Kušaona Zmajevac 2019, projekt izgradnje turističke zgrade koja ima namjenu kušaonice vina u sklopu usluge vinskih puteva lokalne zajednice. U zgradi je predviđen i smještajni blok na etaži potkrovlja. Predviđeno je grijanje pomoću centralne kaminske peći koja je dalje vezana na mrežu podnog grijanja te lokalnih radijatorskih tijela.
INSTALACIJA GRIJANJA
Prostor se grije na kamin na drva koji je smješten u prizemnom dijelu zgrade. Unutar kamina nalazi se izmjenjivač topline dimni plinovi i voda. Tijekom izgaranja drveta vrši se prijenos toplinske energije na vodu sustava grijanja. Uz kamin je postavljena sigurnosna oprema, ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil i cirkulacijska crpka i zaštitno mješajući ventil. Topla voda se distribuira na razdjelne ormariće u kojima se nalazi dodatna miješajuća pumpna grupa sustava podnog grijanja i zasebna grupa radijatora. U razdjelnim ormarićima vrši se balansiranje i distribucija pojedinih krugova grijanja.
POSTAVLJANJE
Kamin mora biti postavljen pomoću libele u vodoravni položaj bez nagiba. Donji dio kamina (spoj kamina s podlogom) mora biti u potpunosti zabrtvljen (do visine vodilice kutije za pepeo) kako ne bi došlo do nekontroliranog ulaza primarnog zraka.
Potrebno je osigurati minimalne udaljenosti kamina od zapaljivih predmeta: kao što su drvo, iverica, pluto i slično. Ako su materijali lakše zapaljivi kao što su PVC, poliuretani i slično, potrebno je sigurnosne razmake udvostručiti.
Minimalna udaljenost od gorivih ploha je 800 mm ispred i 1000 mm iznad kamina, a u ostalim pravcima 500 mm.
Kod postavljanja kamina na pod iz lako zapaljivog materijala (drveni podovi), kamin se mora postaviti na izolacijsku negorivu podlogu. Ona mora biti u tlocrtu 800 mm ispred prednje strane i po 400 mm u ostalim pravcima kamina.
UTJECAJ SUSTAVA NA OKOLIŠ
Izgaranje drva je gotovo CO2 neutralno. CO2 (ugljični dioksid) je jedan od sastojaka koji je odgovaran za globalno zatopljenje (efekt staklenika) i klimatske promjene koje doživljavamo svakodnevno. Efekt staklenika nastao je zato što su se u posljednjih 50 do 100 godina za ogrijev i industriju koristili ugljen, ulje i plin. Ovi energenti nastali su od biljaka koje su rasle milijunima godina. Što je vrijedno znati: biljke kod rasta uzimaju CO2 iz atmosfere. Ovaj "C" (ugljik) iz CO2 koriste za izgradnju vlastitog tijela, naprimjer stabljiku i grane drveta dok "O2" (kisik) iz CO2 vraćaju nazad u atmosferu. Ljudi i životinje koriste kisik za disanje a vraćaju potrošeni kisik u obliku CO2 ponovno na izdisaju u atmosferu. Jedan vrlo jednostavan životni ciklus. Greška koja se trenutno radi je velika potrošnja ugljena, ulja i plina koja traje već desetljećima zbog teške industrije. Milijunima godina biljke mogu iskorištavati CO2 koji se nalazi u pretjeranim količinama u atmosferi. Posljedica: sadržaj CO2 u atmosferi konstantno raste što za posljedicu ima efekt staklenika. Korištenjem drva kao ogrjevnog energenta, postoji mogućnost rješavanja ove dileme. Drvo stabala koja mi danas koristimo kao ogrjev, tek su u prošlih 20 do 30 godina koristila CO2 koji smo proizveli (a ne prije 20 do 30 milijuna godina). Kod sagorijevanja drva ista ta količina CO2 ponovo se oslobađa, upravo zbog toga se i govori o CO2 neutralnosti. Osim toga za proizvodnju peleta koristi se isključivo otpadno drvo koje se gotovo do prije par godina koristilo maksimalno za izradu drvenih ploča ili ploča od iverice.
Svako izgaranje (također plinsko i uljno) nije potpuno i točno onakvo kakvo bi mi željeli. Pored CO2 također nastaju i drugi štetni spojevi kao npr:CO (ugljični monoksid) nastaje zbog nepotpunog sagorijejevanja energenata NOX (dušikovi oksidi) nastaju zbog reakcije dušika i kisika u zraku. Zrak sadrži cca 20% kisika (O2) i 80% dušika (N2) Prašina nastaje kod sagorijevanja drva. Radi se o sitnim dijelovima pepela. Emisije štetnih spojeva kod modernih sustava na pelete su veoma male. Tome pridonosi i normirana kvaliteta ogrjevnog energenta koji sagorijeva vrlo kvalitetno i ne sadrži druge štetne spojeve u svojem sastavu. Veoma mali postotak kore drveta koji je dozvoljen u sastavu peleta, je uzrok tako male količine pepela kao ostatka sagorijevanja koji se kreće ispod 0,5%. Dok od 1.000 kg peleta u konačnici ostaje manje od 5 kg pepela.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
