NK Borinci, Jarmina 2021, glavni strojarski projekt rekonstrukije te izgradnje novih strojarskih instalacija grijanja, hlađenja i ventilacije klupske zgrade. Projektom je predviđena ugradnja plinskog kotla te solarnih kolektora.
Strojarskim projektom obrađene su slijedeće instalacije
Termotehnika:
- djelomična primjena obnovljivih izvora energije
- zrak-zrak dizalica topline za grijanje i hlađenje
- klasična plinska instalacija s kondenzacijskim bojlerima
- solarni toplinski kolektori za grijanje i PTV
Generiranje energije:
- zrak-zrak dizalica topline koja transportira toplinsku energiju okolišnjeg zraka u sustav grijanja
- solarni toplinski kolektori za grijanje i PTV
INSTALACIJA GRIJANJA – PLINSKI BOJLER
Centralni uređaj za pripremu ogrjevne vode radi u režimu 45/40oC, a prema proračunima gubitaka i odabiru ogrijevnih tijela odabran je slijedeći uređaj za zagrijavanje. Dan je samo primjer plinskog kondenzacijskog bojlera te se može ugraditi bilo koji atestirani bojler približne snage do max -5% te sličnih karakteristika:
Iz aparata se pomoću zrako-dimovoda odnosno dimnjaka plinovi odvode izvan građevine u atmosferu. Ulaz svježeg zraka za izgaranje dovodi se kroz odgovarajući zrakovod. Aparat je potrebno montirati prema uputama koje uz svaki uređaj daje proizvođač. Bojler je kompaktna izvedba uređaja koji sadrži plinski plamenik, priključni ormarić, cirkulacijsku pumpu i ostale uređaje potrebne za siguran hidraulički rad. Uređaj se spaja na instalaciju izmjenične struje 220V/50Hz, vodovod i na instalaciju zemnog plina.
BUFFER SPREMNIK (AKUMULATOR TOPLINE)
Buffer spremnici se koriste za akumulaciju toplinske energije te stabilizaciju rada sustava. Uvijek postoji razlika u količini energije koja se troši u zgradi te količini energije koja se predaje spremnicima. U direktnom spoju toplinskih uređaja koristi se modulacija izlazne snage da se stabilizira odnos proizvodnje i potrošnje toplinske energije. Buffer spremnici se ujedno koriste za akumulaciju toplinske energije u noćnim satima kada je niža tarifa električne energije u modelu rada sa zračnom dizalicom topline.
SPREMNIK SANITARNE VODE
Rješenje za povoljno zagrijavanje pitke vode u spoju sa sunčevim kolektorima i kotlom. Vitocell 100‐B postoji u izvedbama s volumenom spremnika 300, 400, i 500 litara. Čelični spremnik zaštićen od korozije, s pocakljenjem Ceraprotect. Dodatna katodna zaštita zbog magnezijske anode; anoda sa stranom strujom isporučuje se kao pribor. Zagrijavanje čitavog sadržaja vode preko ogrjevne spirale koja vodi duboko do dna spremnika. Visoki komfor tople vode zahvaljujući brzom, ravnomjernom zagrijavanju preko veliko dimenzionirane ogrjevne spirale. Neznatni gubici topline zahvaljujući visokoučinkovitoj sveobuh- vatnoj toplinskoj izolaciji (bez FCKW‐a). Za bivalentno zagrijavanje pitke vode u spoju sa sunčevim kolektorima i kotlom. Toplina sunčevih kolektora predaje se preko donje ogrjevne spirale pitkoj vodi. Kod monovalentnog zagrijavanja pitke vode sa jednom toplinskom crpkom – serijsko povezivanje obje ogrjevne spirale. Za lakše unošenje je Vitocell 100‐B (s volumenom 400 odn. 500 litara) opremljen rastavnom toplinskom izolacijom od meke PUR pjene. Po želji se može isporučiti odn. dodatno ugraditi električni grijač.
ODABIR RADIJATORSKIH TIJELA
Kao ogrjevna tijela u pojedinim prostorijama odabrani su ventilski radijatori. Radijatori su opremljeni slavinom za punjenje i pražnjenje, odzračnim pipcem i prigušnicom. Radijatori na sebi imaju termostatske ventile s termostatskim glavama za regulaciju temperature po prostorima. Svaki radijator se preko ventila može odvojiti od mreže bez potrebe za pražnjenjem cijele mreže. Šumovi i žuborenja koji se mogu javiti tijekom rada isključivo su uzrok prisutnosti zraka u sistemu pa je dobro povremeno nadzirati pritisak i vršiti ispuštanje zraka iz sistema kako bi se omogućio optimalan rad radijatora. U vrijeme kada sistem grijanja nije duže u upotrebi (van sezone grijanja) ne zatvarati ventile na bateriji jer može zbog dilatacijskih procesa doći do neželjenih posljedica (puknuća članaka u bateriji). Sama konstrukcija omogućava optimalno udaljavanje radijatora od zida ili poda. U gornjoj glavčini radijatora nalazi se ugradbeni ventil koji zahvaljujući svojoj konstrukciji omogućava balansiranje sustava i vrlo preciznu ručnu ili automatsku regulaciju protoka vode kroz radijator. Automatska regulacija postiže se ugradnjom termostatske glave na ugradbeni ventil .
ODABIR PODNOG GRIJANJA
Podno grijanje je jedno od najugodnijih sustava grijanja jer temperatura u prostoriji može biti 1-2 °C niža nego kod drugih sustava grijanja da se postigne isti stupanj ugode prostorije. Podnim grijanjem je osigurano postizadnje idealne raspodjele temperature u prostoriji jer se topli zrak postepeno iz donje zone poda podiže uzgonom u gornju zonu prostorije. Zbog ostvarenog gradijenta temperature kroz prostoriju i niže temperature mogu se postići uštede 10-15% u odnosu na radijatorsko grijanje. Podno grijanje može raditi s niskotemperaturnim ogrijevnim medijem što posljedično djeluje na povećanje učinkovitosti izvora topline. Predviđena je temperatura poda od 40 do 45°C čime će se onemogučiti pojava efekta toplih nogu. Podno grijanje ne zauzima prostor u sobi kao drugi sustavi grijanja čime se povećava korisna zona prostorija i osigurava se smještaj namještaja. Grijače tijelo podnog grijanja ne smanjuje korisnu površinu prostorije, a ne djeluju i na pojačanje širenja prašine kroz prostorije.
INSTALACIJA SOLARNOG SUSTAVA
Solarni sustav je opskrba energijom bez stvaranja štetnih plinova, kojom se štede fosilni energenti i rasterećuje okoliš. Solarni sustavi u nabavi iziskuju relativno velike investicije, međutim, osiguravaju donekle i neovisnost od porasta cijene nafte i plina ili drugih izvora energije. Solarni sustav je investicija u budućnost koja ne zahtijeva opsežno održavanje, ne podliježe krizama i osigurava određenu neovisnost.
Dozračena energija koja dospijeva do površine zemlje naziva se globalnim zračenjem. Snaga i udio izravnog i difuznog zračenja u velikoj mjeri ovise o godišnjoj dobi i lokalnim vremenskim prilikama. Difuzno zračenje nastaje raspršivanjem, refleksijom i lomom na oblacima i česticama u zraku. Ono se također može iskoristiti za solarnu tehniku. U oblanom danu s difuznim udjelom zračenja od 80% dozračena energija je 300 W/m2. Ovisno o lokaciji, godišnje sunčevo zračenje u Hrvatskoj iznosi od 1.150 do 1.600 kWh/m2. Načelno vrijedi: I na našim prostorima Sunce daje dovoljno energije zračenja za zagrijavanje PTV i podršku grijanju.
Sunčevo je zračenje najintenzivnije oko podneva. Stoga bi kolektori trebali biti tako postavljeni da su u podne okrenuti na jug. Tu orijentaciju nazivamo Azimutovim kutem pri cemu 0° označava orijentaciju na jug. Ukoliko orijentacija kolektora odstupa od optimalne orijentacije, tada se godišnje zračenje na površinu kolektora smanjuje što je veće odstupanje od idealnog smjera i nagiba, što u pravilu možemo kompenzirati većom površinom kolektora.
Strojarski projekt termotehnike
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
Elaborat zaštite od požara
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
