Fagus S. Gradiška 2018

    HD GLAVNI FAGUS 220x120Fagus pogon Stara Gradiška 2018., je projekt rekonstrukcije i obnove industrijske zgrade oblaganjem ovojnice dodatnim slojem toplinske izolacije. Predviđena je prilagodba centralnog sustava grijanja putem kotlovnice na sječku. Prostorije se griju pomoću klasičnih ogrijevnih radijatorskih tijela.


    U pogonu je ugrađen kotao za centralno grijanje niskotlačni toplovodni kotao sustava 90/70˚C KWH 300 (toplinske snage 300 KW) koji se koristi za potrebe fitosanitarnog tretamana drvenih elemenata proizvodnje. Kotlovnica je izgrađena 2008. godine odnosno 10 godina je u neprekidnom radu s vidljivim dijelovima koji su dotrajali. Grijanje prostora se ostvaruje trenutaćno preko peći na drvni otpad nastao u procesu proizvodnje, a same peći imaju nisku iskoristivost 60%. Postojeći kotao je tipa KWH koji su namijenjeni za rad u instalacijama centralnog grijanja s prinudnim kruženjem grijaćeg medija u otvorenom sistemu, te rade kao izmjenjivači topline za plinifikatore AZSD (sistem za spaljivanje usitnjenog drvnog ostatka). Vrlo niska razina onečišćenja u atmosferi te odlična ispravnost i stabilnost parametara nužnih za rad, svrstava sisteme AZSD + KWH među najbolje u svojoj klasi.

    UVJETI NATJEČAJA
    Natječajem se kao prihvatljivi trošak ulaganja navodi kotao na drvnu sječku/pelete ili s pirolitičkim kotlom na drva za grijanje potrošne vode i prostora: spremnik drvne sječke/peleta, sustav za dobavu drvne sječke/peleta s pužnim vijkom, kotao na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotao na drva stupnja korisnog djelovanja većeg od 85%, plamenik za drvnu sječku/pelete, oprema za automatsku regulaciju kotla, spremnici tople vode (toplinski spremnik za pirolitički sustav je obvezan), ostala oprema primarnog kruga (kotlovska pumpna grupa - cirkulacijska pumpa, ekspanzijska posuda i ventili - zaporni, nepovratni i sigurnosni, pribor za postavljanje, i dr.), izolirani razvod grijanja, ogrjevna tijela, automatska regulacija, pribor za postavljanje i ostala potrebna oprema za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava te pripadajući građevinski radovi nužni za ugradnju navedene opreme (prodori, betoniranje postolja,...)

    POSTOJEĆA POTROŠNJA
    Cijene energenata se mijenjaju ovisno o stanju na tržištu te se primjenom pojedinih tehnoloških rješenja i pravilnim odabirom energenta može dugoročno značajno uštedjeti. U tablicama je napravljena usporedba troška upotrebe određenog energenta ovisno o potrebnoj količini energije koja se mora dovesti u sustav u zavisnosti nekoliko faktora: učinkovitost uređaja, ogrijevna vrijednost te cijena energenta. Analiza je napravljena na nominalnom iznosu kWh godišnje energije za grijanje. Energija sječke se koristi za grijanje pogona pomoću lokalnih peći za grijanje tijekom cijele godine te se istovremeno otpadna sječka koristi u centralnom kotlu za grijanje tople vode sušare. Postojeći sustavi grijanja imaju nisku učinkovitost te se obnovom planira rekonstruirati sustav grijanja pogona spojem na centralnu kotlovnicu na sječku. Postojećom kotlovnicom tvrtka vrši fitosanitarni tretman drvenih elemenata. Za tretman 20m3 drvnih elemenata u ljetnim mjesecima potrebno je 6 sati, a u zimskim mjesecima 12 sati. U jednom ciklusu obradi se 20m3 drvnih elemenata. Na godišnjoj razini, promatrajući ukupno korištenu količinu od 2.000 m3 drvnih proizvoda, broj sati za fitosanitarni tretman je 900 sati ljeti, te 1.800 sati zimi. Odnosno kotlovnica snagom 300 kW radi godišnje 2.700 h što daje količinu potrošene energije od 810.000 kWh

    POSTOJEĆI SUSTAV GRIJANJA ZGRADE
    Toplinska energija za grijanje proizvodnog pogona se smanjuje ugradnjom toplinske izolacije te zamjenom stolarije. Postojeći pogon se grije pomoću peći na ogrjevno drvo pri čemu je učinkovitost ovog modela peći dosta niska na razini 60% dok će se prelaskom na centralnu kotlovnicu osigurati povećanje učinkovitosti uz istovremeno smanjenje troška grijanja i smanjivanje emisije CO2. Pri čemu je Qhnd toplinska energija za grijanje zgrade. Povećanje učinkovitosti sustava s postojećih 60% na centralnu kotlovnicu od 91% donosi posljedično smanjivanje potrebne količine energije koja ulazi u sustav. Ušteda se odnosi na promjenu tehnologije grijanja. Energija je razdvojenja na Qhnd gubitke zgrade + gubitke učinkovitosti sustava grijanja.

    POSTOJEĆI SUSTAV SANITARNE VODE
    Postojeći sustav grijanja tople vode koristi električni bojler čija je ukupna isporučena energija godišnje 15.209 kWh. Provedbom mjera u sklopu projekta dio potreba za grijanje tople vode zadovoljiti će se toplinskim pretvornicima koji će pokriti oko 48%, odnosno 7.402 kWh. Preostali dio energetskih potreba od 7.807 kWh pokriti će nova kotlovnica na sječku. U konačnici će se postojeći sustav grijanja tople vode koji koristi energiju iz distribucijske mreže, u potpunosti zamijeniti sa obnovljivim izvorima energije nabavom kotlovnice na sječku i solarnih kolektara sa toplinskim pretvornicima.

    Tehnologija sušenja drvne mase
    Drvna masa se slaže u sušaru na način da se osigura međuprostor između drvenih planki tako da topli zrak ima osigurano struanje kroz drvnu masu. U gornjem bočnom dijelu sušare nalazi se radijator kroz koji prolazi topla voda. U gornjem središnjem dijelu sušare se nalazi ventilator koji prisilno prostrujava zrak kroz drvnu masu i suši ju. Da se osigura stabilna vlažnost zraka u sušari ugrađen je senzor relativne vlage koji kod niske vlage otpušta u sušaru vodu pod tlakom koja se raspšuje pomoću mlaznica. Na stropu sušare postavljeni su otvori za prisilnu ventilaciju s pogonskim odsisnim ventilatorima. Svježi zrak se uvodi kroz dodatne otvore na stropu upravljane preko motornih zaklopki.

    Vlažnost drveta varira između dasaka u sušari, varira po debljini i dužini građe. Varijacija vlažnosti po debljini građe je dovela do dva pristupa proizvođača opreme: jedni propisuju da se sonde ubadaju na 1/2 debljine, a drugi na 1/3. U prvom slučaju sonde će mjeriti maksimalnu vlažnost što praktično daje opreznije, ali duže sušenje, a u drugom tzv. srednju vlažnost što je nešto rizičnije, ali brže. Dalje, većina proizvođača grupira sve vrste drveta u četiri klase što je svakako popćavanje, i neke vrste jednostavno odstupaju od predviđenih krivih. Varijacije svojstava u okviru iste vrste drveta su dodatni razlog odstupanja, ali i npr. prisustvo reakcijskog drveta na mjestu gde je sonda ubodena može biti uzrok lošeg mjerenja.

    Uzorkovanje materijala (određivanje koje će daske biti kontrolne) je od izuzetne važnosti. Naravno da je bolje koristiti što veći broj sondi, ali je primarna stvar gde se one ubadaju, a ne koliko ih ima. Potpuno slučajan odabir dasaka će dati najpribližniju vrijednost srednjoj vlažnosti građe. Ne smije se, međutim, zaboraviti cilj sušenja. Najčešće je potrebno imati srednju vlažnost, ali ukoliko je zbog dalje proizvodnje potrebno da npr. nijedna daska ne bude na kraju sušenja vlažnija od 12%, onda je mnogo bolje za kontrolne izabrati najvlažnije daske u šarži.

    Mjesto i način ubadanja sondi u izabranu dasku su takođe bitni. Neka novija istraživanja pokazuju da je svejedno da li se sonde ubadaju uspravno ili paralelno sa vlakancima, u čelo daske, na 10cm ili 1m od čela... Ipak, preporuka je držati se uputstva proizvođača. Potrebno je pri tom imati u vidu da, ukoliko daska sadrži i radijalne i tangencijalne dijelove, ubadanje u tangencijalni dio može dati nerealne rezultate, jer se tangencijalni dijelovi brže suše.

    Postoji i problem preciznog mjerenja vlažnosti zraka. Greške mjerenja vlažnosti zraka mogu dovesti i do grešaka sušenja. U sušarama se najčešće mjeri ravnotežna vlažnost (EMC, Ugl).
    Osnovna prednost ove metode je jednostavnost. Pločice (kartončići) koje se koriste za mjerenje ravnotežne vlažnosti su od celuloznih vlakana. Ova se vlakna ponašaju potpuno isto kao i drvo (primaju ili otpuštaju vlagu u ovisnosti od klime zraka) što nosi sa sobom dvije mane ovog postupka: inerciju i histerezis sorpcije. Ovo znači da pločicama treba određeno vrijeme (15-20 minuta) da reagiraju na zrak koji cirkulira, kao i da se različito ponašaju pri primanju odnosno otpuštanju vlage. Ukoliko se zraku u sušari snizi relativna vlažnost s jedne na drugu, nižu vrijednost, a potom vrati na isto, ravnotežna vlažnost koju mjere pločice će biti niža nego na početku iako su ponovo uspostavljeni isti parametri klime. Pored ovih nedostataka, sva istraživanja pokazuju da vrijednosti ravnotežne vlažnosti odgovaraju relativnoj vlažnosti zraka samo u opsegu 20-85%. Van ovog opsega (u fazi zagrijavanja, kondicioniranja) podatke koje daju pločice treba uzeti sa rezervom.

    Slijedeći bitan parametar je temperatura zraka, jedan od glavnih parametara za vođenje procesa. Osim što služi kao parametar režima sušenja, izmjerena temperatura zraka služi i za kompenzaciju mjerenih vrijednosti vlažnosti drveta i ravnotežne vlažnosti. Razlog je što električni otpor (preko kojeg se posredno određuje vlažnost drveta) zavisi i od temperature. Uglavnom su u sušari temperatura zraka i temperature pločica i građe dovoljno bliske da je greška koja se pravi korištenjem temperature zraka za kompenzaciju zanemarljiva. Ipak, tijekom faze zagrijavanja temperatura drveta je niža (ponekad i značajno niža) od temperature zraka što dovodi do toga da automatika pokazuje niže vrijednosti vlažnosti drveta od realnih. Pošto se ovo događa kada je drvo još uvek sirovo, elektrovlagomeri su svejedno neprecizni tako da ova greška mjerenja ne dolazi do izražaja. Tijekom hlađenja se događa obrnuto, pa elektrovlagomeri pokazuju više vrijednosti od realnih. Zbog toga je uvijek potrebno te podatke uzeti sa rezervom ili pričekati nekoliko sati prije konačnog mjerenja vlažnosti.

    Utjecaj izbora režima sušenja, bez obzira da li se koristi proizvođački ili modificirani režim, na brzinu i kvalitet sušenja je ogroman. Poslije izbora režima, tijekom sušenja neophodno je pratiti i po potrebi mijenjati parametre sušenja, ali i pažljivo promatrati vrijednosti koje pokazuje svaka sonda.


    Građevinski projekt
    Ivan Marijanović, ing.građ.

    Elektrotehnički projekt
    Zvonimir Knežević, ing.el.

    Strojarski projekt
    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

     

    HD GLAVNI FAGUS 750 1

    HD GLAVNI FAGUS 750 2

    HD GLAVNI FAGUS 750 3

    HD GLAVNI FAGUS 750 4

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive