HEP u ovoj i sljedećoj godini investira 1,4 milijarde eura u OIE dok su najveća ulaganja projekti Korlat i Kosinj. Priprema gradnje hidroelektrane HES Kosinj i najveće sunčane elektrane Korlat, utjecaj novog Vladinog paketa energetske pomoći na poslovanje HEP-a, uvođenje pametnih brojila u domaća kućanstva, daljnji pritisak geopolitičkih zaoštravanja na cijene energije i financijska konsolidacija HEP-a samo su neke od tema za razgovor s predsjednikom Uprave te kompanije Vicom Oršulićem. Budući da je razgovor vođen u tjednu kada je i HEP, u dubokoj sjeni poboljšanja Vladinog kreditnog rejtinga, izborio poboljšanje dugoročnog kreditnog rejtinga s Baa2 na Baa1 uz stabilne izglede kretanja, ta se vijest nametnula u uvodu.

Kakvom ocjenjujete važnost odluke agencije Moody‘s za HEP i što je sve pridonijelo poboljšanju ocjene za HEP?

- Vrlo smo zadovoljni povećanjem ocjene rejtinga. Ona je potvrda našeg aktivnog upravljanja financijskim položajem i ukupnim poslovanjem HEP grupe. To je rezultat dobre suradnje HEP-a s hrvatskom Vladom i državnim tijelima na osiguranju okvira za stabilno poslovanje. Važno je to za realizaciju ambicioznih ciljeva obnovljivog scenarija razvoja, ali i za investicije ukupno.

Uskoro će se napuniti godina dana od vašeg dolaska na mjesto predsjednika Uprave HEP-a. Što su vam bili najveći izazovi u vođenju kompanije, čime ste najviše zadovoljni, a što ćete nastojati poboljšati?

- Ovih dana potpisali smo ugovore o kreditu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Europskom investicijskom bankom (EIB), kao i ugovor o izgradnji sunčane elektrane Korlat. Dakle, upravo počinje izgradnja najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, a samim time i završetak izgradnje prvog hibridnog energetskog parka u Hrvatskoj, koji na istoj lokaciji sadrži vjetroelektranu i sunčanu elektranu. U pripremi je i projekt baterijskog sustava na toj lokaciji.

HEP ima više značajnih projekata, poput novog bloka Elektrane-toplane na zagrebačkoj Trešnjevci, te kapitalnog projekta HES Kosinj - HE Senj 2, no početak izgradnje Korlata mi je posebno važan jer još do prije nekih pola godine nismo bili ni blizu toga, a prvi megavati bi prema sadašnjoj situaciji mogli poteći već za godinu i nekoliko mjeseci. Uz pomoć Vlade i nadležnih ministarstava te u dobroj komunikaciji s bankama, projekt smo doveli do točke u kojoj je danas. S priključnom snagom 75 megavata, ova je elektrana tek nešto manja od svih naših sunčanih elektrana koje u ovom trenutku imamo u pogonu ili izgradnji zajedno. Već 2026. davat će struju dovoljnu za opskrbu 100 tisuća kućanstava.

Kao drugi uspjeh ističem stabilizaciju poslovanja HEP-a. Pazite, mi smo od gubitka u iznosu od 822 milijuna eura u 2022. godini, u 2023. došli do dobiti od 117 milijuna. Točno je da smo imali bolju hidrologiju i manje cijene energenata za naše elektrane, ali je ključna ipak odluka Vlade kojom je HEP, u području opskrbe poduzetništva, doveden u isti položaj zajedno s ostalim opskrbljivačima. I to je retrogradno utjecalo na poslovni rezultat u 2023.

Prema nerevidiranim podacima, pozitivan smo rezultat imali i u prvih šest mjeseci ove godine. Također treba reći da se država odrekla povlačenja dobiti HEP-a do ukupnog iznosa od 194 milijuna eura. To nam je dragocjeno u situaciji kad imamo rekordnu realizaciju investicija koje će u ovoj godini iznositi oko 600 milijuna eura, dok za sljedeću godinu planiramo i preko 800 milijuna eura. HEP mora investirati.

I na kraju, iako po važnosti vjerojatno zaslužuje i prvo mjesto, jednim od najvećih uspjeha u svom mandatu smatram uspostavu odlične suradnje HEP-a s Vladom, ministarstvima i državnim institucijama. Bez toga ne bi bilo ni stabilizacije poslovanja ni kredita za sunčanu elektranu Korlat. Dakle, za Korlat smo u komunikaciji s ministarstvima gospodarstva i financija pripremali podloge za odluke Vlade o izdavanju jamstva za kredite. Vlada nam je dala punu podršku i u nizu drugih procesa. Tako da i ovom prilikom zahvaljujem na angažmanu i suradnji i Vladi i ministarstvima.

Kako će sedmi paket mjera Vlade za pomoć kućanstvima, ustanovama i dijelu poduzetništva u podmirivanju troškova energije utjecati na poslovanje HEP-a?

- Primjena novih mjera mogla bi umjereno pozitivno utjecati na poslovanje HEP-a. Bit ćemo pametniji za nekih pet-šest mjeseci, po isteku uredbe, kad budemo imali konkretne brojke. U svakom slučaju, odlukama iz ožujka ove godine nastavljena je stabilizacija poslovanja HEP-a, dok istovremeno neće doći do udara koji bi potencijalno utjecao na smanjenje kvalitete usluge građanima. Jako je bitno da HEP nastavi investirati. Osim što su naše investicije, primjerice u razvoj prijenosne i distribucijske mreže, nužne za stabilnost opskrbe i prihvat energije iz novih elektrana, pogotovo solarnih i onih na vjetar, toliko je bitno i za ukupno gospodarstvo jer je udio domaće komponente značajan, a o razvojnom efektu da i ne govorimo.

Može li moguća eskalacija sukoba na Bliskom Istoku ugroziti opskrbu ili lansirati cijene u nebo kao što je bilo nakon ruske agresije na Ukrajinu?

- Posljednjih nekoliko mjeseci ponovo se aktualizira pitanje ovisnosti cijena energije o geopolitičkim odnosima. Iz dana u dan se nagađa kako bi i u kojoj mjeri određeni scenarij sukoba na Bliskom istoku, potez koji bi mogle poduzeti sukobljene strane, mogao utjecati na cijenu nafte i općenito sigurnost globalne opskrbe energentima. Prerano je za konačne zaključke, ali dosadašnja kolebanja cijena, koja su unutar neke normale, daju za pravo onim analitičarima koji smatraju da ne bi trebalo doći do nekih dramatičnih poremećaja. To i nije začuđujuće.

Iako smo daleko od energetske nestabilnosti koja je nastala invazijom Rusije na Ukrajinu, moram reći da su Europa i globalni Zapad učinili nevjerojatno brzu prilagodbu. Tranzicija prema obnovljivim izvorima je u punom jeku bez obzira na to što je još uvijek prespora. Novi dobavni pravci plina također su činjenica. Cijene struje i plina ponovo su stabilne, iako na osjetno višim razinama nego prije tri godine.

Što učiniti da u budućnosti više ne strepimo od izbijanja novih kriznih žarišta u regijama bogatima naftom i plinom?

- Postojeću globalnu geopolitičku ravnotežu, kakvu poznajemo desetljećima, promijeniti mogu jedino ubrzana energetska tranzicija, napuštanje fosilnih goriva i masovni prelazak na obnovljive izvore. Hrvatska je, kao dio Europske unije, uspješno prošla test takoreći trenutnog odvajanja od dobave plina iz Rusije, kako smanjenjem potrošnje plina tako i uspostavom novih dobavnih pravaca, kao što je naš LNG terminal na Krku. Mislim da kao nacija moramo biti ponosni na činjenicu da je Hrvatska odradila ogroman posao za energetsku neovisnost ovog dijela EU. Zbog globalne zelene tranzicije, Bliski istok je već danas sve manje modulator cijene energenata. S druge strane, zemlje koje prednjače u proizvodnji opreme za obnovljive izvore, kao i one bogate sirovinama potrebnima za zelene tehnologije, imat će sve veći geopolitički utjecaj. Primjerice, oko 80 posto svjetske proizvodnje fotonaponskih modula dolazi iz Kine. Kina već danas kontrolira oko 70 posto globalnog tržišta litija i kobalta, a vodeća je i u proizvodnji baterija. Kako potražnja raste, SAD i Europska unija nastoje diverzificirati opskrbne lance i smanjiti ovisnost o Kini. To je očito nešto što će obilježiti međunarodne odnose u energetici sljedećih godina, pa i desetljeća.

U kojoj fazi izvedbi investicija su projekti HES Kosinj i HE Senj 2?

- Projekt Kosinj započet je 2020. godine. Izgradnja traje, a svi procesi ubrzani su u posljednjih godinu dana, uključujući i radove. Primjera radi, u tijeku je izgradnja hidrotehničkog kanala i tunela Bakovac-Lika, a izvedeno je više od polovine radova. Dovršena je zgrada u Perušiću u kojoj će se smjestiti dio stanovnika s područja buduće akumulacije. Prvih šest stanova je već useljeno, a uskoro idemo i s novim natječajem za dodjelu stanova. Paralelno nastavljamo s rješavanjem imovinskopravnih odnosa. Do sada je riješeno 3000 od ukupno oko 8000 čestica. Pri tome se zaista trudimo ljudima s područja buduće akumulacije olakšati situaciju u kojoj su se našli. Svakako želimo taj projekt realizirati uspješno i bez ikakvih repova.

Što se tiče drugog dijela projekta, Hidroelektrane Senj 2, ondje su u tijeku priprema potrebne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola. U svakom slučaju, radujemo se novom velikom obnovljivom izvoru električne energije u sustavu. Najvećem u modernoj hrvatskoj povijesti.

Za koliko novoinstaliranih kapaciteta HEP namjerava podići svoj portfelj sunčanih elektrana do, primjerice, 2030. godine?

- Prema našoj strategiji, radi se o približno 350 megavata do 2030. Cilj nam je u vjetru i solaru kombinirano doći do 700 megavata. Za sada u redovnom pogonu imamo oko 30 megavata sunčanih elektrana, ali zato u realizaciji, uključujući SE Korlat, imamo dodatna 123 megavata. Posebno je dinamično posljednjih nekoliko mjeseci. HEP trenutačno razvija i gradi do sada najveći broj sunčanih elektrana istovremeno.

Na početku ljeta s probnim radom je počela sunčana elektrana Jambrek kod Vinice u Varaždinskoj županiji. Do kraja godine u probni rad će ući i sunčana elektrana Črnkovci, locirana na pola puta između Valpova i Donjeg Miholjca. Taj projekt realiziramo u suradnji s Općinom Marijanci, koja se javila na naš javni poziv, odredila lokaciju i ishodila potrebnu dokumentaciju koju smo mi otkupili i zatim ugovorili izgradnju. Po istom modelu radimo i sunčanu elektranu Lipik, čija izgradnja dobro napreduje.

Tu je i sunčana elektrana Radosavci, snage 10 megavata, koja je potpuno izgrađena i samo čeka priključak na mrežu. Iste je snage i Dugopolje. Ondje je već u tijeku ugradnja panela. Zatim, u izgradnji je i sunčana elektrana Čakovec, a ovih dana otvara se gradilište sunčane elektrane na Unijama. Osim navedenih, u visokoj je fazi razvoja još devet projekata solarki ukupne snage više od 100 megavata, koje bismo, bude li se odvijalo sve po planu, mogli dovršiti u sljedeće dvije-tri godine. S njima ćemo već biti na više od 250 megavata. Tako da nema dileme oko toga hoćemo li ispuniti cilj iz strategije. Možemo ga samo premašiti.

Za koliko će postotaka ili proizvodnih kapaciteta elektrana Hrvatska podignuti svoju samodostatnost u proizvodnji električne energije kada HEP dovrši sve svoje tekuće investicije u hidroelektrane, sunčane i vjetroelektrane?

- Hrvatska trenutačno ima oko pet i pol tisuća megavata. Mi smo u našoj strategiji, o kojoj sam govorio, planirali do 2030. uključiti novih 1500 megavata, pa možete sami vidjeti koji je to omjer. Međutim, nije sve u instaliranim megavatima. Bitno je imati pravi miks proizvodnih izvora, s obzirom na karakter proizvodnje, jesu li stalni ili nestalni, kolika je brzina ulaska na mrežu i dizanja snage i tako dalje, a i s obzirom na konkurentnost pojedinog izvora u danom trenutku.

HEP je napravio snažan iskorak u gradnji punionica za električne automobile, korištenje kojih je do 2022. bilo besplatno. Što vlasnici električnih vozila koji koriste HEP-ove punionice mogu očekivati po pitanju cijena u narednom razdoblju, hoće li cijene ići gore, kao primjerice u Italiji?

- HEP je razvoju elektromobilnosti u Hrvatskoj dao, rekao bih, onaj presudni impuls. S postavljanjem punionica počeli smo još 2012. godine, a do prvog kvartala 2022., kako ste rekli, punjenje je za korisnike bilo besplatno. U lancu ELEN punionica imamo dvije tarife, zimsku i ljetnu, koje su nepromijenjene od lipnja 2023. godine. Trenutačno imamo oko 280 javno dostupnih punionica širom Hrvatske, po svim županijama i u Gradu Zagrebu, na otocima, u turističkim destinacijama, po autocestama. Dio smo instalirali i tijekom ove godine; posebno ističem 13 punionica na Plitvičkim jezerima.

Svoj doprinos razvoju ovog sektora u Hrvatskoj dali smo i uvođenjem programa kvalifikacije u servisiranju i održavanju automobilskih baterija pod naponom. Obuka za servisere od ove se godine izvodi u našem nastavno-obrazovnom centru u Velikoj. Što se tiče cijena u budućnosti, znate i sami da HEP, odnosno ELEN, nije jedini igrač na tržištu. Tržište određuje cijene. Ipak, mogu ocijeniti da HEP u ovom segmentu vodi odgovornu politiku cijena, polazeći od bitne uloge HEP-a za razvoj elektrifikacije prometa u Hrvatskoj.

Kakvi su trendovi u troškovima investicija u solarne i vjetroelektrane, rastu li cijene opreme i radova ili se smanjuju? Može li cijena struje proizvedene iz obnovljivaca biti niža od, primjerice, struje proizvedene iz plinskih elektrana?

- Troškovi obnovljivih izvora padaju. U posljednjih desetak godina troškovi korištenja solarne energije pali su za više od 80 posto. Tome smo iz prve ruke svjedoci i mi u HEP-u. Dovoljno je usporediti cijene panela u vrijeme kad se, primjerice, razvijao projekt sunčane elektrane na Visu, prije pet do šest godina, i danas, kad počinjemo izgradnju sunčane elektrane Korlat. Tako da možemo reći da je proizvodnja električne energije iz sunca i vjetra već konkurentna proizvodnji iz plinskih elektrana, a s obzirom na nastavak trenda pojeftinjenja komponenti za sunčane i vjetroelektrane, isplativost obnovljivih izvora će biti sve veća.

Vidi li HEP priliku u eventualnim investicijama u skladištenje energije, odnosno baterijske sustave, i razmatra li ih?

- Pitanje skladištenja energije jedno je od ključnih za provedbu energetske tranzicije Hrvatske, ali i jako važno za jačanje portfelja i tržišne pozicije HEP-a u budućnosti. Tu priču razvijamo u tri pravca, koji uključuju ne samo baterijske spremnike nego i vodik, o kojem smo već razgovarali, ali i reverzibilne hidroelektrane.

O važnosti reverzibilnih hidroelektrana za zelenu tranziciju govorio je i premijer Plenković na konferenciji COP u Azerbajdžanu. Na to bi odgovor mogao biti naš projekt RHE Blaca u Cetinskoj krajini. Projektirana je snaga te elektrane oko 500 megavata, a očekivana godišnja proizvodnja jedan teravatsat. Elektrana će značajno doprinijeti osiguranju elastičnosti elektroenergetskog sustava, pogotovo s obzirom na postojeće i planirane vjetroelektrane i sunčane elektrane u dalmatinskom zaleđu. Za taj projekt u tijeku je provedba postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš i prirodu. Razvijamo i projekt RHE Vinodol snage oko 150 megavata.

Što se tiče baterijskih spremnika energije, jedan takav od 2022. imamo u pogonu na Visu, u sklopu sunčane elektrane. U ovom trenutku pripremamo dokumentaciju za baterijske spremnike ukupnog kapaciteta do 50 megavatsati. Prioritetne su nam lokacije na Cresu, Lošinju i Unijama te u krugu postojećih termoelektrana Plomin i Rijeka, Termoelektrane toplane Sisak i kombi termo elektrane Jertovec, gdje su pripreme otišle najdalje. I naravno, kao što sam već spomenuo, na Korlatu, u sklopu budućeg hibridnog parka. To su za sada skupi projekti, ali važni za energetsku tranziciju prema smjernicama EU.

U kojoj je fazi natječaj za nabavu pametnih brojila za potrošnju električne energije, kada se može očekivati isporuka brojila i što će njihova primjena donijeti potrošačima?

- Natječaj koji spominjete odnosi se na planiranu ugradnju naprednih brojila u sklopu velikog projekta "Modernizacija hrvatske distribucijske elektroenergetske mreže" vrijednog 286 milijuna eura, koji se većinom sufinancira sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Postupak javne nabave odnosi se na više od 800 tisuća uređaja koji čine naprednu mjernu infrastrukturu, kako naprednih brojila tako i koncentratora podataka. Natječaj je u tijeku, rok za dostavu ponuda je 28. studenog. Do sada je ugrađeno više od 700 tisuća naprednih brojila, a do kraja 2029. godine je planirana nabava dodatnih potrebnih količina i zamjena svih brojila naprednima. Korisnici mogu očekivati nekoliko ključnih poboljšanja. Prvo i najvažnije, brojila imaju mogućnost daljinskog očitanja potrošnje, što znači da neće biti potrebe za ručnim očitanjem brojila ili procjenama potrošnje. Imat ćemo, dakle, potpuno automatiziran obračun na temelju stvarne mjesečne potrošnje zabilježene točno na kraju mjeseca. Osim toga, građani koji žele aktivno i racionalno upravljati potrošnjom imat će pristup nizu detaljnih informacija.
www.novac.jutarnji.hr

Zastupnici Europskog parlamenta natpolovičnom većinom izglasali su novu Europsku komisiju kojoj je po drugi put na čelu Ursula von der Leyen. Dužnost preuzima u nedjelju.

Za potvrđivanje Komisije glasalo je 370 zastupnika, 282 bilo je protiv, a 36 suzdržanih. Druga Komisija Ursule von der Leyen potvrđena je s najmanje glasova u zadnja tri desetljeća.

"Pronalaženje načina za međusobnu suradnju i prevladavanje fragmentacije. To je ono čemu ćemo ja i svih 26 žena i muškaraca težiti svaki dan. Spremni smo odmah početi s radom", poručila je Von der Leyen nakon glasovanja.

Od podrške Kijevu do rata na Bliskom istoku, nadolazećem povratku Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Europska komisija preuzima dužnost u vrijeme brojnih izazova.

Obrana i sigurnost, održivo blagostanje i konkurentnost, demokracija i socijalna pravednost, vodeće mjesto u svijetu i rezultati u Europi, neki su od ciljeva koje je Von der Leyen navela prije nekoliko mjeseci u političkim smjernicama za novi mandat.

Analitičari: Mogla bi još više oblikovati budućnost Europe
S oslabljenim političkim vodstvom u Francuskoj i Njemačkoj, nova šefica Europske komisije mogla bi igrati još veću ulogu u oblikovanju budućnosti Europe u svom drugom mandatu, kažu analitičari.

Bivša njemačka ministrica obrane značajno je "ojačala svoju moć i svoj profil kao politički akter" u posljednjih pet godina, rekao je Luigi Scazzieri iz think tanka Centra za europske reforme.

Pod njezinim vodstvom Komisija je vodila napore za kupnju cjepiva protiv Covida, korištenje zajedničkog zaduživanja za financiranje gospodarskog oporavka nakon pandemije, isporuku oružja u Ukrajinu i odvikavanje Europe od ruskog plina.

Prioriteti: Jačanje gospodarstva i poboljšanje obrane
Von der Leyen je kao ključne prioritete nove Europske komisije najavila jačanje europskog gospodarstva kako bi se smanjilo zaostajanje za SAD-om i Kinom te povećanje obrambenih sposobnosti.

"Naša sloboda i suverenost više nego ikad ovise o našoj gospodarskog snazi, naša sigurnost o sposobnosti da budemo konkurentni, inovativni i produktivni", poručila je Von der Leyen.

Von der Leyen je rekla zastupnicima obećala da će "ostati na putu" u europskom zelenom planu, vodećoj politici EU-a za rješavanje klimatske krize. U govoru je, pak, stavila naglasak na jačanje europskog gospodarstva i obrane.

U "kompasu konkurentnosti", osim zatvaranja inovacijskog jaza u odnosu na SAD i Kinu, navela je i poticanje dekarbonizacije kao i konkurentnosti Europe te povećanje sigurnosti i osiguranje opskrbe sirovinama.

U govoru je poručila da će predstaviti sporazum o čistoj industriji, pokrenuti strateški dijalog o budućnosti europske automobilske industrije, nastaviti raditi na konkurentnom kružnom gospodarstvu i raditi na europskoj uniji štednje i ulaganja. Spomenula je i ciljeve Zelenog plana, koji je obilježio njezin prvi mandat na čelu EU komisije.

Istraživanje i inovacije, znanost i tehnologija u središtu gospodarstva
"Moramo nastaviti ispunjavati ciljeve Europskog zelenog plana. Ali, ako želimo biti uspješni u toj tranziciji, moramo biti agilniji i bolje pratiti ljude i poduzeća na tom putu", rekla je.

Istraživanje i inovacije, znanost i tehnologija bit će, najavila je, u središtu gospodarstva.

"Ulagat ćemo više i bolje se fokusirati. Osigurat ćemo da naša mala poduzeća, novoosnovana i rastuća poduzeća, mogu napredovati ovdje u Europi. Znamo što treba učiniti. Moramo olakšati rast u Europi", poručila je.

Zauzela se za suradnju s NATO-om radi jačanja sigurnosti te je govorila o većim ulaganjima u obranu Europe. Navela je da Rusija za obranu izdvaja devet posto BDP-a, a EU 1.9 posto.

"Rat, sukobi i ljudska patnja nastavljaju se nesmanjenim intenzitetom u našem susjedstvu - od Ukrajine do Bliskog istoka i u dijelovima Afrike. Europa mora imati snažniju ulogu u svim tim područjima", rekla je u govoru.

"Moramo povećati naše troškove za obranu, treba nam jedinstveno tržište za obranu i moramo ojačati bazu naše obrambene industrije", rekla je.

"Rusi i Kinezi troše više na obranu"
"Ukupna potrošnja EU-a za obranu u razdoblju od 1999. do 2021. povećala se za 20 posto. U istom su se razdoblju rashodi za obranu u Rusiji povećali za gotovo 300 posto, a u Kini za gotovo 600 posto. Istodobno, naša je potrošnja previše rascjepkana, neujednačena i nedovoljno europska. To moramo promijeniti. U sljedećih pet godina napore ćemo usmjeriti na izgradnju istinske europske obrambene unije", navela je ranije u političkim smjernicama svoje kampanje.

U prvih sto dana mandata najavila je predstavljanje Bijele knjige o budućnosti europske obrane. Osim toga, i veća sredstva Europskog fonda za obnovu.

Najavila novi pristup za moderan proračun
Europska unija će, što se tiče proširenja, provesti reforme potrebne za primanje novih članica te podržati kandidate na putu prema članstvu - najavila je. Poručila je i da dolazi jednostavniji višegodišnji proračun.

"Treba nam novi pristup za moderan i snažan europski proračun", rekla je i navela da će novi proračun biti usmjereniji na usklađenje prioriteta, jednostavniji u funkcioniraju i učinkovitiji.

"Hitno nam je potrebno više privatnih ulaganja. Jaz privatnog kapitala glavni je razlog zašto zaostajemo u ukupnoj potrošnji na istraživanje i razvoj, a time i u inovacijama", poručila je nova šefica EU komisije.
www.index.hr

Dramatična je kriza u njemačkoj industriji, a što se to stvarno tamo događa? Njemački političari su dugo uspijevali odgađati najgore kada je riječ o najvećem njemačkom proizvođaču automobila Volkswagenu, ali sada, čini se, više ne mogu. U ratu industrijskog iscrpljivanja sve se više čini da će prvo kolabirati najjače europsko njemačko gospodarstvo dok se istovremeno ruski medvjed tek počeo buditi iz zimskog sna. Koje su posljedice prestanka uporabe ruskog plina i nafte te sabotiranja sjevernog plinovoda "Nord stream" vidimo nakon nekoliko godina poslovanja njemačke industrije koja se pola stoljeća oslanjala na dotok energenata iz Rusije. Pad njemačke industrije će se preliti i na sva ostala europska gospodarstva pa tako i na hrvatsko lokalno gospodarstvo.

Kolaps njemačke industrije je posljedica činjenice da lokalni njemački političari nikada nisu čuli za pojam "diverzifikacija dobavnih pravaca energenata". Njemačkim političarima je nepoznat pojam da neće biti pametno pogasiti sve svoje nuklearne elektrane, a da prethodno nisu osigurali drugi "bazni izvor energije" za rad lokalne njemačke industrije i društva. Njemački političari su funkcionirali s Rusijom na bazi "majke mi" mi ćemo kupovati vaše energente plin i naftu dok nas vi nećete napadati i to je sve tako funkcioniralo do ukrajinsko-ruskog sukoba kada se cijeli koncept raspao kao kula od karata.

Prvi put u 87 godina zatvorit će dio pogona u Njemačkoj
Dok Volkswagen prijeti da će prvi put u 87-godišnjoj povijesti kompanije zatvoriti neke pogone u Njemačkoj, političari koji su desetljećima štitili radnike od masovnih otpuštanja trude se pronaći odgovore suočeni s rastućom frustracijom zaposlenika i prijetnjom masovnih štrajkova.

"Kako vrijeme prolazi, shvaćamo da su mnogi ljudi jako nezadovoljni", rekao je za Politico Thorsten Gröger, glavni pregovarač za IG Metall, najveći njemački radnički sindikat.

Gröger je rekao da će se štrajkovi upozorenja održati prije 9. prosinca, uoči sljedećeg kruga pregovora s upravom o smanjenju troškova, te je zaprijetio mnogo opsežnijom akcijom ako pregovori ne budu uspješni.

Golemi problemi u krivom trenutku
Izazovi dolaze u trenutku kada njemačka vlada nije u stanju djelovati zbog raspada trostranačke vladajuće koalicije početkom studenoga. Moglo bi proći nekoliko mjeseci prije nego što Njemačka dobije novu vladu, jer bi se pregovori između stranaka mogli oduljiti i nakon izbora 23. veljače. Čak i tada, ustavna kočnica koja ograničava potrošnju vjerojatno će ograničiti efektivnu moć nove koalicije.

U Njemačkoj nema snažnijih znakova rastućih ekonomskih problema zemlje od krize VW-a. Zbog naglog pada dobiti, pada prodaje u Europi i kolapsa na kineskom tržištu, proizvođač automobila objavio je krajem listopada da planira zatvoriti tvornice u Njemačkoj.

Ako Trump ispuni obećanje o carinama, situacija će postati još gora
Početak ulaganja u tehnologiju električnih automobila bio je narušen kašnjenjima i visokim troškovima, zbog čega je VW zaostajao za američkim konkurentom Teslom i kineskim BYD-om. Bude li novoizabrani američki predsjednik Donald Trump ispunio svoju prijetnju o uvođenju carina na europske proizvode, to će dodatno pogoršati ionako tešku situaciju za radnike u njemačkim tvornicama.

Problemi VW-a su parabola za njemačku industriju, jer proizvođačima diljem zemlje najavljuju otpuštanja. Loše gospodarske vijesti neprestano pristižu. Metalna industrija ThyssenKrupp najavila je da bi do 2030. mogla ukinuti do 11.000 radnih mjesta.

Problemi u autoindustriji će posebno teško pogoditi Njemačku
No nevolje u automobilskom sektoru posebno će teško pogoditi Njemačku. Ova industrija nosi 11 posto radnih mjesta u proizvodnji u Njemačkoj. Bosch je objavio da otpušta 3500 radnika; ZF Friedrichshafen razmatra otpuštanje najmanje 12.000 zaposlenika do 2030. godine; Continental planira ukinuti 5500 radnih mjesta diljem svijeta.

Njemačke bolesti pogađaju Europu u trenutku kada se Francuska, drugo najveće gospodarstvo u Europskoj uniji, suočava s vlastitim eskalirajućim previranjima. Čelnica francuske ekstremne desnice Marine Le Pen prijeti da će srušiti krhku koalicijsku vladu glasanjem protiv proračuna premijera Michela Barniera - što bi zastrašilo financijska tržišta.

Bijes će se vidjeti na izborima
U Njemačkoj kombinacija loših gospodarskih vijesti i političke paralize potiče bijes uoči planiranih prijevremenih izbora 23. veljače. Taj će bijes osobito utjecati na Socijaldemokratsku stranku (SPD) kancelara Olafa Scholza, tradicionalnog zagovornika radništva, koja se već suočava s lošim rezultatima u anketama.

Donja Saska, gdje je sjedište VW-a, ostaje uporište SPD-a, a stranka je neraskidivo povezana s proizvođačem automobila. Savezna pokrajina ima 20 posto udjela u VW-u, a pokrajinski premijer Stephan Weil iz SPD-a član je Upravnog odbora.

"Uz potporu pokrajinskih vlasti, VW je u prošlih 75 godina postao velika i globalno uspješna kompanija", rekao je Weil u intervjuu za njemački dnevnik Süddeutsche Zeitung te dodao kako ne bi bilo mudro rastaviti skupe strukture koje su postavljene za proizvodnju električnih automobila.

Ogromni strukturni problemi
Weilova rješenja vrlo su poznata: on želi vratiti savezne subvencije za kupnju električnih automobila ili stvoriti porezne poticaje za potrošače. SPD i Zeleni žele oživjeti energetski intenzivnu njemačku industriju smanjenjem cijena energije putem subvencija.

Pitanje je bi li takvi potezi - čak i kad bi se političari mogli složiti oko njih - bili dovoljni s obzirom na ogromne strukturne probleme s kojima se Njemačka suočava.

Dok rat u Ukrajini i rastući protekcionizam iz temelja mijenjaju globalnu trgovinu koja je poslužila kao osnova za njemački izvozni model, njemački se političari suočavaju s neugodnom istinom: uobičajeni alati koji su im na raspolaganju možda neće biti dovoljni.

"Izazovi su veći nego što smo priznali"
"Izazovi su dublji i veći nego što smo možda priznali u raspravama i političkim odlukama posljednjih godina", rekao je ministar gospodarstva iz redova Zelenih Robert Habeck.

Uoči izbora na kojima bi se ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) mogla probiti na drugo mjesto, mainstream stranke će vjerojatno morati računati na sve veći otpor birača.

"Pitanje kako riješiti situaciju u Volkswagenu primjer je za rješavanje budućih problema cijele industrije", rekao je glavni pregovarač Gröger. Hitnost situacije, dodao je, zahtijeva konkretnu političku akciju, a ne lijepe predizborne plakate.
www.index.hr

Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.

Taj skup održan u petak, organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca i Privredna banka Zagreb.

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je o potrebi da se Hrvatskoj omogući put u pravovremenu i brzu energetsku zelenu tranziciju. Smatra da na tom putu, uz ostalo, treba poboljšati jasnoću postupaka, raditi na utvrđivanju i istinskoj primjeni rokova i potvrditi da su oni obvezujući. Istaknula je i potrebu automatizacije postupaka te smanjenja administrativnog opterećenja.

Predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak naglasio je kako je Končar zahvaljujući postrojenjima koja gradi već desetljećima, u zelenu tranziciju ušao puno prije nego što je postala nezaobilazna tema. Po njemu, Končar živi na postrojenjima vezanim uz obnovljive izvore. Smatra da energetika treba promjene, pogotovo u transportu, da bi se smanjile emisije CO2.

Energetsku tranziciju iskoristiti za razvoj gospodarstva
Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Kristina Čelić kaže da je održiva energetska politika ključan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i izazov koji dijeli s cijelim EU-om.

- Energetska tranzicija mora biti prepoznata i iskorištena prilika za gospodarstvo i konkurentnost - naglasila je.

Ministarstvo gospodarstva prema njezinim riječima vodi energetsku tranziciju u skladu s ciljevima energetskog zelenog plana i integriranog energetskog i klimatskog plana. Taj plan obuhvaća pet temeljnih dimenzija - dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište energije te inovacije i konkurentnost.

- Naglasak je na odgovornom smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i očuvanju energetske sigurnosti i stabilnosti cijena - rekla je Čelić.

Tri prioriteta energetske tranzicije
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je Hrvatska na svojevrsnoj energetskoj prekretnici, te da postoje tri važna prioriteta.

Kao prvi istaknula je ulaganja u energetsku infrastrukturu kao ključni izazov u budućim vremenima, odnosno glavni pokretač energetskog napretka. Drugi je energetska održivost, a treći stabilan regulatorni okvir. Navela je, naime, da energetska tranzicija mora biti pravedna i da u njoj ravnopravno moraju sudjelovati i mali poduzetnici kao i veliki energetski igrači.

I dalje dominiraju fosilni izvori energije

Na konferenciji je predstavljeno energetsko izvješće za Hrvatsku Enermed, koje je izradio SRM - Studi Ricerche per il Mezzogiorno (Intesa Sanpaolo Grupa) u suradnji s Politehnikom u Torinu.

Direktor SRM-a Massimo DeAndreis istaknuo je da u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilni izvori, koji nose 67 posto od ukupnog udjela proizvodnje, a najveći udio čine nafta i naftni derivati. Osim toga, kazao je da Hrvatska i dalje uvozi previše energenata te da je energetski previše uvozno ovisna.

Predlaže da se udjel fosilnih goriva do 2030. smanji na 45 posto, odnosno na 25 posto do 2050. godine.

- Hrvatska energetska i klimatska politika pokazuju da bi se smjer zauzet zadnjih godina trebao intenzivirati, uz važnu transformaciju sektora izvora energije, proizvodnje, transporta, prijenosa i potrošnje. Potrebna ulaganja su znatna za dimenzije hrvatskog gospodarstva, a zemlja će se uvelike oslanjati na financiranje iz EU-a - rekao je DeAndreis.

Sigurnost opskrbe energijom prema njegovom mišljenju trebala bi se nastaviti, a rekao je i da Hrvatska ima velik potencijal obnovljivih izvora energije i to ne samo u segmentu solara i vjetra, nego i razvoju proizvodnje biogoriva i geotermi.
www.lidermedia.hr

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump imenovao je izvršnog direktora naftne i plinske industrije, Chrisa Wrighta, gorljivog zagovornika uporabe fosilnih goriva, za svoga ministra energetike.

Donald Trump najavljuje da će SAD napraviti zaokret za 180° i da će se vratiti masovnom korištenju fosilnih goriva. Razlog za ovakvu energijsku politiku je vrlo jednostavan jer SAD ima ogromne količine nafte na raspolaganju u podzemlju, a tu naftu uopće ne koriste. Trump će zbog toga povećati crpljenje nafte iz vlastitih naftnih polja s ciljem da sruši cijene energenata u SAD-u i pokrene rast gospodarstva. Inflacija je visoka u SAD-u i jedini način na koji će ju smanjiti je da se smanji cijena energenata na najbrži način, a to je korištenjem vlastite nafte.

Wright je osnivač i direktor kompanije Liberty Energy, koja se bavi uslugama povezanim s naftnim poljima, sa sjedištem u Denveru. Očekuje se da bi trebao podržati Trumpov plan maksimalizacije proizvodnje nafte i plina te da će pokušati iznaći načine za povećanje proizvodnje električne energije, za kojom raste potražnja prvi put u desetljećima.

"Ne postoji klimatska kriza, a nismo ni usred energetske tranzicije"
Izgledno je da dijeli Trumpovo protivljenje globalnoj suradnji po pitanju brobe protiv klimatskih promjena. Wright je nazvao klimatske aktiviste alarmistima i usporedio je borbu Demokratske stranke protiv globalnog zatopljenja s komunizmom sovjetskog stila.

"Ne postoji klimatska kriza, a nismo ni usred energetske tranzicije“, rekao je Wright u videu na svome LinkedIn profilu prošle godine.

Wright, koji nema političkog iskustva, opširno je pisao o potrebi za većom proizvodnjom fosilnih goriva kako bi se ljudi izdigli iz siromaštva.

Trumpov čovjek naslijedit će zagovornicu električnih auta, solarne energije...
Ministarstvo energetike bavi se američkom energetskom diplomacijom, upravlja Strateškim naftnim rezervama - za koje je Trump rekao da ih želi iznova napuniti - i vodi programe za zajmove kako bi potaknulo napredak energetskih tehnologija.

Ministarstvo također nadzire zastarjeli američki kompleks nuklearnog oružja, odlaganje nuklearnog otpada i 17 nacionalnih laboratorija.

Ako ga potvrdi Senat, Wright će naslijediti Jennifer Granholm, zagovornicu električnih vozila, energetskih izvora poput geotermalne energije i zagovornicu energije bez ugljika, poput vjetroelektrana, solarne energije i nuklearne energije.
www.index.hr

Mannheim Njemačka, lokalno komunalno poduzeće MVV najavljuje radikalan potez jer će ukupnu plinsku mrežu u Mannheimu zatvoriti do 2035. godine. Mannheimska energetska tvrtka MVV najavila je da će se povući iz poslovanja s plinskom mrežom do 2035. godine. Za građane, trgovce i tvrtke to znači da od tada u Mannheimu više neće moći raditi sustavi grijanja na plin. Tvrtka ovaj korak opravdava zaštitom klime. MVV je također najavio više cijene plina i vode od 1. siječnja 2025. godine. Sukladno tome, plin će tada poskupjeti za oko 8,5 posto, a voda će biti skuplja za 6,6 posto nego dosad.

Razlozi poskupljenja plina i vode
MVV je poskupljenje plina od 1. siječnja 2025. pravdao povećanjem mrežarina i višim troškovima CO2. Viša cijena vode je nužna jer će “obnova i nova izgradnja infrastrukture zahtijevati dodatne napore u sljedećih nekoliko godina”. Naime, tvrtka je, među ostalim, spomenula izgradnju novih zdenaca i pročistača u dva vodovoda. Osim toga, trebalo bi obnoviti prometne linije i izgraditi novu prometnu liniju.

MVV: Plinske grijalice nisu "oblik grijanja okrenut budućnosti"
MVV ne smatra plinsko grijanje održivim i budućnosti usmjerenim oblikom grijanja. Prijevoz i korištenje prirodnog plina doveli su do "emisija CO2 koje se mogu izbjeći". Trošak CO2 će rasti u nadolazećim godinama. A kako broj korisnika plina opada, “troškovi plinske mreže prenose se na sve manje korisnika.” Zato MVV preporuča korisnicima da nakon gašenja plinske mreže što prije potraže alternativne oblike grijanja. Prema MVV-u, radi se prvenstveno o toplinarstvu i dizalicama topline.

Gašenje plinske mreže od 2035.: Što to znači za stanovnike Mannheima?
56 000 kućanstava u Mannheimu bit će pogođeno ukidanjem konvencionalnog plina od 2035. godine; sva se i dalje griju na prirodni plin. MVV nudi savjetodavne usluge za stanovnike. Između ostalog, održat će se dva informativna skupa o toplinskom prijelazu - 12. studenog i 12. prosinca. Dobavljač energije također želi pružiti informacije o mogućnostima financiranja. Šef MVV-a Georg Müller naglasio je da ljudi koji su se sada odlučili na plinsko grijanje "nisu spremni za budućnost". Müllerov savjet: Trenutačni kupci plina trebali bi bolje ulagati u klimatski neutralnu proizvodnju topline, tj. u toplinu iz obnovljivih izvora energije - ili u dizalicu topline. U isto vrijeme oko 10.000 zgrada u Mannheimu bit će novo priključeno na daljinsko grijanje.

Tvrtka MVV je istaknula da je već prije tri godine prvi put najavila da od 2035. više neće nuditi proizvode i usluge temeljene na fosilima. Prema MVV-u, Mannheim je prva općina u Njemačkoj koja je poduzela ovaj korak. Trenutačno se oko 37 posto zgrada u Mannheimu grije prirodnim plinom.

Mannheimer MVV želi zatvoriti plinsku mrežu: klasifikacija SWR poslovnog uredničkog tima
Mannheim nije jedini grad koji je najavio da želi preživjeti bez plina. U Stuttgartu postoje slični planovi, i ovdje do 2035. München želi preživjeti bez prirodnog plina do 2045. i to je postavio u (neobvezujući) plan. Augsburg planira sličan plan, ali je ujedno poručio da još uvijek ne želi demontirati plinsku mrežu. U tom smislu, najava MVV-a za Mannheim je konkretnija nego u drugim gradovima. Svi gradovi i općine u Njemačkoj upravo izrađuju komunalno planiranje grijanja, odnosno utvrđuju kako bi grijanje trebalo izgledati u budućnosti. Oni su zakonski dužni to učiniti. Mnogi se oslanjaju na daljinsko grijanje i dizalice topline. Stoga je moguće da će sljedećih mjeseci biti mnogo izvještaja sličnih onima iz Mannheima: U budućnosti ćemo moći bez fosilnih goriva.

Mannheim dobavljač se poziva na EU direktivu
MVV se pozvao na EU direktivu o unutarnjem tržištu plina koja je na snazi ​​od kolovoza 2024. godine. Ova se direktiva mora implementirati u njemački zakon do srpnja 2026. Uredba obvezuje operatere plinske mreže kao što je MVV da "izrade planove za razgradnju i dostave ih Federalnoj agenciji za mrežu". Utoliko je važnije upozoriti kupce „što prije“ da korištenje plina za grijanje zgrada „nije rješenje okrenuto budućnosti“. Prema MVV-u, stručnjaci pretpostavljaju da će cijene plina znatno poskupjeti zbog porasta cijena CO2.

MVV kao drugi razlog navodi Mannheimski toplinski plan
U petak je MVV naveo plan grijanja grada Mannheima kao još jedan razlog za svoju odluku o zatvaranju plinske mreže. Ovaj plan grijanja (o kojem je mjesno vijeće odlučilo 12. ožujka 2024.) također opisuje daljinsko grijanje i dizalice topline kao “prioritetne oblike grijanja za privatne i poslovne korisnike”.
www.swr.de

U užurbanom kineskom gradu Šangaju, koji je poznat po svjetlosnim spektaklima u sklopu nacionalnih proslava, znanstvenici i inženjeri rade na pionirskim tehnologijama budućnosti. Ovdje, uz projekte poput 6G interneta, napredne umjetne inteligencije i robota nove generacije, mala startup tvrtka pod nazivom Energy Singularity bavi se nečim izvanrednim: nuklearnom fuzijom, procesom koji bi mogao donijeti gotovo neograničenu čistu energiju

No, u sjeni ovog kineskog napretka raste zabrinutost u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki stručnjaci i tvrtke brinu da bi njihovo desetljećima dugo vodstvo u istraživanju fuzijske energije moglo izblijedjeti pred kineskim ubrzanim razvojem. Dok Kina izdvaja milijarde dolara za istraživanje i razvoj, američka ulaganja sve više zaostaju, što bi moglo imati značajne posljedice ne samo za energetsku budućnost, već i za globalni utjecaj obje zemlje.

Što je nuklearna fuzija i zašto je važna?
Nuklearna fuzija proces je koji pokreće Sunce i druge zvijezde. To je proces spajanja dvaju lakih atomskih jezgara, pri čemu se oslobađa ogromna količina energije. Za razliku od nuklearne fisije, koja se koristi u trenutnim nuklearnim elektranama i koja razdvaja atomske jezgre, fuzija je izuzetno učinkovita i čista. Oslobađa četiri milijuna puta više energije od sagorijevanja fosilnih goriva, poput ugljena ili nafte, i četiri puta više energije nego fisija. Osim toga, nuklearna fuzija ne proizvodi dugotrajni radioaktivni otpad.

Iako je fuzijska energija neograničeni i čisti izvor energije, znanstvenici se suočavaju s velikim izazovima u pokušaju da je repliciraju na Zemlji. Najveći problem je održavanje fuzijske reakcije dovoljno dugo da bi se mogla koristiti za proizvodnju električne energije. Iako su mnoge zemlje postigle fuzijske reakcije u laboratorijima, nitko još nije uspio održati tu reakciju dovoljno dugo za praktičnu upotrebu, piše CNN.

Utrka za ovladavanje fuzijom
SAD je dugo bio globalni lider u istraživanju nuklearne fuzije, s prvim ozbiljnim istraživanjima koja su započela 1950-ih godina. Američki znanstvenici i inženjeri razvili su ključne tehnologije i postigli značajne prekretnice u ovom području. Međutim, Kina je u posljednjem desetljeću ubrzala vlastiti razvoj fuzije, i to s nevjerojatnim rezultatima.

Prema podacima iz industrije, broj kineskih patenata vezanih uz fuziju od 2015. godine dramatično je porastao, te je Kina sada vodeća u svijetu po broju patenata za ovu tehnologiju. Primjer tog ubrzanog napretka je Energy Singularity, start-up iz Šangaja koji je za samo tri godine izgradio vlastiti tokamak – složeni uređaj u obliku prstena koji se koristi za stvaranje uvjeta potrebnih za fuzijsku reakciju.

Za usporedbu, SAD se još uvijek oslanja na starije tokamake, kao što su DIII-D, star više od 30 godina, i laboratorijske uređaje koji su u fazi nadogradnje već desetljeće. Andrew Holland, izvršni direktor Washingtonske asocijacije za fuzijsku industriju, ističe da SAD nema moderne fuzijske pogone poput onih koje gradi Kina, a napredni kineski tokamaci poput onog u Hefeiu, koji je postavio svjetski rekord u održavanju plazme na 70 milijuna stupnjeva Celzija više od 17 minuta, pokazuju nevjerojatnu sposobnost kineske industrije.

Kineska ulaganja vs. američka inovacija
Jedan od ključnih razloga za kineski napredak u nuklearnoj fuziji leži u velikim financijskim ulaganjima kineske vlade. Prema procjenama, Kina ulaže između milijardu i 1,5 milijardi dolara godišnje u razvoj fuzijske energije, dok SAD, pod upravom predsjednika Joea Bidena, ulaže oko 800 milijuna dolara godišnje. Iako privatne tvrtke u SAD-u predvode po broju ulaganja u fuziju, kineska državna ulaganja mogla bi nadmašiti američki napredak.

Zanimljivo je da kineski tokamaci, poput onih razvijenih u okviru programa BEST, koriste dizajne i tehnologije koje nalikuju onima razvijenima u SAD-u. Holland ističe da je kinesko kopiranje američkih tehnoloških rješenja poznat trend, a slična situacija dogodila se u industriji solarnih panela, gdje je Kina prvo slijedila američki primjer, a zatim preuzela vodstvo na globalnom tržištu.

Američka prednost u laserskoj tehnologiji
Iako Kina trenutno prednjači u razvoju tokamaka, SAD je ostvario značajan napredak u laserskoj tehnologiji kao alternativi tokamaku. Krajem 2022. godine, znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji postigli su povijesni uspjeh u eksperimentu fuzijske energije koristeći lasere. U eksperimentu je korišteno gotovo 200 lasera usmjerenih na kapsulu goriva veličine zrna papra, što je rezultiralo prvim svjetskim uspješnim eksperimentom stvaranja neto dobitka fuzijske energije – više energije je proizvedeno nego što je utrošeno za zagrijavanje kapsule.

Iako je ovaj napredak značajan, izazovi ostaju, a američki znanstvenici nisu sigurni koji će pristup na kraju prevladati – laserska tehnologija ili tokamaci. Melanie Windridge, britanska fizičarka plazme i izvršna direktorica organizacije Fusion Energy Insights, vjeruje da će dugoročno o uspjehu tehnologije odlučivati troškovi i praktičnost, ali naglašava da je tokamak trenutno najnapredniji koncept zbog količine istraživanja koje je u njega uloženo.

Što donosi budućnost?
U utrci za ovladavanje nuklearnom fuzijom, privatni sektor igra ključnu ulogu, posebno u SAD-u. U posljednje tri do četiri godine, globalni privatni sektor uložio je oko 7 milijardi dolara u fuzijska istraživanja, od čega je 80% došlo od američkih kompanija. No, kako kineska vlada nastavlja godišnje ulagati milijarde dolara, postoji mogućnost da će ukupna kineska ulaganja nadmašiti američka, čak i uz pomoć privatnog sektora.

Ako Kina prva uspije ovladati nuklearnom fuzijom, to neće samo omogućiti energetski samoodržive proslave u Šangaju, već će staviti Kinu u središte globalne energetske budućnosti, s dalekosežnim političkim i ekonomskim posljedicama. U tom slučaju, šarene svjetlosne predstave koje danas obilježavaju kineske proslave postat će simboli nove globalne tehnološke dominacije.
www.tportal.hr

Deep Atomic, startup za nuklearnu energiju sa sjedištem u Švicarskoj, predstavio je planove za mali modularni reaktor (SMR) koji će zadovoljiti rastuće potrebe podatkovnih centara za energijom velikih igrača na računalnom tržištu.

Mali nuklearni reaktor nazvan MK60 nudi kompaktno i skalabilno rješenje opskrbom 60 megavata električne energije i 60 megavata hlađenja za podatkovne centre, navodi se u priopćenju tvrtke.

"Podatkovni centri (DC) su okosnica digitalnih inovacija, ali njihove goleme energetske potrebe postale su kritično usko grlo koje blokira rast", rekao je William Theron, osnivač i izvršni direktor Deep Atomica, u priopćenju za javnost.

Deep Atomic SMR je “dizajniran za instaliranje na licu mjesta u podatkovnim centrima, pružajući pouzdanu električnu energiju bez emisija ugljik-dioksida te daje i energetski učinkovito hlađenje, čime se značajno smanjuje ugljični otisak i pomaže se podatkovnim centrima da ispune svoje sve strože ciljeve održivosti.”

S integriranim "dizajnom usmjerenim na podatkovni centar", ova digitalna infrastruktura može biti bez emisija CO2 i vrlo učinkovita u energiji i hlađenju, smanjujući operativne troškove i utjecaj na okoliš.

Tvrtka tvrdi da je reaktor vrlo prikladan za aplikacije umjetne inteligencije (AI) koje troše energiju, kriptovalute i tradicionalne usluge u oblaku.

MK60 'pogađa slabu točku'
Deep Atomic je namjerno odabrao manji dizajn od 60 MW, prkoseći trendu većih reaktora od 300 MW koji su tipični za novonastali SMR sektor.

"Reaktor od 60 MW s dodatnih 60 MW kapaciteta hlađenja pogodno je rješenje za podatkovne centre", izjavio je Freddy Mondale, voditelj inženjeringa startupa, dok je objašnjavao razlog za reaktor.

"Dovoljno je velik za napajanje značajne računalne infrastrukture, a opet dovoljno malen da omogući modularnu implementaciju i skaliranje."

Skalabilno energetsko rješenje reaktora može koristiti podatkovnim centrima na različitim lokacijama, posebno onima s ograničenim pristupom mreži.

Njegove sofisticirane sigurnosne značajke omogućuju smještaj u blizini urbanih područja, podržavajući rubne podatkovne centre sa smanjenom latencijom i bržom uslugom za visoko računalstvo.

"Ova veličina također smanjuje početne kapitalne troškove i rizike projekta u usporedbi s većim SMR-ovima, što ga čini privlačnijim za DC operatere", dodao je Mondale.

"MK60 se može postaviti u više komada, omogućujući skalabilnost od 60 MW do preko 1 GW kako bi se zadovoljile rastuće potrebe za energijom."

Zaobilazeći mrežna ograničenja, MK60 reaktori na licu mjesta omogućuju idealno postavljanje bez dodatnog opterećenja infrastrukture. Reaktor radi bez obzira na pouzdanost mreže i nastavlja s radom u svim vremenskim uvjetima 24 sata dnevno.

Utrka do neograničene nuklearne energije
Mnoge tvrtke, uključujući tehnološke divove poput Googlea, Microsofta i OpenAI-a, nedavno su potpisale goleme ugovore o nabavi nuklearne energije za napajanje svojih podatkovnih centara gladnih energije.

Ranije u listopadu, Google je potpisao prvi ugovor u svojoj povijesti za kupnju električne energije od nekoliko SMR-ova, potez osmišljen kako bi podržao rastuće potrebe tvrtke za energijom vođene umjetnom inteligencijom.

S druge strane, zatvoreni otok od tri milje u Pennsylvaniji koji je prije radio kao američka nuklearna elektrana ponovno će se otvoriti kako bi zadovoljio energetske potrebe Microsoftovih podatkovnih centara.

U međuvremenu, Deep Atomic sa sjedištem u Zürichu tvrdi da je njegova politika dizajna reaktora MK60 usredotočena na smanjenje rizika i praktičnu primjenu, posebno ukorijenjenu u desetljećima staroj nuklearnoj tehnologiji posebno skrojenoj za podatkovne centre.

“Naša temeljna filozofija je dizajnirati da bi se gradilo. Ne izmišljamo ponovno nuklearnu tehnologiju, već je usavršavamo za aplikacije podatkovnih centara,” rekao je suosnivač i glavni direktor dizajna Deep Atomic Rea Stark.
www.interestingengineering.com

Europska komisija odlučila je definitivno uvesti kompenzacijske carine na uvoz baterijskih električnih vozila proizvedenih u Kini na razdoblje od pet godina.

Istraga izvršnog tijela EU-a utvrdila je da proizvođači električnih vozila u Kini imaju nepravednu prednost zbog državnog subvencioniranja, a na štetu europskih proizvođača.

Osim postojeće carinske stope od 10 posto uvode se dodatne carine u rasponu od 7,8 posto do 35,3 posto.

Na vozila američkog proizvođača Tesla proizvedena u Kini dodatna carina bit će 7,8 posto, za kineske proizvođače BYD, Geely i SAIC 17, 18,8 i 35,3 posto.

Dodatna carinska stopa od 35,3 vrijedit će za sve druge proizvođače u Kini koja nisu htjela surađivati u istrazi, a za tvrtke koje su sudjelovale 20,7 posto.

Komisija najavljuje da će paralelno nastaviti raditi s Kinom na pronalaženju alternativnih rješenja kompatibilnih s pravilima WTO-a koja bi bila učinkovita u rješavanju problema utvrđenih istragom. Također ostaje otvorena za pregovore o cjenovnim obvezama s pojedinačnim izvoznicima, što je dopušteno prema pravilima EU-a i WTO-a.

Odluka o definitivnom uvođenju dodatnih carina donesena je nakon što početkom ovoga mjeseca prijedlog nije dobio potrebnu kvalificiranu većinu, odnosno glasove najmanje 15 država članica u kojima živi najmanje 65 posto stanovništva EU-a.

Za Komisijin prijedlog bilo je deset članica, dvanaest je bilo suzdržano, među njima i Hrvatska, a pet protiv, uključujući Njemačku koja se pribojava da bi kineska odmazda mogla ugroziti njezinu automobilsku industriju.

Budući da nije bilo kvalificirane većine ni za ni protiv prijedloga, izvršno tijelo Unije može samostalno donijeti provedbenu odluku.

Istraga je pokazala da kineski proizvođači imaju brojne pogodnosti - preferencijalno financiranje i nespovratna sredstva, zemljište, baterije i sirovine po cijenama ispod tržišnih.

S obzirom na to da su Sjedinjene Države i Kanada uvele carine od 100 posto na kineska električna vozila, a proizvodni kapacitet kineskih proizvođača dvostruko je veći od tržišta EU-a, postoji opravdana bojazan da bi europsko tržište bilo preplavljeno jeftinijim kineskim električnim vozilima.
www.vijesti.hrt.hr

I dok mnogi naši gradovi muku muče s gospodarenjem otpadom, u nekim europskim zemljama otpad je vrijedan izvor sirovina i energije. Postrojenja za mehaničko-biološku obradu i spalionice rade već desetljećima i opskrbljuju stanovnike toplinskom i električnom energijom.

Zagrebački gradski zastupnici posjetili su Beč i tamošnju spalionicu kako bi prikupili iskustva vezana za gospodarenje otpadom. Umjetničko djelo zapravo je spalionica otpada Spittelau. Nalazi se u središtu Beča, a tik uz nju je i šetnica.

Godišnje preradi 250 tisuća tona otpada. Strujom i toplinskom energijom opskrbljuje trećinu Bečana. Ipak, ne spali se sve.

- Nakon spaljivanja ostaje talog. Iz njega uzimamo ono što se još može upotrijebiti, poput metala, a ostatak koji se ne može spaliti ni na temperaturi od 850 stupnjeva upotrebljavamo kao materijal za izgradnju deponija. U postocima - oko 22 posto otpada ne izgori, rekao je menadžer u tvrtki Wien Energie Florian Madl.

Ostatak otpada zbrinjava se na odlagalištu. U spalionici tvrde da nije opasan za okoliš. Kažu, ugradili su i najmodernije filtre za pročišćivanje u dimnjaku. Ističu da su 80 posto ispod zakonske granice emisije štetnih plinova.

- Ova energana posljednji je put modernizirana prije deset godina. Gotovo je nevjerojatno da se nalazimo na njezinom krovu jer ovdje se ne osjete nikakvi neugodni mirisi, a o tom da nema nikakvih neugodnih čestica govori i činjenica da se svake godine na njezinom krovu gnijezdi i par sokolova, poručila je HRT-ova novinarka Ana Zgrebec.

Bečani podržavaju njezin rad.

- Automobili su opasniji za zdravlje, nego proizvodnja energije od otpada. Dakle, ne mislim da je spaljivanje otpada opasno za zdravlje, naglasila je Melanie iz Beča.

- Nema mnogo mogućnosti da se izbjegne spaljivanje otpada osim da idete na potpuno izbjegavanje stvaranja otpada. Zasad nema bolje tehnologije od spaljivanja, istaknuo je predsjednik Skupštine Grada Beča Thomas Reindl.

Tako ne misle Zagrepčani, pa je Gradska skupština povela zastupnike u obilazak bečke spalionice.

- Dobili smo puno korisnih informacije za našu raspravu u Skupštini i o odluci, koju ćemo morati donijeti, hoćemo li uspostaviti energanu u Zagrebu ili nećemo, kazao je predsjednik Skupštine Grada Josip Klisović.

- Ja sam za to da se sanira Jakuševec i da postoji Centar za gospodarenje otpadom s spalionicom kakva je u samom Beču, da se pridržavaju svi zdravstveni, pravi i tehnički zadaci, naglasio je zastupnik u Skupštini Grada Zagreba Dejan Kljaić (BM 365).

- Treba sagledati u kontekstu Zagreba sve brojeve i sve mogućnosti i donijeti odluku na temelju egzaktnih brojeva, a ne dojmova, dodala je predsjednica kluba gradskih zastupnika i zastupnica Možemo! - Zagreb je naš! - nova ljevica Marina Ivandić.

Hoće li se i kada graditi spalionica u Resniku ili na nekoj drugoj lokaciji, zastupnici još moraju izglasati.

Do tada problem otpada ostaje goruća tema u Zagrebu.
www.vijesti.hrt.hr