovoljan je što je strategija definirala da ćemo u jednom trenutku postići samodostatnost i da idemo prema tome, pri čemu je pozitivno to što počinjemo koristiti vlastite resurse.
Ćorić: LNG terminal će s vremenom donijeti i komercijalni aspekt
Ministar Ćorić ističe da gradnja LNG terminala na Krku, s obzirom na poziciju otoka kao i potrebe domaćeg i tržišta EU-a za plinom koje nisu malene, prije svega nosi sigurnost u smislu diverzifikacije dobavnih pravaca te da će s vremenom nositi i komercijalni aspekt. Poručuje da promišljanje države treba biti strateško, a pritom, iako uvažavajući zakonitosti tržišta, ona mora promišljati i druge aspekte, u smislu sigurnosti dobave energenata na nekom području. Upravo u tom kontekstu, ističe Ćorić, LNG terminal je projekt koji u slučaju problema Hrvatskoj u potpunosti namiruje potrebe za plinom, s obzirom na kapacitet na razini trenutne potrošnje u Hrvatskoj. Vjeruje da će Hrvatska pronaći komercijalni interes, prije svega u zakupu kapaciteta iz zemalja oko nas. Drži kako je to projekt koji je sa sigurnosno-energetskog i geopolitičkog aspekta jedan od rijetkih koji može pozicionirati Hrvatsku na kartu Europe i svijeta. Nisam siguran da postoji energetski projekt u okruženju koji ima takav potencijal - poručuje Ćorić. Smatra da će interes za zakup kapaciteta s vremenom porasti sa sadašnjih 520 milijuna prostornih metara (od ukupnih 2,6 milijardi) i u tom kontekstu naveo je kako postoji nekoliko pisama namjere mađarskih kompanija, a provjerava se i interes drugih tržišta, gdje prije svega navodi eventualnu zainteresiranost tvrtki iz Slovenije. Predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon, čija je tvrtka predala ponudu za zakup kapaciteta budućeg LNG terminala, također je poručio da više mogućnosti i alternativnih izvora dovodi do veće sigurnosti opskrbe, stoga razumije nastojanja hrvatske Vlade oko toga projekta.
www.24sata.hr
Hrvatska nije Rusija da može biti energetski neovisna
Hrvatska ne može biti energetski neovisna niti će energetsku neovisnost postići ako otkupi Inu od MOL-a. Vodeći hrvatski političari u euforiji koja ih je zahvatila nakon što su krenuli u projekt otkupa Ine, kao glavni argument za ulazak u skupu operaciju otkupa Ine koriste izlizanu floskulu o energetskog neovisnosti. Tako i predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković u nužnost kupovine Ine nastoji uvjeriti javnost upravo argumentima o energetskoj neovisnosti. 'Okolnosti koje danas imamo oko Ine kao naše strateške kompanije i odnosa s MOL-m prošlih godina, u nastalim okolnostima nameću obvezu da Hrvatska otkupi udjel MOL-a u Ini', rekao je Andrej Plenković prije desetak dana i dodao kako bi se tako zadržala strateška i upravljačka kontrola s tom kompanijom te osigurale energetska neovisnost i opskrba. Na istom tragu je i predsjednik Hrvatskog sabora i šef Mosta Božo Petrov, koji je čak najavio i izmjene Ustava zbog Ine i HEP-a. 'Na Badnjak sam rekao da treba vratiti Inu da bismo stekli energetsku neovisnost, radna skupina djeluje i javnost bi se trebala strpjeti', kazao je Petrov prije dva tjedna, a ubrzo mu se pridružio i predsjednik SDP-a Davor Bernardić koji koristi isti argument. Iako svaki iz svojih politički razloga, svi vodeći političari pozivaju se na energetsku neovisnost bez da ulaze u detalje i obrazlažu što je to točno, kako je ostvariti i je li uopće tako nešto izvedivo. Zato smo pitali energetskog stručnjaka dr. sc. Milana Puharića da nam razjasni pojam energetske neovisnosti. Može li Hrvatska uopće u današnjem svijetu isprepletenih odnosa biti energetski neovisna? Puharić kaže da, što se tiče Ine, Hrvatska s aspekta nafte i plina nije energetski neovisna. Država, odnosno Ina, uvozi većinu tih energenata. Prema Godišnjem izvještaju Ine za 2015. godinu, domaća nafta činila je tek 16 posto, a uvozna 63 posto proizvodnje. Dva posto otpada na kondenzate, a 19 posto na ostale sirovine. S druge strane, Puharić smatra da bi HEP kao kompanija koja proizvodi struju u jednom dobrom dijelu mogao pružiti energetsku neovisnost. 'Ne 100 posto, ali u jednom velikom postotku bi HEP mogao proizvoditi energije iz vlastitih resursa', kazao je Puharić za tportal. Prema njegovim riječima, HEP bi morao u dogledno vrijeme izgraditi jednu plinsku elektranu koja bi znatno smanjila ovisnost o uvozu. Napominje da HEP, ovisno u hidrologiji, uvozi do 30 posto energije, što je svakako previše. Time je, kaže, u nekim izvanrednim okolnostima sigurnost elektroenergetskog sustava na neki način ugrožena, odnosno podložna riziku. Međutim, ključno je pitanje može li Hrvatska, i hoće li, biti energetski neovisna ako ili kada vratimo kontrolu države nad Inom. Energetski stručnjak je tu jasan i tvrdi da ne može. 'To je nemoguće i malo koja zemlja u svijetu je, osim Rusije, energetski neovisna', ocjenjuje Puharić. Međutim, napominje, Hrvatska može smanjiti utjecaj energenata koji dolaze iz inozemstva. Koliko bi bilo važno da Hrvatska ima u svojim rukama kompanije koje proizvode naftu i plin? Je bitno da država kontrolira tvrtku koja se sve više pretvara u trgovačko društvo i prodaje gorivo na benzinskim postajama? 'Najvažnija je evaluacija koliko vrijede te dvije kompanije, jedna koju smo prodali i druga koja je još uvijek u stopostotnom hrvatskom vlasništvu. Tu treba napraviti ozbiljne analize koje, po mom saznanju, još uvijek nisu izvršene', kazuje nam Puharić. Objašnjava da je HEP kompanija koja vrijedi više od Ine zbog niza faktora koji su vezani na energetiku, a to su elektromobilnost i ostali projekti koji se vežu na direktnu implikaciju električne energije na energetiku. 'Mnoge europske države, pogotovo Njemačka, u svojim planovima zacrtavaju da će se vozila u budućnosti napajati strujom, a ne naftom. To je bitna stvar koja se razlikuje od toga što u Hrvatskoj prezentiraju pojedini mediji i energetski stručnjaci. Oni precjenjuju Inu, a podcjenjuju perspektive HEP-a', tvrdi energetski stručnjak. Važna su pitanja koliko vrijedi HEP i koliko vrijedi Ina te koliko će vrijediti HEP u budućnosti i koliko će Ina vrijediti u budućnosti. Puharić, dakle, vjeruje da HEP ima puno veće perspektive razvoja od Ine. 'Ina je kompanija koja kako eksploatira izvore nafte i plina, ti izvori bivaju sve manji. MOL nije investirao u nove bušotine nafte i plina. Prema tome, vrijednost same kompanije se smanjuje. Smatram da je vrijednost Ine koja se prikazuje na burzama spekulativna vrijednost i da je ona stvarno manja', poručuje Puharić koji je uvjeren da hrvatski građani ništa ne bi dobili ako bi država potrošila veliki novac na kupovinu Ine.
www.tportal.hr
