Hidroelektrana Đerdap 1972.
    Nedjelja, 03 Veljača 2019 13:27

    Hidroelektrana Đerdap 1972.

    Josip Broz Tito je zajedno sa suprugom Jovankom i tadašnjim rumunjskim predsjednikom Nicolaem Ceaușescim 1972. godine otvorio hidroelektranu Đerdap. Otvaranje hidroelektrane, u to vrijeme četvrte na svijetu po veličini, bio je događaj od povijesnog značaja, jer je Dunav konačno bio ukroćen i stavljen u službu čovjeka, kako su tom prilikom svečano objavili predsjednici SFRJ i SRR, Tito i Ceaușescu. „Otvaranjem“ Željeznih vrata ispunjen je drevni san čije su materijalne tragove ostavili još Rimljani koji su pokušavali da prošire carstvo i osvoje Dakiju. U tome je uspio tek Trajan: kako bi snabdjevao vojna utvrđenja duž rijeke i pobijedio Decebala, galije je „burlačio“, odnosno izvlačio kroz klisuru uz pomoć robova ili volova, pa su konopci za vuču usjekli žlebove na strminama. Ovaj imperator je izgradio i put započet u vrijeme Tiberija, i podigao Trajanov most. Ova dunavska „tvornica struje“ koja je premostila Dunav, još uvijek je najveća hidrotehnička građevina na Dunavu potpuno je simetrična i projektirana tako da svaka zemlja, dakle i Srbija i Rumunjska raspolažu istim dijelovima glavnog objekta, odnosno sa po jednom elektranom, brodskom prevodnicom i po sedam preljenih polja od ukupno 14, koliko ih ima u zajedničkoj preljevnoj brani. Montirano je 12 hidroagregata snage po 190 megavata, sa Kaplanovim turbinama, čiji presjek kola iznosi oko 9,5 metara. Do tada u svijetu nisu građene turbine većeg presjeka. Simetralu objekta čini državna granica. Akumulacijsko jezero je zapremine 1.380 miliona metara kubnih vode, a njegove potencijale na jednoj hidroelektrani eksploatiraju dvije zemlje – Srbija i Rumunjska i po tome je jedinstvena u svijetu, piše Danas. Građevinski radovi na HE „Đerdap 1“ počeli su 1964. godine, bilo je angažirano oko pet tisuća ljudi, a nakon osam godina izgradnje, posao je završen kolovoza 1970. kada su u pogon pušteni prvi agregati. Bila je to najveća europska hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom od 2.100 megavata i poslije izgradnje četvrta po veličini na svijetu. „Đerdap 1“ je znatno podigao nivo Dunava, posebno na najužim i nekada najopasnijim dionicama. Pod vodom akumulacije na našoj strani Dunava našlo se šest naselja: Sip, Tekija, Golubinje, Mosna, Donji Milanovac i Dobra, dok je na rumunskoj strani potopljeno osam naselja i ukupno je preseljeno 23.000 stanovnika.

     

    HD HIDROELEKTRANA ĐERDAP 750 1

     

    Obnovljen agregat na Đerdapu za 32 mil. eura
    Na najvećoj srpskoj hidroelektrani na Dunavu pušten je u rad četvrti obnovljeni agregat. Obnova je trajala 26 mjeseci i stajala 32 milijuna eura, čime je snaga motora povećana za 10 posto, pišu Večernje novosti. Aleksandar Antić, ministar rudarstva i energetike, rekao da je u planu i obnova agregata A2, a u završnici i agregata A3. “Mi smo u procesu kapitalne revitalizacije Đerdapa 1. Dosad su obnovljena četiri agregata i na njima smo dobili oko 60 megavata nove snage, što donosi 90 milijuna kilovatsati nove električne energije. Dobili smo novi agregat koji će sljedećih 30 godina raditi punim kapacitetom”, rekao je Antić. Za vrijeme ispitivanja novi agregat pokazao je odlične rezultate, jer je za 55 minuta proizveo 86 megavatsati električne energije. Hidroelektrana Đerdap 1 u četvrtoj je fazi obnove, koja je počela u kolovozu 2009. godine. Agregat A1 najduže je korišten, ukupno 44 godine, 11 mjeseci i 19 dana, a za to vrijeme proizveo je 43,6 milijuna megavatsati električne energije. “Obnovljeni agregat ima za 21 megavat veću snagu od prethodnog. Pouzdaniji je, a to znači da će uvijek biti spreman odgovoriti na zahtev dispečerskog centra EPS-a. U njega su ugrađena najnovija tehnološka rješenja”, kaže Radmilo Nikolić, direktor za proizvodnju energije HE Đerdap.

    Ruske kompanije kreću u remont HE Đerdap
    Remont svih šest blokova trajat će pet godina, a posao vrijedi 100 milijuna dolara. Za proljeće je najavljen početak remonta prvog bloka HE Đerdap, završetak kojeg se očekuje u srpnju. Posao će biti povjeren ruskim kompanijama po je dogovor sa srpskom vladom, kojim će ruska strana Srbiji vratiti dio klirinškog duga obnovom HE podignute u suradnji s Rumunjskom. Remont svih šest blokova trajat će pet godina, a ukupna vrijednost cijelog posla iznosi oko 100 milijuna dolara. Ruska oprema za remont već je pripremljena za isporuku i teška je 3000 tona i vrijedi 18 milijuna dolara. Rezervni dijelovi iz Rusije za hidroelektrane Đerdap I i Đerdap II, kao i za TE Nikola Tesla i Kostolac su isporučeni lani. Ta oprema je, zajedno s montažom, vrijedna jedanaest milijuna eura. Remont HE Đerdap samo je dio odnosa dviju zemalja u energetskom sektoru u kojem je Srbija posve ovisna o Rusiji. Energenti, za koje je Srbija u 2006. platila 2,14 milijardi dolara, predstavljaju 80 posto ruskog godišnjeg izvoza u Srbiju.

    Srbija kreće u obnovu hidroelektrana
    Potpisivanjem sporazuma s Rusijom o vraćanju klirinškog duga od 288 milijuna dolara osigurana su sredstva za rekonstrukciju HE Đerdap 1. Početak radova predviđen je u 2008. Opremu i radove pružit će ruska kompanija Silovi mašini s kojom je još 2003. sklopljen sporazum o rekonstrukciji Đerdapa 1, ali se na realizaciju moralo čekati sve do sklapanja sporazuma o vraćanju klirnškog duga. Za rekonstrukciju Đerdapa 1, u kojega je spomenuta ruska kompanija prije 35 godina ugradila agregate, bit će utrošeno 105,5 milijuna dolara. Pored Đerdapa 1 Elektroprivreda Srbije rekonstruirat će i HE Bajina Bašta. Na natječaj za taj posao ponude su dale austrijska tvrtka Vauteh i Alstom iz Francuske. Natječajnu dokumentaciju otkupilo je još pet kompanija među kojima i Končar-Ket iz Hrvatske, ali nisu dostavile ponudu u predviđenom roku. Za rekonstrukciju HE Bajina Bašta utrošit će se 46 milijuna eura, od kojih će se 30 milijuna eura osigurati kreditom njemačke Razvojne banka (KfW). Prema Vladimiru Đorđeviću, direktora EPS-a, predstoji revitalizacija ostalih hidroelektrana u Srbiji. Riječ je o hidroelektranama starima između 50 i 30 godina: HE Zvornik, HE Vlasina, HE Ovčar Banja i HE Međuvršje.

    Pola stoljeća od početka izgradnje HE „Đerdap 1”
    Od početka izgradnje hidroelektrane „Đerdap 1” i plovidbenog sistema na tom dijelu Dunava, navršilo se 50 godina, a tim povodom održana je u Kladovu svečana akademija. Pre pola stoljeća 7. rujna 1964, predsjednici dvije susjedne zemlje Jugoslavije i Rumunije Josip Broz Tito i Georgi Georgiju Dež obelježili su svečani početak radova na izgradnji hidroelektrane. Sporazum o izgradnji HE potpisan je krajem studenog 1963. godine u Beogradu. Posao na kojem je radilo oko 5.000 ljudi završen je avgusta 1970, tada su u pogon su pušteni prvi agregati. HE „Đerdap” je podignuta na 943. kilometru Dunava, deset kilometara uzvodno od Kladova. To je bila najveća europska hidroelektrana sa instaliranim kapacitetom od 2.100 megavata i poslije izgradnje, po veličini četvrta na svijetu. Predsjednici Jugoslavije i Rumunije, Tito i Nicolae Ceaușesci objavili su na svečanosti 16. maja 1972. da je njenom izgradnjom, dotadašnji bijesni tok Dunava pretvoren u krotku rijeku. Hidrolektrana je znatno podigla nivo Dunava, posebno na najužim i nekada najopasnijim dionicama. Prema predračunskoj vrijednosti, za izgradnju je bilo potrebno oko 500 miliona dolara, po tadašnjem deviznom tečaju. Na kraju izvođenja svih radova vrijednost objekta se procjenjuje na oko današnjih pet milijardi eura. Đerdap godišnje proizvede 5,65 milijardi kilovatsati, a do sada je proizveo 243 milijardi kilovatsati.

     

    HD HIDROELEKTRANA ĐERDAP 750 2


    HE “Đerdap dva” proslavlja 40 godina od početka izgradnje
    Hidroelektrana “Đerdap dva” započela je pripreme za obnovu svojih deset agregata, kojom će produžiti radni vijek i povećati proizvodni kapacitet sa 270 na 320 megavata. Ovo je rekao Milorad Grčić, vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Srbije prilikom obilaska druge đerdapske tvornice struje, koja obilježava četiri desetljeća od početka izgradnje. Napravili smo plan da, u narednih deset godina, svake godine isključujući i remontirajući po jedan hidroagregat, svakom agregatu produžimo vijek, moderniziramo ga i povećamo mu kapacitet. Povećanje kapaciteta je planirano za 50 megavata na “Đerdapu dva”. Hidroelektrane su važne jer ulaze u čistu, zelenu energiju, važne su zbog lakšeg održavanja i niže cijene koštanja proizvodnje. Srbija ide u tom pravcu, da kroz hidropotencijale, kroz vjetro parkove, bude rame uz rame sa Europskom unijom – dodao je Grčić. Obilježavanju četiri desetljeća od početka izgradnje HE “Đerdap dva” prisustvovali su i graditelji ove elektrane, nekadašnji direktori i radnici, predstavnici negotinske lokalne samouprave sa Vladimirom Veličkovićem na čelu, kao i direktor ovog ogranka Siniša Matović sa suradnicima. Mislim da je ovo veoma važna privredna točka i za samu općinu Negotin i za cijeli kraj. Sve što smo započeli, završili smo na vrijeme, pa ćemo i ovaj značajan projekt revitalizacije završiti bez dana zakašnjenja – rekao je vršilac dužnosti generalnog direktora Elektroprivrede Srbije. Za 32 godine, od kada je popularna “dvojka” ušla u eksploataciju, proizvedeno je 44, 2 miliona megavat - sata električne energije. Elektroprivredi Srbije HE “Đerdap dva” je do ovog 1. prosinca isporučila 43,4 miliona megavat-sati struje, što je 104,52 posto od plana. Počeci izgradnje vezuju se za zajedničku posjetu predsjednika Jugoslavije i Rumunjske Josipa Broza Tita i Nikolaja Čaušeskua, 3.prosinca 1977. Na mjestu gde je Dunav, u zavisnosti od vodostaja, širok 850 do 900 metara. U vrijeme najobimnijih radova na gradilištu je radilo i po 15.000 radnika. Zbog izgradnje “dvojke” sa naše strane iseljeno je 4.500 ljudi, a sa rumunjske 712 stanovnika. Da bi se izgradio ovakav objekt u priobalnom području na srpskoj strani Dunava trebalo je izgraditi 643 objekta i 25 kilometara magistralnih cesta. Proizvedena električna energija daje nam za pravo da su apsolutno opravdana sredstva koja su uložena u ovaj objekt. Značajnu korist od ovog objekta imaju i dunavski lađari, koji su izgradnjom objekta dobili sigurnu dionicu za transport robe i sve veći broj turističkih brodova koji obilaze Dunav i njegovu okolinu – ističe Radmilo Nikolić, direktor proizvodnje ogranka HE “Đerdap”. Od početka izgradnje HE “Đerdap dva”, koja sa svojih 10 agregata ima snagu od 270 megavat,a stalno se pomjerala gornja granica proizvodnje električne energije. Hidroelektrana zavisi od dotoka, tako da se na “dvojci” svaki kubik vode spremno čekao i pretvarao u energiju. Preljevalo se samo kad se moralo. Agregati su na izmaku svog radnog vijeka i naši stručnjaci uveliko rade na pripremi dokumentacije za revitalizaciju primarne opreme elektrane.
    www.novosti.rs

     

    HD HIDROELEKTRANA ĐERDAP 750 3

    HD HIDROELEKTRANA ĐERDAP 750 4

    Pročitano 85 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive