Sve veći broj nezavisnih znanstvenika dovodi u sumnju podatke o globalnom zatopljenju uzrokovanom ljudskom aktivnošću koje su prikupljale meteorološke stanice. Neke su meteorološke postaje smještene uz snažne klimatizacijske uređaje, druge uz kolektore za pročišćavanje voda, dok se jedna nalazi uz spalionicu.
Zaključci nove studije nastavljaju se na aferu Climategate i dovode u pitanje izvještaj koji je predložio UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) i prema kojemu znanost neosporno potvrđuje porast temperature. Suautor izvješća Anthony Watts, američki meteorolog i skeptik kad je riječ o klimatskim promjenama, javnosti je prikazao snimke meteoroloških stanica koje su smještene u blizini postrojenja koja zagrijavaju okolinu. Znanstvenik tvrdi kako utjecaj lokalnih uvjeta može potpuno promijeniti očitanja mjerenja temperature, prenosi Telegraph. Neke su meteorološke postaje smještene uz snažne klimatizacijske uređaje, druge uz kolektore za pročišćavanje voda, dok se jedna nalazi uz samu spalionicu otpada.
Meteorološka stanica u rimskoj zrakoplovnoj luci izložena je snažnim ispušnim plinovima, a druga u zrakoplovnoj luci u Manchesteru, sagrađena je u vrijeme kada su u blizini bila samo polja, a sada je okružena blokom grijanih zgrada. Porast temperature oko stanica, koje su u uporabi gotovo 150 godina, također bi moglo biti uzrokovano urbanizacijom, tvrdi se u studiji. Prema podacima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, staklenički plinovi već su izazvali porast temperature od 0.7 stupnjeva Celzijusovih, a do 2100. očekuje se daljnje zagrijavanje do 6 stupnjeva Celzijusovih koje može imati razorne posljedice na civilizaciju i životinjski svijet. Sumnje u točnost istraživanja i zaključaka potaknuli su e-mailovi koji su slučajno dospjeli u javnost. Navodno su ukradeni od članova Climatic Research Unita sa sveučilišta East Anglia, Rusi su potvrdili da su britanski znanstvenici manipulirali podacima prikupljanima 13 godina i korištenima u stvaranju modela čovjekovog utjecaja na klimu.
“U svakom od navedenih slučajeva riječ je o istoj priči. Prikupljeni nizovi podataka ukazuju na zagrijavanje, ali očiti porast temperature zapravo je uzrokovan lokalnim čimbenicima koji utječu na lokalne meteorološke postaje“, objasnio je profesor John Christy, nekad čelnik Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, stručnjak za područje znanosti koje se bavi atmosferom na sveučilištu u Alabami. Kevin Trenberth, glavni autor poglavlja o klimatskim promjenama u izvješću IPCC-a, priznaje kako je bilo problema, ali sva su odstupanja uzeta u obzir u završnom izvještaju. “Ne dokazuje samo porast temperature činjenicu da se Zemlja zagrijava”, istaknuo je Trenberth. “Fizičke promjene poput porasta razine mora, topljenje ledenjaka i nestanak snježnog pokrivača na sjevernoj hemisferi također ukazuju na globalno zagrijavanje."
www.jutarnji.hr
Istraživanja pokazuju da sve manje Amerikanaca vjeruje da globalno zatopljavanje predstavlja prijetnju, odnosno da mu je uzrok ljudski faktor. U izvješću iz 2007. godine, panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene je objavio da je globalno zatopljavanje u tijeku, a uzrok mu je, još od 1950. godine, ljudska aktivnost. Većina znanstvenika slaže se da su klimatske promjene stvarne te da su uglavnom nastale izgaranjem fosilnih goriva iz atomobila, kamiona i elektrana. No, istraživanja pokazuju da sve manje Amerikanaca vjeruje da globalno zatopljavanje predstavlja prijetnju, odnosno da mu je uzrok ljudski faktor.
Kad je nedavno, za vrijeme svoje predsjedničke kampanje u New Hampshireu, upitan o globalnom zatopljavanju, guverner Teksasa i republikanac Rick Perry je odgovorio: "Da, naša se klima mijenja. Mijenja se otkada postoji svijet. Ali ja ne vjerujem skupini znanstvenika za koje se, u nekim slučajevima, otkrilo da manipuliraju podacima".
Rick Perry nije jedini koji sumnja u znanost. Prošlogodišnja anketa Gallupa pronašla je da je, između 2007. i 2010. godine, broj Amerikanaca koji vjerjuju da je globalno zatopljavanje ozbiljna prijetnja opao sa 64 na 55 posto. A broj onih koji tvrde da klimatske promjene uzrokuje ljudska aktivnost – na primjer industrijska proizvodnja ili ovisnost o automobilima - pao je sa 61 na 50 posto. Zašto toliko puno Amerikanaca ne vjeruje znanosti? Profesorica povijesti na Sveučilištu Kalifornije, Naomi Oreskes, obrađuje to pitanje u knjizi Merchants of Doubt, "Trgovci sumnjom". Njezina teza izražena je u podnaslovu knjige koji otprilike glasi: "Kako je grupica znanstvenika prikrila istinu o pitanjima koja se kreću od dima cigarete do globalnog zatopljavanja." Priča počinje prije pedeset godina u duhanskoj industriji, kad su medicinski stručnjaci objavili da katran u cigaretama izaziva rak. Naomi Oreskes kaže da su čelnici duhanske industrije počeli strahovati za svoj profit.
Zbog toga su se obratili jednoj kompaniji za odnose s javnošću, s ciljem da 'zamagle' problem: "Njihova je strategija bila da koriste nekoliko izjava od kojih svaka za sebe nije nužno netočna, no koje su, zajedno napisane, stvorile sliku koja JEST netočna. To je iznimno mudra strategija jer njen smisao nije tvrdnja da je duhan dobar po zdravlje, već da ne možemo zasigurno znati je li dobar ili loš".
Duhanska industrija financirala je istraživanja i uposlila renomirane znanstvenike kako bi potkrijepila postojeće sumnje. No, Naomi Oreskes kaže da specijalnost tih znanstvenika nije bilo javno zdravstvo, već - oružje i raketna znanost. Ali, to je, kaže ona, upravo bio dio njihove strategije – boriti se protiv znanosti znanošću. Isti znanstvenici, dodaje ona, kasnije su radili u jednom washingtonskom think-tanku kao stručnjaci za hladni rat. A kad je on završio, svoju su pažnju usmjerili na novu prijetnju - radikalnu ekologiju: "Oni smatraju da se po pitanju ekoloških problema pretjeruje iz političkih razloga. Oni se boje da će se ekološki problemi, kao što je globalno zatopljavanje, iskoristiti kao izgovor za širenje državne moći, regulaciju svega i svačega te državnu kontrolu nad tržištem. Što po njima znači, polako, ali sigurno okretanje prema socijalizmu".
Naomi Oreskes tvrdi da ova debata o klimatskim promjenama nema veze s fizičkim zagrijavanjem planeta, već s politikom. To objašnjava odbijanje američkog Kongresa da usvoji plan za smanjivanje emisije ugljičnih plinova, uzročnika klimatskih promjena. Da nema znanstvenih dokaza o njihovoj štetnosti po klimu, dodaje ona, onda bi imalo smisla odbiti da se troši mnogo novca na alternativne tehnologije. Isto to ponovio je i republikanski predsjednički kandidat Rick Perry u svojoj kampanji: on se protivi trošenju – kako je rekao – "milijardi dolara na programe smanjenja emisije ugljika." Međutim, – u raspravama oko globalnog zatopljavanja moraju vladati jednaka pravila igre za sve, ističe Naomi Oreskes. U znanosti se ne radi o mišljenju, već o činjenicama - kaže ona. Ako netko tvrdi da globalno zatopljavanje ne postoji ili da nije uzrokovano ljudskim faktorom, onda to treba i dokazati: "Teret dokazivanja je na njima. Kad bi mediji tražili da se dokazi pokažu, saznali bi da dokaza u puno slučajeva ili nema ili su iskrivljeni, izvađeni iz konteksta ili krivo protumačeni. Ili se, u nekim slučajevima, radi o dokazima koji su stari 20 ili 30 godina i koji su u međuvremenu pobijeni".
U knjizi "Trgovci sumnjom," Naomi Oreskes piše: "Kisele kiše, pasivno udisanje duhanskog dima, uništavanje ozona u stratosferi i globalno zatopljavanje – sve su to stvarni, postojeći problemi. Stvarno pitanje je kako se s njima treba uhvatiti u koštac i na koji način ih riješiti. " Poricanjem istine – ističe ova autorica – "ti problemi neće nestati."
www.croenergo.eu
