Ukrajinska vojska je proteklih mjeseci intenzivirala napade na rusku kritičnu infrastrukturu, posebno na naftne rafinerije i depoe, koristeći uglavnom bespilotne letjelice (dronove). Ovi napadi predstavljaju dio šire strategije kojom Ukrajina nastoji oslabiti rusku ekonomiju i vojnu logistiku, ciljajući na ruske izvore prihoda od nafte koji financiraju ratne napore Kremlja. Jedan od nedavnih primjera je napad na najveću rafineriju ruskog naftnog diva što je dokumentirano u izvješćima iz kolovoza 2025. godine. Ovi napadi nisu izolirani incidenti, već dio sustavne ukrajinske kampanje koja je započela 2024. godine i nastavila se u 2025., uz značajan utjecaj na ruske rafinerijske kapacitete i globalno tržište energenata.
Ključni događaji i kronologija ukrajinskih napada
Prema dostupnim podacima, Ukrajina je u 2024. godini izvela najmanje 81 napad dronovima na ruske naftne objekte, uključujući rafinerije, depoe i povezanu infrastrukturu u Rusiji, aneksiranom Krimu i okupiranim područjima. Ovi napadi su se nastavili i u 2025. godini, s fokusom na duboke udare unutar ruskog teritorija. Evo nekih ključnih incidenata iz 2025.:
Siječanj - veljača 2025.:
Ukrajinski dronovi su onesposobili oko 10% ruskog rafinerijskog kapaciteta, što je dovelo do smanjenja proizvodnje za približno 900.000 barela dnevno. Napadi su uključivali rafinerije u regijama poput Krasnodara i drugih, uz štetu procijenjenu na milijarde dolara.
Ožujak - travanj 2025.:
Šteta na ruskom energetskom sektoru iznosila je najmanje 60 milijardi rubalja (oko 714 milijuna dolara). Ukrajina je koristila jeftine dronove za napade, čime je postigla disproporcionalan učinak u odnosu na troškove.
Kolovoz 2025.:
Serija intenzivnih ukrajinskih napada uključivala je udare na ruske rafinerije u Saratovu, Samari, Rjazanu i Feodosiji, što je dovelo do požara i prekida rada. Jedan od najznačajnijih bio je napad na rafineriju u Sočiju, gdje je izbio požar u naftnom depou. Također, dronovi su oštetili najveću rusku tvornicu helija, ključnu za proizvodnju raketnog goriva, na udaljenosti od preko 2000 kilometara od fronte. Ovi napadi su onesposobili najmanje 17% ruskog rafinerijskog kapaciteta (1,1 milijun barela dnevno) u deset postrojenja.
Opći pregled:
Od rujna 2023. do veljače 2025., zabilježeno je oko 100 ukrajinskih napada na rafinerije i depote. U siječnju 2025. godine, napadi su se proširili na kritičnu rusku infrastrukturu, uključujući više od 80 incidenata na rafinerijama i depotima. Ukupno je napadnuto 61 ruskih rafinerija u 24 regije od siječnja 2024.
Analiza strateškog utjecaja na rusku infrastrukturu
Ukrajinska strategija napada na rusku infrastrukturu ima višestruke ciljeve: ekonomsko oslabljivanje Rusije, poremećaj vojne logistike i podizanje cijena energenata na globalnom tržištu, što indirektno utječe na ruske prihode. Rusija je izgubila gotovo 10% rafinerijskog kapaciteta nakon napada na Rosneftove ključne rafinerije, što je dovelo do nestašica goriva u nekim ruskim regijama i nestašice goriva benzinskih postaja. Ovo je posebno kritično jer Rusija ovisi o izvozu nafte za financiranje rata, a napadi su poremetili lanac opskrbe, uzrokovali gubitke od preko 21 milijarde dolara u proizvodnji i prisilili Rusiju na popravke infrastrukture pod sankcijama, što otežava oporavak.
S vojne strane, ovi napadi demonstriraju ukrajinsku sposobnost dubokih udara, koristeći jeftine dronove (trošak po jedinici je minimalan u usporedbi sa štetom). Ruska protuzračna obrana pokazala se ranjivom, posebno u udaljenim regijama, što je dovelo do ponovljenih napada na već oštećene objekte. Globalno, ovi incidenti utječu na cijene nafte, jer poremećaji u ruskoj proizvodnji mijenjaju tokove trgovine sirovom naftom.
Međutim, ovi napadi nose rizike: Rusija je odgovarala eskalacijom napada na ukrajinsku infrastrukturu, a Zapadni saveznici su izrazili zabrinutost zbog mogućeg utjecaja na globalnu energetsku sigurnost. Unatoč tome, Ukrajina nastavlja kampanju napada na infrastrukturu, vidjevši je kao učinkovit način da izjednači snage u asimetričnom ratu.
Intenzivni ukrajinski napadi na rusku infrastrukturu predstavljaju ključni element hibridnog ratovanja, s dugoročnim posljedicama za rusku ekonomiju. Ako se nastave ovim tempom, mogli bi dodatno oslabiti ruski ratni stroj, ali i povećati globalnu nestabilnost na energetskom tržištu.
NAPADI NA UKRAJINSKU INFRASTRUKTURU
Ruska vojska je od početka pune invazije u veljači 2022. godine sustavno ciljala ukrajinsku kritičnu infrastrukturu, posebno energetski sektor, transportne energetske mreže i druge civilne objekte, koristeći rakete, dronove i druge projektile. Ovi napadi su često masovni i simultani, s ciljem poremećaja opskrbe energijom, transporta i ekonomije. Analiza se temelji na dostupnim podacima do rujna 2025. godine, uključujući broj valova napada i procjene oštećenja. Napominjemo da su brojke procjene i mogu varirati ovisno o izvorima, jer se ratna situacija brzo mijenja.
Broj masovnih ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu
Masovni napadi definirani su kao koordinirani valovi s desecima ili stotinama projektila (rakete, dronovi) u kratkom vremenskom razdoblju, često u jednom danu ili noći, ciljajući više regija istovremeno. Ovi napadi su započeli u listopadu 2022. i nastavili su se kroz 2023., 2024. i 2025. godinu, s periodičnim eskalacijama tijekom zime i proljeća.
Ukupni broj do kraja 2024. godine:
Rusija je izvela najmanje 25 masovnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Od toga: 11 u 2022., 5 u 2023. i 9 u 2024. godini. Ovi napadi uključivali su više od 1400 raketa različitih tipova, s fokusom na energetske objekte. Primjerice, prvi veliki val 10. listopada 2022. uključivao je 84 krstareće rakete i 24 dronova, oštećujući energetsku mrežu u Kijevu i drugim gradovima.
Napadi u 2025. godini:
U 2025. godini napadi su se nastavili, ali s pauzom u ožujku kada je Rusija pristala na 30-dnevni prestanak napada na energetsku infrastrukturu nakon razgovora Putina i Trumpa. Međutim, eskalacija je uslijedila kasnije:
U ranoj 2025., napadi na plinske proizvodne lokacije, s oštećenjima od oko 800 milijuna kubičnih metara plina u veljači i ožujku.
U srpnju 2025.: Najveći napad ikad, sa 741 dronom i raketom u jednoj noći, ciljajući infrastrukturu diljem zemlje.
U kolovozu 2025.: Više velikih valova, uključujući jedan s 574 dronova i 40 raketa, te drugi s 598 dronova i 31 raketom. Ukupno u kolovozu: 4216 zračnih napada (prosječno 136 dnevno). Još jedan veliki val 26. kolovoza uključivao je preko 200 projektila, fokusiran na energetske objekte.
Do rujna 2025.: Dodatni napadi, poput onog 3. rujna s preko 500 dronova i 24 rakete, ciljajući civilnu i energetsku infrastrukturu.
Ukupno, od 2022. do rujna 2025., zabilježeno je preko 30 masovnih valova napada, s više od 5000 incidenata samo na energetsku ukrajinsku infrastrukturu. Ovi napadi su asimetrični, s Rusijom koja koristi jeftine dronove za preopterećenje ukrajinske protuzračne obrane.
Status preostale infrastrukture u Ukrajini
Ruski napadi su značajno oštetili ukrajinsku infrastrukturu, posebno energetski sektor, koji je izgubio većinu kapaciteta. Međutim, dio infrastrukture ostaje funkcionalan zahvaljujući popravcima, decentralizaciji i pomoći saveznika. Procjene su da je do rujna 2025. uništeno ili oštećeno preko 50% ukupne infrastrukture, ali neke ključne komponente još rade.
Energetski sektor:
Generacija energije: Ukrajina je izgubila 80% termalne generacije (uglavnom ugljene i plinske elektrane) i oko 50% ukupne generacije. Uništeno ili oštećeno je 18 velikih kombiniranih toplinskih i električnih postrojenja (CHP) te preko 800 kotlovnica. Termalna energija je na 30% predratnog kapaciteta.
Transmisija i distribucija: Kapacitet transmisijske mreže pao je s 56 GW na oko 9 GW. Oštećene su brojne podstanice i transformatori, što dovodi do čestih nestanaka struje.
Što je ostalo čitavo: Nuklearne elektrane (kao Zaporizhzhia NPP, iako pod ruskom okupacijom) još su glavni izvor (oko 50-60% preostale generacije), ali pod konstantnom prijetnjom.
Hidroelektrane su djelomično oštećene, ali neke rade. Solarne i vjetroelektrane u zapadnim regijama su manje pogođene i doprinose decentraliziranoj opskrbi. Plinska infrastruktura je oštećena, ali dio podzemnih skladišta plina ostaje funkcionalan.
Transportna infrastruktura:
Željeznice, mostovi i luke su često ciljani, s oštećenjima na ključnim čvorištima (npr. u Kijevu, Odesi, Lvivu). Do 2025., oštećeno je preko 20% željezničke mreže, ali većina linija je popravljena i funkcionalna za civilni i vojni promet.
Što je ostalo čitavo: Većina autocesta i manjih cesta su netaknute, iako su mostovi na Dnjepru i drugdje oštećeni. Zračne luke u zapadnoj Ukrajini (npr. Lviv) su operativne, dok su one na istoku uništene. Luke poput Odese rade s ograničenim kapacitetom zahvaljujući crnomorskom koridoru.
Ostala infrastruktura:
Civilni objekti (bolnice, škole, stambeni blokovi) su pogođeni u preko 5500 incidenata. Vodovodne i kanalizacijske mreže su oštećene u regijama poput Rivne i Volyn, ali većina urbanih centara ima djelomičnu opskrbu.
Što je ostalo čitavo: Većina telekomunikacijske mreže (internet, mobilna pokrivenost) je netaknuta zahvaljujući Starlinku i decentralizaciji. Poljoprivredna infrastruktura (farme, silosi) je manje pogođena, iako su okupirana područja izgubljena. Industrijski objekti u zapadnoj Ukrajini (npr. farmaceutski) su uglavnom funkcionalni.
Ruski masovni napadi (preko 30 valova do rujna 2025.) su oslabili Ukrajinu, posebno energetski sektor, gdje je ostalo manje od 50% kapaciteta. Međutim, nuklearna generacija, decentralizirani izvori i brzi popravci omogućuju preživljavanje Ukrajine. Dugoročno, ovo povećava rizik od humanitarne krize, posebno zimi, ali Ukrajina nastavlja adaptaciju uz međunarodnu pomoć.
POVEĆANJE NAPADA NA RUSKU INFRASTRUKTURU
Ukrajina je u 2025. godini značajno unaprijedila svoj raketni arsenal, fokusirajući se na povećanje dometa i udarne raketne snage, što omogućuje duboke udare unutar ruskog teritorija. Ovo predstavlja eskalaciju asimetričnog ratovanja, gdje Ukrajina koristi jeftine dronove i rakete za poremećaj ruske ekonomije i vojne logistike. Analiza se temelji na trenutnim podacima o napadima i razvoju oružja, s projekcijama budućeg pritiska. Trenutni tempo napada je oko 10-15 incidenata mjesečno (npr. 15 u kolovozu 2025.), što je već oslabilo ruski energetski sektor za 10-17% kapaciteta. S novim raketama, ovaj pritisak može se povećati 2-3 puta, dovodeći do kumulativnih oštećenja koja prelaze ruske sposobnosti obnove.
Razvoj ukrajinskih raketa i njihova uloga u napadima
Ovi sustavi omogućuju napade na udaljenosti do 3000 km, što je povećanje od 2-3 puta u odnosu na ranije dronove (npr. 1000-2000 km). Udarna snaga raste sa bojnim glavama preko 1000 kg, omogućujući veća oštećenja po udaru. Ukrajina sada može držati pod rizikom cijelu rusku infrastrukturu, uključujući tvornice helija i raketnog goriva.
Ukrajina je razvila ili dobila nove sustave koji povećavaju domet i preciznost:
Flamingo (FP-5): Domet 3000 km, bojna glava 1150 kg. Već je korišten u napadima na Krim i duboko u Rusiji, omogućuje udare na strateške ciljeve poput rafinerija i tvornica.
FP-9 i FP-7: Domet do 855 km, balističke rakete za duboke udare na rusku teritoriju.
Bars: Domet 800 km, razvijen od ukrajinske industrije, fokusiran na krstareće rakete.
Neptune (prošireni): Domet do 1000 km, korišten za napade na naftne instalacije.
ERAM: 3350 jedinica s dometom 460 km, dostavljene iz SAD-a, za zračne udare.
Ostalo: Peklo, Hrim-2, Palianytsia – dometi preko 1000 km, fokus na strateške ciljeve.
Trenutna procjena oštećenja ruskih proizvodnih pogona
Ukrajinski napadi su već nanijeli značajna oštećenja:
Energetski sektor: Oštećeno 17% rafinerskog kapaciteta (1.1 milijun barela dnevno u 10 postrojenja). Napadnuto 61 rafinerija u 24 regije od 2024. Šteta: 60 milijardi rubalja (714 milijuna USD) do travnja 2025., ukupno preko 21 milijarde USD.
Proizvodni pogoni: Napadi na tvornice helija (2000 km duboko), rafinerije u Sočiju, Saratovu, Samari, Rjazanu. Požari i prekidi rada, nestašice goriva u regijama. Ukupno 100 napada od 2023. do veljače 2025.
Frekvencija: 81 napada u 2024., nastavak u 2025. sa 15 u kolovozu. Ovo je disproporcionalno: jeftini dronovi/rakete nanose milijarde štete.
Oštećenja su kumulativna: Rusija ima problema s popravcima zbog sankcija, što dovodi do nestašica i povećanih cijena energenata.
Projekcija povećanja pritiska i potrebnog tempa napada
S obzirom na razvoj ukrajinskih raketa, pritisak se može povećati linearno ili eksponencijalno. Trenutni tempo: 10-15 ukrajinskih napada mjesečno (prosjek iz 2025.). S novim sustavima (npr. masovna proizvodnja Flaminga, ERAM), Ukrajina može dosegnuti 20-30 napada mjesečno do kraja 2025., ili 2x današnji tempo.
Projekcija je bazirana na ekstrapolaciji: Ako svaki napad ošteti 1-2% kapaciteta, a obnova traje 3-6 mjeseci pod sankcijama, kumulativni efekt raste. Za 2x povećanje pritiska, potrebno je 20-30 mjesečnih udara (u odnosu na današnjih 10-15), fokusiranih na ključne pogone.
Moguća kritična točka za Rusiju
Kritična točka je moguća kada oštećenja prelaze 30-40% ruskih kapaciteta, a Rusija ne može obnavljati infrastrukturu zbog sankcija, gubitaka dijelova i nedostatka stručnjaka. Procjena: 2026-2027., ako tempo ukrajinskih napada ostane isti ili raste. Rusija bi mogla izgubiti sposobnost obnove infrastrukture ako se napadi nastave u jesen/zimu, sprječavajući popravke. Ovo bi dovelo do pada proizvodnje oružja (npr. tenkovi bi mogli biti iscrpljeni do 2027.) i ekonomske krize, s gubicima preko 21 milijarde USD već sada.
Međutim, rizici: Rusija odgovara eskalacijom na ukrajinsku infrastrukturu (preko 30 masovnih valova do rujna 2025.), što može uravnotežiti pritisak. Ukrajina mora održati tempo da postigne kritičnu masu, ali globalne restrikcije (npr. SAD zabrana napada na ruske rafinerije) mogu usporiti.
Ovim tempom razvoja raketa, pritisak se može udvostručiti do 2026., dovodeći Rusiju do kritične točke ako se mjesečni udari povećaju na 20-30. Ovo bi oslabilo ruski ratni stroj, ali nosi rizik eskalacije.
KOLIKO BI MOGAO RAT TRAJATI?
Na temelju dostupnih analiza i procjena iz 2025. godine, rat između Rusije i Ukrajine, koji traje od veljače 2022., mogao bi se produžiti još 6 do 24 mjeseca (do sredine 2026. ili čak 2027.) ako se nastavi međusobno uništavanje kritične infrastrukture. Ovo je procjena bazirana na trenutnim trendovima: visokim gubicima na obje strane, ekonomskim pritiscima i geopolitičkim faktorima. Međutim, rat nije samo vojni sukob jer ovisi o resursima, podršci saveznika i mogućim pregovorima. Uništavanje infrastrukture (energetski sustavi, transport, rafinerije) pojačava iscrpljivanje, ali ne dovodi nužno do brzog kraja, već do prolongirane pat-pozicije.
Trenutna situacija i utjecaj uništavanja infrastrukture
Od početka 2025., obje strane su intenzivirale napade na infrastrukturu, što je dovelo do kumulativnih šteta:
Ukrajinska strana: Rusija je izvela preko 30 masovnih valova napada, uništivši 80% termalne generacije energije i smanjivši transmisijski kapacitet s 56 GW na 9 GW. Ovo je uzrokovalo nestanke struje, nestašice vode i hrane, te povećalo humanitarnu krizu. Ukupna šteta za rekonstrukciju procjenjuje se na 524 milijarde dolara do kraja 2024., s dodatnim gubicima u 2025. Ako se nastavi, Ukrajina bi mogla izgubiti još 20-30% preostalog kapaciteta do zime 2025., što bi oslabilo njezinu sposobnost održavanja fronte.
Ruska strana: Ukrajina je izvela preko 100 napada na rafinerije i depote od 2023., oštećujući 17% rafinerskog ruskog kapaciteta (1,1 milijun barela dnevno). Ovo je dovelo do nestašica goriva u Rusiji i gubitaka od preko 21 milijarde dolara. Sankcije i napadi na naftnu infrastrukturu (npr. Nord Stream sabotaža) dodatno opterećuju rusku ekonomiju, s inflacijom od 9% i rastom od samo 1,3% u 2025.
Međusobno uništavanje stvara "rat iscrpljivanja": Rusija napreduje sporo (50-135 metara dnevno u ključnim oblastima), ali gubi 1.500 vojnika dnevno, dok Ukrajina održava frontu uz pomoć Zapada. Ovo produžuje rat jer nijedna strana ne može postići brzi proboj, ali povećava rizik kolapsa – posebno za Rusiju, koja bi mogla dosegnuti 1 milijun žrtava ljeti 2025.
Ključni faktori koji utječu na trajanje sukoba
Procjena trajanja ovisi o sljedećim elementima:
Ekonomska iscrpljenost: Ruska ekonomija bi mogla "puknuti" do kraja 2025. ili početka 2026. zbog sankcija, gubitaka opreme (npr. tenkovi iscrpljeni do 2027.) i inflacije. Ako Ukrajina nastavi napade na rusku infrastrukturu (npr. rafinerije), ovo bi ubrzalo pad. Ukrajina ovisi o pomoći: EU i NATO planiraju povećati podršku u 2025., ali ako SAD (pod Trumpom) smanje pomoć, Ukrajina bi mogla oslabiti brže.
Vojni resursi i inovacije: Rusija gubi opremu brže nego što ju obnavlja, dok Ukrajina razvija dronove i rakete za duboke udare. Ako se uništavanje infrastrukture nastavi, obje strane bi mogle izgubiti sposobnost velikih ofenziva do 2026.
Geopolitički pritisci: Trumpov tim predlaže pregovore, ali Rusija odbija primirja dok napreduje. NATO podržava Ukrajinu dugoročno, s planovima za 2025-2026. Ako dođe do pregovora (npr. u Aljasci), rat bi mogao završiti do kraja 2025.
Humanitarni i okolišni faktori: Milijuni izbjeglica, uništena infrastruktura i okolišna šteta (npr. Zaporizhzhia NPP) povećavaju pritisak za mir, ali produžuju patnju.
Scenariji i procjena trajanja sukoba
Na temelju izvora, evo mogućih scenarija ako se uništavanje infrastrukture nastavi:
Optimistični scenarij (kraj ratado kraja 2025., još 4-6 mjeseci): Ako sankcije i ukrajinski napadi oslabe Rusiju dovoljno, a Trump prisili pregovore, rat bi mogao završiti primirjem. Vjerojatnost: 20-30%, jer Rusija trenutno napreduje.
Srednji scenarij (produžetak do 2026., još 12-18 mjeseci): Rat se pretvara u "zamrznuti sukob" s povremenim napadima. Rusija bi mogla iscrpiti resurse do početka 2026., što bi dovelo do pregovora. Ovo je najvjerojatnije, s obzirom na trenutne trendove.
Pesimistični scenarij (do 2027. ili dulje, još 18-36 mjeseci): Ako Rusija održi tempo, a podrška Ukrajini oslabi (npr. zbog Trumpa), rat bi se mogao produžiti. Uništavanje infrastrukture bi dovelo do humanitarne krize, ali bez pobjednika.
Zaključna razmatranja
Ako se međusobno uništavanje nastavi, rat bi vjerojatno trajao još barem godinu dana, do sredine 2026., jer obje strane imaju strateške energetske rezerve, ali kumulativne štete (ljudske žrtve, uništenje ekonomija) bi prisilili obje strane pregovore. Međutim, varijable poput američke politike i europske podrške mogu ubrzati ili produžiti sukob. Ovo nije predviđanje, već špekulativna procjena na temelju trenutnih podataka dok se situacija brzo mijenja. No, ukrajinski razvoj sve većih i jačih raketa mogao bi značajno oštetiti rusku infrastrukturu i privesti rat kraju.
