Pasivna kuća Stojanović 2012 u Vinkovcima nastala je kao nadogradnja klasične kuće uobičajene arhitekture s novim tehničkim sustavima grijanja i ventilacije te sustava rekuperacije s podzemnim izmjenjivačima. Odabrani tehnički sustavi će osigurati dugoročno niske račune energenata.
PIROLITIČKI KOTAO
Rasplinjavanje je proces u kojem se drvo pretvara u plinove koji se kasnije mogu izgarati u motorima s unutrašnjim sagorjevanjem. Piroliza je jedna od tri osnovne faze procesa izgaranja drva dok pirolitički kotlovi u sebi provode proces rasplinjavanja drveta, izgaranja drveta te kasnije izgaranja rasplinutog drveta uz konačni visoki stupanj djelovanja. Piroliza je toplinsko raspadanje drveta kroz promjenu njegovog agregatnog stanja. Na temperaturama iznad 100 °C toplinskim zagrijavanjem iz drva se počinju oslobađati plinovi. Ova se faza odvija u svim pećima odnosno kotlovima loženim na drvo bez obzira na njihov tip, njihovu starost i sl. Kod pirolitičkih kotlova, faza pirolize je naglašena zahvaljujući posebnoj konstrukciji kotla, regulaciji i ugrađenom ventilatoru.
Kotlovi na pirolizu najčešće imaju dvodjelno ložište i ventilator s promjenjivim brojem okretaja koji dobavlja potrebnu količinu zraka. U gornjem dijelu ložišta dolazi do sušenja drva, njegove toplinske razgradnje i stvaranja žara. Ventilator u gornji dio ložišta dovodi zrak pri čemu u području oko žara dolazi do rasplinjavanja, odnosno intenzivnog stvaranja drvnog plina. Količina dovedenog primarnog zraka u gornji dio ložišta dovoljna je samo za rasplinjavanje ali ne i za potpuno izgaranje. Zbog podtlaka/predtlaka (ovisno o mjestu ugradnje ventilatora) nastali drvni plin prelazi u donji dio ložišta. Prolaskom kroz područje žara i kroz sapnicu, plin se upali i u potunosti izgara. Potpunost izgaranja osigurana je dovođenjem sekundarnog zraka kroz sapnicu. Kvaliteta i izgled plamena podsjeća na izgaranje ulja ili plina na klasičnim plamenicima.
AKUMULACIJA TOPLINE
Za sakupljanje topline koristi se međuspremnik, a akumulirana toplina se koristi za potrebe grijanja i pripremu PTV. Buffer se koristi da na sebe primi i akumulira svu toplinu. Kotao na kruta goriva zagrijava toplu vodu u spremniku koja se potom distribuira u mrežu toplinskih trošila.
RADIJATORI
Kao ogrjevna tijela u pojedinim prostorijama stambene građevine odabrani su čelični kompaktni ventilski radijatori kao proizvod VOGEL&NOOT 33VK, 22VK ili 11VK ili slični odgovarajući. U sanitarijama i kupaonicama je prema potrebi odabran odgovarajući ukrasni zidni cijevni radijator. Na postojeći termostatski ventil koji se nalazi u radijatoru potrebno je ugraditi termostatske glave kao DANFOSS. Radijatori, su osim toga opremljeni slavinom za punjenje i pražnjenje, odzračnim pipcem i prigušnicom.
UPRAVLJANJE OGRJEVNIM TIJELIMA
Radijatori na sebi imaju termostatske ventile sa termostatskim glavama za regulaciju temperature po prostorima. U glavnoj prostoriji građevine postavlja se programabilni regulator kojim se upravlja radom plinskog bojlera.
PODNO GRIJANJE
Podno grijanje zadovoljava potrebe grijanja u svim prostorijama osim u kupaonicama, stoga su dodatno u kupaonicama predviđene električne grijalice. Mreža podnog grijanja se spaja na razdjelne ormariće proizvođača Aquatherm.
REKUPERACIJA ZRAKA GRAĐEVINE
Rekuperatori su uređaji koji se ugrađuju u niskoenergetske i pasivne građevine te im je osnovni cilj smanjivanje ventilacijskih gubitaka građevine pomoću integriranih pločastih izmjenjivača topline zrak-zrak. Jedinice imaju integrirani sustav filtracije zraka u kojem se iz zraka odvajaju čestice peludi, prašine, pore plijesni te se sustavom osigurava higijenski ispravan zrak. Sustavi su idealni za primjenu u kućama u kojima žive astmatičari jer je moguće osigurati higijenski ispravan zrak tijekom cijele godine. Osnovni element uređaja je saćasti izmjenjivač kroz koji prolaze dvije struje zraka te se preko stijenki izmjenjivača vrši izmjena topline. Topli otpadni zrak dolazi iz građevine te prelazi preko izmjenjivača, predaje toplinu te se potom izbacuje u okoliš. Na drugom ulazu je svježi zrak koji je tijekom zime hladan, prolazi preko izmjenjivača, prima toplinu na sebe te se zagrijava, a tako zagrijan ubacuje se u građevinu. Sličan je princip rada i tijekom ljeta kada se topli okolišnji zrak hladi povratnim unutrašnjim zrakom. Ovim uređajem je moguć povrat energije oko 70% iz otpadnog zraka.
Strojarski projekt
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
