U posljednje vrijeme, odnosi između Mađarske i Europske unije dosegli su novu razinu napetosti, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó oštro je optužio Europsku komisiju za pasivnost prema napadima Ukrajine na naftovod Družba, koji je ključan za energetsku opskrbu Mađarske i Slovačke. Prema Szijjártóu, Komisija "pljuje sama sebi u lice" time što ne reagira na te incidente, čime se ugrožava europska solidarnost i energetska sigurnost. Ove optužbe dolaze u trenutku kada Mađarska tvrdi da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski "otvoreno, grubo i besramno prijeti" Budimpešti, nagovještavajući nastavak napada na naftovod ako Mađarska ne promijeni svoj stav prema ratu u Ukrajini i ne uskladi ga s proukrajinskim pozicijama Bruxellesa, Europske pučke stranke i mađarske oporbene stranke Tisza.

Napadi na naftovod Družba: Od 2022. do danas

Naftovod Družba, koji prenosi rusku naftu preko Ukrajine, prvi put je ozbiljno pogođen 2022. godine, ali situacija je eskalirala u kolovozu 2025., kada su ukrajinske snage izvele napade dronovima i sustavima HIMARS na crpne stanice. Ovi napadi uzrokovali su privremene prekide isporuka nafte, a posljednji incident je bio posebno ozbiljan jer su, osim dronova, korištene i rakete. Sanacija štete trajat će najmanje pet dana, prema izjavama mađarskih dužnosnika. Mađarska i Slovačka zajedno su zatražile od Europske komisije da intervenira i utječe na Kijev kako bi se spriječili budući napadi, upozoravajući na moguće dugoročne prekide opskrbe. Szijjártó je naglasio da se u Ukrajini vodi "vrlo gruba protumađarska politika", a Kijev očekuje podršku Bruxellesa i "mađarskih namjesnika" da pritisnu Budimpeštu na promjenu stava.

Ove optužbe nisu izolirane; one su dio šireg konteksta u kojem Mađarska optužuje Ukrajinu za miješanje u unutarnje mađarske poslove. Na primjer, mađarski premijer Viktor Orbán ranije je optužio Ukrajinu da surađuje s mađarskom oporbom i "dolar-medijima" kako bi destabilizirala mađarsku vladu. Dodatno, u srpnju 2025., Szijjártó je optužio Kijev za "brutalni lov na ljude" prema mađarskoj manjini u Ukrajini, što je dovelo do eskalacije diplomatskih sukoba. Kao odgovor, Mađarska je zabranila ulaz trojici visokih ukrajinskih vojnih dužnosnika, što je dodatno pogoršalo odnose između dviju zemalja.

Kritike prema Hrvatskoj: JANAF i tranzitne naknade

U svojim izjavama, Szijjártó nije poštedio ni Hrvatsku, optužujući je za nedostatak solidarnosti u energetskim pitanjima. Prema njemu, Hrvatska nije proširila kapacitete Jadranskog naftovoda (JANAF), koji bi mogao poslužiti kao alternativa naftovodu Družba u slučaju prekida. Umjesto toga, Zagreb je značajno povisio tranzitne naknade, što Mađarska vidi kao dodatnu prepreku diverzifikaciji opskrbe naftom. Szijjártó je citirao bivšeg hrvatskog ministra energetike, koji je navodno rekao da dok postoje otvoreni sporovi između dviju zemalja, Hrvatska neće pomoći Mađarskoj. Ovo se tumači kao primjer kako se nacionalni interesi stavljaju iznad europske solidarnosti, posebno u vremenima krize.

Ovi sukobi nisu novi; odnosi između Mađarske i Hrvatske već su opterećeni povijesnim i ekonomskim sporovima, poput onih oko energetske infrastrukture i manjinskih prava. Dodatno, u širem kontekstu, Mađarska je kritizirana od strane EU-a zbog svog stava prema ratu u Ukrajini. Na primjer, u kolovozu 2025., 26 EU zemalja izdalo je izjavu podrške Ukrajini bez Mađarske, koja je odbila potpisati dokument zbog neslaganja s EU politikom. Orbán je također blokirao pristupne pregovore Ukrajine s EU-om, navodeći da će učiniti "sve" da spriječi članstvo Kijeva u Uniji.

Širi kontekst: Mađarska u EU-u i rat u Ukrajini

Ove optužbe dolaze u trenutku kada je Mađarska sve više izolirana unutar EU-a zbog svog pristupa ratu u Ukrajini. Orbán je više puta pozivao na direktne pregovore EU-a s Rusijom kako bi se okončao sukob, umjesto nastavka podrške Ukrajini oružjem i sankcijama. Ovo je dovelo do optužbi da Mađarska "ide u pogrešnom smjeru" u odnosu na europske vrijednosti, kako su to istaknuli europski parlamentarci u travnju 2025. S druge strane, Mađarska ističe da je njena energetska ovisnost o Rusiji realnost koju EU ignorira, posebno nakon sabotaža poput one na Sjevernom toku 2022., gdje je uhićen ukrajinski državljanin u Italiji.

U konačnici, ovi događaji naglašavaju duboke podjele unutar EU-a oko Ukrajine, gdje Mađarska zagovara pragmatičan pristup fokusiran na energetsku sigurnost, dok druge zemlje, uključujući Hrvatsku, podržavaju jaču solidarnost s Kijevom. Ako se napadi na infrastrukturu nastave, to bi moglo dovesti do šire krize opskrbe u srednjoj Europi, što zahtijeva hitnu intervenciju Bruxellesa.

UKRAJINSKI NAPADI NA RUSKU INFRASTRUKTURU

U eskalaciji sukoba između Ukrajine i Rusije, ukrajinske snage pojačale su napade na ključne elemente ruske energetske infrastrukture, ciljajući na plinske stanice, rafinerije i izvozne terminale. Ovi napadi, koji su se intenzivirali tijekom 2025. godine, imaju za cilj oslabiti rusku ekonomiju i financijske resurse za vođenje rata, dok Moskva optužuje Kijev za kršenje moratorija na napade na energetske objekte. Prema izvješćima, ukrajinski dronovi i rakete uzrokovali su značajna oštećenja, dovodeći do nestašica goriva u nekim ruskim regijama i poremećaja u izvozu plina.

Uništenje Plinske Stanice u Sudži

Jedan od ključnih incidenata dogodio se u ožujku 2025. godine, kada je plinska mjerna stanica u Sudži, u Kurskoj oblasti, pretrpjela masivan napad. Rusko ministarstvo obrane optužilo je Ukrajinu za "praktički uništenje" stanice, što je izazvalo veliki požar i prekid isporuka plina prema Europi. Sudzha je strateški važna jer predstavlja jedinu preostalu točku tranzita ruskog plina kroz Ukrajinu prema europskim zemljama poput Mađarske i Slovačke.

Prema ruskim izvorima, napad se dogodio 21. ožujka 2025., samo nekoliko dana nakon američkog prijedloga za pauzu u napadima na energetsku infrastrukturu. Ukrajina je odbila optužbe, tvrdeći da je riječ o ruskoj "false flag" operaciji, gdje su ruske snage same granatirale stanicu kako bi optužile Kijev i opravdale daljnje napade. Očevici su izvijestili o višestrukim eksplozijama i požarima, a satelitske snimke potvrdile su razmjere oštećenja. Ovaj incident dio je šire ukrajinske ofenzive na Kursku oblast, koja je započela u kolovozu 2024., kada su ukrajinske snage zauzele Sudžu i okolna naselja.

Rusija je rezervirala pravo na odgovor, optužujući Ukrajinu za kršenje dogovora o moratoriju. Posljedice su bile značajne: prekid tranzita plina doveo je do zabrinutosti u Europi zbog energetske sigurnosti, iako nisu prijavljene žrtve.

Nedavni Napadi na Postrojenje Ust-Luga

U kolovozu 2025., ukrajinske dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, izvele su napad na veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru. Napad se dogodio 24. kolovoza 2025., na Dan neovisnosti Ukrajine, izazvavši snažne eksplozije i najmanje dva velika požara tijekom jutarnje smjene. Očevici su izvijestili o masivnim plamenovima, a požari su zahvatili ključne dijelove terminala, uključujući spremnike za gorivo.

Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma a kojim upravlja energetska tvrtka Novatek, jedno je od najvećih u Europi za preradu prirodnog plina i ključno izvozno čvorište za ruski plin transportiran plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira. Ovaj napad bio je drugi ove godine na Ust-Lugu, koji se nalazi više od 1000 kilometara od Kijeva, demonstrirajući doseg ukrajinskih dronova. Ukrajinski dužnosnici tvrde da su takvi napadi usmjereni na degradaciju ruske sposobnosti financiranja rata kroz izvoz energije.

Požari su ugašeni nakon nekoliko sati, ali oštećenja su dovela do smanjenja kapaciteta i poremećaja u izvozu. Rusija je optužila Ukrajinu za napad, dok Kijev nije službeno potvrdio, ali mediji povezuju incident s ukrajinskim operacijama.

Šire Posljedice i Ostali Napadi

Ovi napadi dio su šire strategije Ukrajine koja je u kolovozu 2025. pojačala udare na rusku energetsku infrastrukturu, uključujući rafinerije i pumpne stanice. Na primjer, 18. kolovoza ukrajinski dronovi uništili su pumpnu stanicu na cjevovodu Druzhba u Tambovskoj oblasti, što je dovelo do prekida isporuka nafte Mađarskoj i Slovačkoj na najmanje pet dana. Ukrajina je izvela najmanje deset napada na ruske energetske objekte samo u kolovozu, što je rezultiralo nestašicama goriva u ruskim regijama i porastom cijena.

Rusija je odgovorila pojačanim napadima na ukrajinsku infrastrukturu, uključujući dronske udare na Dan neovisnosti Ukrajine. Ovi incidenti ističu ranjivost ruske ekonomije, koja se oslanja na prihode od energije, te povećavaju napetosti u Europi zbog ovisnosti o ruskom plinu. Analitičari predviđaju daljnju eskalaciju, s mogućim utjecajima na globalne cijene energije i geopolitičke odnose.

ZAVRŠNA RAZMATRANJA O ENERGETSKOJ SIGURNOSTI

Ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu, intenzivirani tijekom 2025. godine, imaju duboke posljedice na rusku sposobnost izvoza nafte i plina u Europsku uniju (EU), posebice putem naftovoda i plinovoda, te kroz isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG). Ovi napadi, koji uključuju dronske udare na rafinerije, terminale i cjevovode, ne samo da disruptiraju domaću opskrbu u Rusiji, već i slabe njezin položaj kao ključnog dobavljača energije Europi, doprinoseći globalnim poremećajima u energetskoj sigurnosti.

Što se tiče plinovoda, tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prestao je 1. siječnja 2025., čime je završena šestodesetogodišnja era isporuka preko ove rute, što je značajno smanjilo ruske količine plina dostupne EU. Ukrajinski napadi na ključne objekte, poput plinske stanice u Sudži i drugih infrastruktura, dodatno su pojačali ovu situaciju, iako je preostala ruta poput Turkstreama još uvijek operativna, ali pod pritiskom. Ovo je dovelo do veće ovisnosti EU o alternativnim dobavljačima, poput Norveške i SAD-a, te povećalo cijene i rizike nestašica u zemljama poput Mađarske i Slovačke, koje su tradicionalno ovisile o ruskim isporukama.

Za naftovode, napadi na cjevovod Druzhba, poput onog na pumpnoj stanici Nikolskoye 18. kolovoza 2025., suspendirali su isporuke nafte Mađarskoj i Slovačkoj na najmanje pet dana, uz procjene gubitaka od oko 4% ruskog BDP-a zbog smanjenog izvoza. Ovi incidenti, koji su onesposobili 10-17% ruske rafinerijske kapacitete, prisilili su Rusiju na povećanje izvoza sirove nafte umjesto rafiniranih proizvoda, što je rezultiralo nižim prihodima i nestašicama goriva unutar same Rusije. EU je time izložena većim rizicima, jer ovisnost o ruskoj nafti i dalje postoji unatoč sankcijama, a popravci infrastrukture dodatno produžuju poremećaje.

Ruska mogućnost izvoza LNG-a također je ugrožena, s padom izvoza od oko 4,4% u prvoj polovici 2025. zbog EU sankcija, uključujući zabranu transshipmenta od ožujka 2025., i napada na terminale poput Ust-Luge. Iako Rusija nastavlja izvoziti LNG u Europu na višim razinama nego prije rata, sankcije na projekte poput Arctic LNG 2 i ukrajinski napadi na infrastrukturu ograničavaju kapacitete, preusmjeravajući tokove prema Aziji. Ovo pojačava globalnu konkurenciju za LNG, gdje Ukrajina sama traži američke isporuke kako bi kompenzirala ruske napade na svoju infrastrukturu.

U konačnici, ovi napadi ne samo da slabe rusku ekonomiju, koja se oslanja na prihode od energije za financiranje rata, već i ubrzavaju tranziciju EU prema diverzifikaciji izvora, iako s kratkoročnim rizicima nestašica i viših cijena. Ako eskalacija potraje, mogući su daljnji geopolitički pomaci, uključujući pregovore o plinu pod uvjetima poput tranzita kroz Ukrajinu, kako bi se osigurala stabilnost.