Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó objavio je da je administracija Donalda Trumpa ukinula sankcije povezane s izgradnjom nuklearne elektrane Paks-2, uz odobrenje nastavka ruskih financijskih transakcija i izgradnje nuklearne elektrane Paks-2. Ova odluka omogućuje ubrzanje izgradnje elektrane u mjestu Paks južno od Budimpešte uz rijeku Dunav. Szijjártó je izrazio zahvalnost Trumpovoj administraciji, ističući da će ekspanzija nuklearne elektrane osigurati dugoročnu energijsku sigurnost Mađarske i očuvati će postignuća u smanjenju troškova komunalnih usluga. Ova odluka smatra se strateškom pobjedom za Viktora Orbána i Kremlj, jačajući energijsku suradnju između Mađarske i Rusije uz blagoslov SAD-a.

Nuklearna elektrana Paks trenutno opskrbljuje preko 50% električne energije Mađarske, s četiri reaktora VVER-440 koji su počeli raditi između 1982. i 1987. godine, a njihovi su vijekovi usluge produljeni do 2032.–2037. godine. Projekt Paks-2 planira izgradnju dva nova reaktora VVER-1200, svaki s kapacitetom od 1.200 MW, kako bi se zamijenili postojeći reaktori koji će biti dekomisionirani do 2037. godine. Ovo je ključno za održavanje energijske sigurnosti i odgovaranje na rastuće potrebe za električnom energijom. Projekt vodi MVM Paks II Nuclear Power Plant, podružnica državne tvrtke MVM Group, uz rusku tehnologiju i financiranje, uključujući ruski državni zajam. Prema World Nuclear Association, izgradnja je započela pripremama 2023., a glavna dozvola za izgradnju izdana je u kolovozu 2022.

Sankcije i njihov utjecaj
Sankcije su uvedene u studenom 2023. od strane administracije Joea Bidena, ciljajući Gazprombank, rusku banku ključnu za financiranje elektrane Paks-2. Sankcije su zaustavile plaćanja od 2023., uzrokovavši neplaćene račune i kašnjenja u projektu. Gazprombanka je pružala jamstvo izvedbe, što znači da bi Mađarska dobila financijsku nadoknadu ako Rosatom ne ispuni ugovorne obveze, što je dodatno kompliciralo situaciju. Dodatne sankcije u siječnju 2024. ciljale su izvršne direktore Rosatoma, dalje otežavajući suradnju. Projekt je bio u zastoju, iako su pripremna djela, poput stabilizacije tla, nastavljena.

Reakcije i analize
Prije nego što je SAD ukinula svoje sankcije, Europska unija već je izuzela projekt Paks-2 iz svojih sankcija protiv Rusije. Prema Hungary Today, od lipnja 2024., EU je osigurala da mjere ne utječu na opskrbu projekta, prepoznajući njegov značaj za energijsku sigurnost Mađarske. Ova odluka ističe složene geopolitičke dinamike unutar EU, posebno u kontekstu ovisnosti o ruskoj energiji. Prema GIS Reports, Mađarska ovisnost o ruskoj energiji oblikuje njezin geopolitički stav, izazivajući EU sankcije i utječući na odnose s globalnim partnerima. Kontroverze oko ove odluke uključuju brige o jačanju veza Mađarske s Rusijom, što može napetosti unutar EU, posebno s državama poput Poljske i baltičkih zemalja.

Potrošnja električne energije u Mađarskoj
Prema podacima iz [Enerdata - Hungary Energy Information], prosječna potrošnja električne energije po stanovniku u Mađarskoj 2023. iznosila je 4300 kWh, što je 20% ispod prosjeka EU27. S populacijom od približno 9,6 milijuna, ukupna potrošnja procjenjuje se na 41,28 TWh, temeljeno na množenju broja stanovnika s potrošnjom po stanovniku. Ova procjena uklapa se s umjerenim povećanjem potrošnje u istočnoj Europi. Zemlje poput Mađarske doživjele su umjereni rast potrošnje po stanovniku u posljednjih dvadeset godina.

Proizvodnja postojeće nuklearne elektrane Paks
Postojeća nuklearna elektrana Paks, smještena 5 km od grada Paks, sastoji se od četiri reaktora tipa VVER-440, ukupne snage 2000 MW. U 2023. godini ovi reaktori proizveli su 48,8% ukupne električne proizvodnje Mađarske, što iznosi 16,3 TWh, s obzirom na ukupnu proizvodnju od 33,4 TWh. Ovaj visoki udio odražava važnost nuklearne energije za mađarski energetski sektor, posebno u kontekstu niske emisije ugljik-dioksida, s obzirom na cilj Mađarske za 90% niskougljičnog električnog miksa do 2030..

Dogradnja Paks 2 i njezin utjecaj
Dogradnja nuklearne elektrane Paks 2 uključuje dva nova reaktora tipa VVER-1200, svaki snage 1200 MW, ukupno 2400 MW. Očekuje se da će reaktori biti operativni do 2032. godine. S kapacitetnim faktorom od približno 90%, ovi reaktori mogli bi proizvesti oko 19 TWh godišnje električne energije, što se računa kao 2400 MW * 8760 sati/godina * 0,9 / 1000 = 18,92 TWh, zaokruženo na 19 TWh. Ova dodatna proizvodnja povećat će ukupnu električnu proizvodnju na oko 52,4 TWh, što je više od trenutne potrošnje od 41 TWh, omogućavajući Mađarskoj da postane neto izvoznik električne energije i poboljša energetsku sigurnost, posebno s obzirom na planirano gašenje starih reaktora do 2037..

Ovisnost o ruskom nuklearnom gorivu i politički utjecaj
Mađarska ovisi o Rusiji za opskrbu nuklearnim gorivom, budući da su i postojeći reaktori VVER-440 i planirani VVER-1200 ruske tehnologije, opskrbljeni od strane Rosatoma. Ova ovisnost oblikuje mađarsku vanjsku politiku, posebno u kontekstu otpora prema EU sankcijama na rusku energiju. Na primjer, Mađarska je više puta blokirala ili ugrozila veto na sankcije koje bi utjecale na ruski plin, naftu i nuklearni sektor, navodeći brige za energetsku sigurnost i troškove za građane. Ova politika često izaziva napetosti unutar EU, posebno s državama poput Poljske i baltičkih zemalja.

Tehnologija u Paks 2
Tehnologija korištena u Paks 2 je VVER-1200, napredni tlačni vodeni reaktor generacije III+ razvijen od strane Rosatoma. VVER-1200 pruža povećanu snagu od oko 1200 MWe i uključuje poboljšane sigurnosne značajke kao što su pasivni sustavi za uklanjanje topline, dvostruka zaštitna ograda i uređaj za lokalizaciju rastaljene jezge. Ovaj dizajn zadovoljava međunarodne sigurnosne standarde, uključujući IAEA i WENRA preporuke i koristi obogaćen uranijev-dioksid kao gorivo, s dva kruga parnog sustava gdje je pod pritiskom obična voda korištena kao rashladno sredstvo i moderator neutrona.

Analiza utjecaja dogradnje Paks 2 na rijeku Dunav
Ova analiza pruža sveobuhvatan uvid u potencijalne učinke dogradnje nuklearne elektrane Paks 2 na rijeku Dunav, s posebnim naglaskom na toplinsko opterećenje i njegov mogući utjecaj na temperaturu vode i riblji fond. Analiza se temelji na dostupnim podacima o termičkoj snazi, sustavu hlađenja, toplinskim učincima i ekološkim implikacijama, uzimajući u obzir regulatorne okvire i operativne prilagodbe.

Pozadina i kontekst
Nuklearna elektrana Paks, smještena 5 km južno od grada Paks u središnjoj Mađarskoj, trenutno opskrbljuje preko 50% električne energije Mađarske, s četiri reaktora ukupne snage 2000 MW. Dogradnja Paks 2 uključuje izgradnju dva nova reaktora tipa VVER-1200, svaki snage 1200 MW, što ukupno čini 2400 MW dodatne snage. Ova ekspanzija ključna je za dugoročnu energijsku sigurnost Mađarske, ali podiže pitanja o ekološkim učincima, posebno na Dunav, koji se koristi za hlađenje.

Dunav, rijeka duga 2850 km, teče kroz deset europskih zemalja, uključujući Mađarsku, prije nego što se ulijeva u Crno more. Prosječni protok kod Paks procjenjuje se na 2350 m³/s, temeljeno na dostupnim podacima.

Otpadna toplinska snaga
Otpadna toplina izračunava se kao razlika između termičke i električne snage, uzimajući u obzir učinkovitost reaktora. Za Paks 1, s ukupnom električnom snagom od 2000 MW i termičkom snagom od 5940 MW, otpadna toplina iznosi 3940 MW. Ovo se temelji na podacima s web stranice MVM Paks, gdje je navedeno da je termička snaga po reaktoru 1485 MW, a s četiri reaktora ukupno 5940 MW.

Za Paks 2, s dva VVER-1200 reaktora, svaki s termičkom snagom od 3200 MW, ukupna termička snaga iznosi 6400 MW, a električna snaga 2400 MW, što daje otpadnu toplinu od 4000 MW. Ovo se potvrđuje podacima s VVER - Wikipedia, gdje je navedena termička učinkovitost od 37,5%, što odgovara termičkoj snazi od 3200 MW za 1200 MW električne snage po reaktoru.

Sustav hlađenja i potrošnja vode
Paks 1 koristi oko 100 m³/s vode za hlađenje, zagrijavajući je prosječno za 8,5°C prije povratka u Dunav, što odgovara otpadnoj toplini od 3553 MW prema izračunima. Za Paks 2, procjenjuje se potrošnja vode od oko 113 m³/s, temeljeno na sličnom zagrijavanju, što odgovara otpadnoj toplini od 4000 MW. Ukupna potrošnja vode s obje elektrane bila bi oko 213 m³/s, što je manje od 10% prosječnog protoka Dunava kod Paksa.

Utjecaj na temperaturu Dunava
Toplinski učinci procjenjuju se na temelju toplinske emisije i protoka rijeke. Za Paks 1, s otpadnom toplinom od 3940 MW, prosječno zagrijavanje Dunava iznosi oko 0,4°C, računajući ΔT_river = Q / (m_dot_river * c_p), gdje je m_dot_river = 2,350,000 kg/s, c_p = 4180 J/kg°C, što daje ΔT_river ≈ 0,4°C. Slično, za Paks 2, s 4000 MW, zagrijavanje je također oko 0,4°C, ukupno 0,8°C za obje elektrane.

Međutim, lokalno, kod ispuštanja, temperatura može biti znatno viša. Regulatorna granica zahtijeva da temperatura unutar 500 m nizvodno ne prelazi 30°C. Tijekom vrućih razdoblja, ako je temperatura Dunava 25°C, ispuštena voda može doseći 33,5°C, što zahtijeva smanjenje snage proizvodnje, kao što je zabilježeno u prošlosti.

Utjecaj na riblji fond
Viša temperatura vode može negativno utjecati na riblji fond, posebno tijekom vrućih razdoblja. Istraživanja pokazuju da, iako utjecaj na ribe nije značajan, može biti ozbiljan za makroskopske beskralježnjake blizu ispuštanja, s oporavkom ekosustava dalje nizvodno. Tijekom vrućih razdoblja, smanjenje snage proizvodnje može biti potrebno kako bi se zaštitio ekosustav, što je zabilježeno u 2023. godini, kada je snaga smanjena za 240 MW.

Kontroverze i operativne prilagodbe
Postoje kontroverze oko premašivanja temperature, s neovisnim mjerenjima koja pokazuju prekoračenja, dok službeni podaci često to ne priznaju. Za Paks II, procjene sugeriraju da će dodatna toplina povećati vjerojatnost prekoračenja, posebno tijekom vrućih razdoblja. U 2025. godini, savjetodavno tijelo preporučilo je podizanje granice na 32°C, s dozvolom prekoračenja do 15 dana godišnje, tijekom kojih bi se snaga mogla smanjiti do 50%.

Dogradnja Paks 2 povećat će toplinsko opterećenje na Dunav, potencijalno povećavajući temperaturu vode za oko 0,8°C prosječno, s lokalnim povećanjima koja mogu premašiti 30°C, posebno tijekom vrućih razdoblja. Ovo može negativno utjecati na riblji fond, posebno na makroskopske beskralježnjake, uz potrebu za čestim smanjenjem snage proizvodnje. Kontroverze oko prekoračenja temperature ističu potrebu za rigoroznijim praćenjem i prilagodbom regulatornih granica.

Inicijalni trošak i financijska struktura
Prema službenim podacima na web stranici Paks II NPP, trošak projekta fiksiran je na 12,5 milijardi eura. Ovaj iznos temelji se na ugovoru potpisanom 14. siječnja 2014. između mađarske vlade i Rosatoma, gdje 80% financiranja (10 milijardi eura) dolazi iz ruskog državnog kredita, dok preostalih 20% (2,5 milijarde eura) financira Mađarska. Kredit ima kamatnu stopu od 4,95% s rokom otplate od 21 godine, počevši od 2026.

Nuklearna elektrana Paks 2, uključujući dva nova reaktora tipa VVER-1200, ključna je za energijsku sigurnost Mađarske, s planiranim završetkom do 2032. Troškovi projekta variraju prema različitim izvorima, uzimajući u obzir inicijalne procjene, financiranje i potencijalna odstupanja. Ova analiza temelji se na dostupnim podacima o troškovima, financiranju i prognozama.

Potencijalna odstupanja i povećanja troškova
Više izvora upućuje na to da bi konačni trošak mogao biti viši zbog kašnjenja, inflacije i geopolitičkih faktora, uključujući sankcije koje su privremeno zaustavile projekt. Prema izvješću Reuters, trošak bi mogao doseći 18,1 milijardu eura, temeljeno na analizama koje uključuju povećane troškove materijala, rada i financijskih troškova uslijed kašnjenja od 2019. do 2022. godine zbog odobrenja EU i sankcija.

Dodatni troškovi mogu proizaći iz:
* Inflacija i povećanje cijena: Cijene sirovina poput čelika i cementa porasle su od 2014., posebno nakon pandemije COVID-19 i rusko-ukrajinskog sukoba.
* Regulatorni zahtjevi: EU je postavila stroža pravila sigurnosti, što može povećati troškove za oko 5-10%.
* Kašnjenja: Sankcije uvedene 2023. i njihovo uklanjanje 2025. uzrokovalo je kašnjenja, povećavajući troškove financiranja.

Trenutni status i prognoze
Prema najnovijim podacima, izgradnja je započela pripremama 2023., a glavna dozvola za izgradnju izdana je u kolovozu 2022.. Do lipnja 2025., značajan napredak zabilježen je nakon uklanjanja sankcija, ali kašnjenje od 2-3 godine povećala su troškove. Analitičari poput Bloomberg procjenjuju da bi dodatni troškovi mogli iznositi 10-20% inicijalnog budžeta, što bi dovelo trošak u raspon od 13,75 do 15 milijardi eura, uzimajući u obzir trenutnu inflaciju od 3-5% godišnje u Mađarskoj.

Financijska izvedivost i rizici
Ruski kredit od 10 milijardi eura pokriva većinu troškova, ali Mađarska mora osigurati preostali iznos i plaćati kamate, što može opteretiti proračun, posebno uz rastući javni dug (oko 73% BDP-a). Geopolitički rizici, uključujući potencijalno povratak sankcija, mogu dodatno povećati troškove ili zahtijevati alternativna financiranja, poput zajma od Međunarodnog monetarnog fonda ili Europske investicijske banke.

Zaključak
Trošak nuklearne elektrane Paks 2 do pune funkcionalnosti vjerojatno će biti između 12,5 milijardi eura (službena procjena) i 18,1 milijarde eura (maksimalna prognoza), s najvjerojatnijim rasponom od 13,75 do 15 milijardi eura uzimajući u obzir trenutne ekonomske uvjete i kašnjenja. Većina financiranja dolazi od ruskog kredita, ali dodatni troškovi i rizici upućuju na potrebu za pažljivim praćenjem i potencijalnim prilagođavanjima budžeta.

Projekt Paks-2 uključuje izgradnju dvije nove nuklearne reaktore VVER-1200 na postojećem mjestu nuklearne elektrane Paks u Mađarskoj, koje opskrbljuje preko 50% električne energije zemlje. Ova ekspanzija ključna je za dugoročnu energijsku sigurnost Mađarske, s planovima da zamijeni stare reaktore koji će biti dekomisionirani do 2037. godine. Projekt vodi ruska tvrtka Rosatom, uz financiranje dijelom ruskim državnim zajmom.