Ugljični otisak CO2
    Utorak, 19 Srpanj 2011 11:05

    Ugljični otisak CO2

    Prva hrvatska konferencija "Ugljični otisak- trag odgovornosti". Povećanje energetske učinkovitosti u smislu očuvanja okoliša i poticanja održivog razvoja industrijska su revolucija 21. stoljeća, poručeno je na konferenciji! Uveden je pojam utjecaja na okolinu prema emisiji CO2 u atmosferu pod nazivom CO2 footprint. Pred velikim brojem okupljenih predstavnika gospodarstva, javne uprave i medija, u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva u četvrtak je održana Prva hrvatska konferencija „Ugljični otisak – trag odgovornosti" na kojoj je javnosti predstavljen ugljični otisak kao mjera utjecaja ljudskih aktivnosti na okoliš. Organizatori konferencije, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu, tvrtka Spona komunikacije i Energetski institut Hrvoje Požar, najavili su uvođenje nagrade za najveći doprinos smanjenju ugljičnog otiska na osnovi izračuna koji će se temeljiti na međunarodno priznatoj IPCC metodologiji proračuna emisije stakleničkih plinova, razvijenoj pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Kao nastavak prvog javnog projekta u Republici Hrvatskoj koji inicira raspravu o doprinosu ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi, konferencija "Ugljični otisak – trag odgovornosti" okupila je više desetaka gospodarstvenika i predstavnika javne uprave. Predavači iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Agencije za zaštitu okoliša, Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, Siemensa, A.T. Kearneyja... bili su jednoglasni u ocjeni da je održivost jedina opcija za razvoj i rast gospodarstva i jedini put prema konkurentnom poslovanju. Kako je napomenuo glavni govornik konferencije Alan Bailey, predsjednik Low Carbon South Westa, najvećeg britanskog trgovinskog udruženja zelenih industrija koje okuplja više od 3000 tvrtki za isporuku roba, usluga i energije, održivo poslovanje zasniva se na ekonomskom razvoju, društvenom blagostanju i zaštiti okoliša: "Visok standard življenja za sve ljude na Zemlji moguć je samo uz održivo poslovanje, koje predstavlja i izazov i veliku priliku za rast. Utjecaj ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi, kako na razini pojedinca tako i na razini gospodarstva odnosno javnog sektora, najveći je izazov za čovječanstvo u nadolazećim desetljećima", poručio je Bailey. Glavna tema konferencije, održane uz financijsku potporu Britanskog veleposlanstva u Zagrebu, bila je metodologija izračuna ugljičnog otiska. U sklopu projekta "Ugljični otisak – trag odgovornosti" planirano je odrediti ugljični otisak za 30-ak postrojenja, rekao je Željko Jurić iz Energetskog instituta Hrvoje Požar. Odredit će se ugljični otisak za najmanje tri uzastopne godine, a vodit će se računa o već implementiranim mjerama za smanjenje emisije stakleničkih plinova. Dobiveni će se rezultati usporediti s iskustvima dobre prakse u EU, primjenom tzv. benchmark analize. Planirana je, pojasnio je Jurić, dodjela nagrada za doprinos smanjenju ugljičnog otiska poslovnim subjektima koji su najviše učinili na smanjenju emisija stakleničkih plinova. "Ugljični otisak mora biti mjerilo našeg rada radi ostvarenja boljeg svijeta za buduće generacije i ne smije biti samo marketinški trik", poručila je Merica Pletikosić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj koji trenutačno ima 38 članova, a cilj mu je zastupati poslovni svijet u pitanjima održivog razvoja, sudjelovati u stvaranju okruženja koje podržava i potiče održivi razvoj te poticati održivi razvoj u gospodarstvu. Kako je rekao Tomislav Čorak, principal A. T. Kearneya, "Poslovati održivo nije ništa novo, to je nova primjena starog principa konkurentnog poslovanja. Održivost osigurava da ponašanje ove generacije ne ugrožava sposobnost budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe". Tri su razloga povećanog zanimanja za gospodarenje energijom, prema riječima Dragana Fumića iz Siemensa - povećanje troškova energije, što negativno utječe na troškove proizvodnje i produktivnost, promjena klime i pravna regulativa. Energetska se učinkovitost postiže uspješnim uvođenjem upravljanja energijom - niži troškovi energenata uz istu proizvodnju dovode do veće produktivnosti. Na konferenciji je predstavljen i EBRD BAS program čiji su ciljevi podrška malim i srednjim hrvatskim tvrtkama za projekte poslovnog savjetovanja u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša te konkurentnosti. Cilj druge predstavljene kreditne linije EBRD-a - za potporu privatnom sektoru u Hrvatskoj - je povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva na zajedničkom EU-tržištu i povećanje energetske učinkovitosti, kao i povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. Smanjenje ugljičnog otiska, povezano s povećanjem energetske učinkovitosti, nije proces koji se može realizirati preko noći. Riječ je o dugotrajnom procesu u kojem je prvi korak osvještavanje javnosti o načinima na koje ljudi utječu na okoliš. Takva nastojanja prate i sve viši standardi globalnih kompanija, koje implementacijom naprednih tehnologija i edukacijom zaposlenika postavljaju nove trendove poslovanja. Ova je konferencija prvi, ali veliki korak u tom procesu, zaključeno je na kraju.
    www.croenergo.eu


    Većom energetskom učinkovitošću povećava se konkurentnost, odražava korporativna savjest i odgovornost te umanjuje prijetnja okolišu i životu na Zemlji. Želeći podići svijest javnosti i poslovnih subjekata o neposrednim utjecajima ljudskih aktivnosti na okoliš, Regionalni centar zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC Hrvatska), tvrtka SPONA komunikacije i Energetski institut "Hrvoje Požar" pokrenuli su projekt Ugljični otisak – trag odgovornosti. To je prvi javni projekt u Hrvatskoj koji je inicirao raspravu o utjecaju ukupnih ljudskih aktivnosti na kvalitetu okoliša i zdravlje ljudi, kako na razini pojedinca tako i na razini gospodarstva odnosno javnog sektora. Vrijednost projekta prepoznala su mjerodavna državna tijela i institucije te ga podupiru Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj, Hrvatska gospodarska komora i Agencija za zaštitu okoliša. U sklopu projekta, 7. travnja 2011. održava se i Prva hrvatska konferencija Ugljični otisak – trag odgovornosti koja će okupiti predstavnike gospodarstva i javne uprave s ciljem edukacije o mogućnostima smanjenja ugljičnog otiska u poslovanju, predstavljanja primjera dobre prakse te razmjene iskustava. Stručnjaci Energetskog instituta Hrvoje Požar prilagodit će hrvatskim prilikama metodologiju izračuna emisije CO2, na temelju IPCC metodologije za proračun emisije stakleničkih plinova razvijene pod okriljem Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime. Na temelju metodologije moći će se izračunati točan ugljični otisak tvrtki koje po jedinici proizvoda, po jedinici dobiti ili po jedinici utrošene energije emitiraju najmanje stakleničkih plinova, odnosno imaju najmanji ugljični otisak. Ti će pokazatelji biti podloga za dodjelu godišnje Nagrade za najveći doprinos smanjenju ugljičnog otiska.
    www.croenergo.eu


    Pojam ugljični otisak, ili još poznatiji po svom engleskom nazivu carbon footprint, mjera je za ukupnu količinu stakleničkih plinova čiju emisiju neka osoba, kompanija, događaj ili proizvod uzrokuju, izravno ili neizravno. Kako bi pojam ugljičnog otiska ostao vjeran svome naslovu, potencijal svih ostalih stakleničkih plinova koji se koriste prilikom izračuna svode se na potencijal ugljičnog dioksida te se zbrajaju sa potencijalom referentnog stakleničkog plina - ugljičnog dioksida. Na primjer, ista količina metana, koji je vrlo potentan staklenički plin, u razdoblju od 20 godina „zarobit" će čak 72 puta više topline nego što će u istom razdoblju „zarobiti" ista količina ugljičnog dioksida. Svaki od nas, čak i dok čita ovaj članak, doprinosi svome ugljičnom otisku. Svaka naša odluka o načinu kako ćemo otići na posao, koji ćemo artikl odabrati u dućanu, hoćemo li ugasiti svjetlo nakon izlaska iz prostorije, da li ćemo ugasiti računalo kada ga ne koristimo, kakvu ćemo hranu svakodnevno konzumirati i još mnoštvo drugih odluka utječe na naš ugljični otisak. Na primjer, osoba koja svaki dan ide na posao autom i na poslu jede meso imati će veći ugljični otisak, odnosno, svjesno ili nesvjesno u okolinu će oslobodi veću količinu ugljičnog dioksida, nego što će to učiniti osoba vegetarijanac koja svaki dan na posao ide javnim prijevozom ili se vozi biciklom.dodatnu količinu CO2 koju bi oslobodila u slučaju da koristi osobni automobil. Također, da bi jedan odrezak došao na Vaš tanjur potrebno je utrošiti mnogo više energije nego što je to potrebno za tanjur nekog variva bez mesa. Izračun ugljičnog otiska za neku stvar, osobu, tvrtku i sl. može biti vrlo jednostavan ali i vrlo složen, sve ovisi o tome koliko točni želimo biti te s kolikom količinom podatka raspolažemo. Danas na internetu možete pronaći mnoštvo različitih kalkulatora koji će za Vas, odnosno Vaše domaćinstvo izračunati koliko CO2 plina stvarate godišnje, mjesečno, dnevno....naravno, rezultat ovisi o Vašim navikama i stilu života. Želite li smanjiti svoj ugljični otisak ovo je sjajan način da provjerite kojim navikama i ponašanjem najviše doprinosite globalnom zatopljenju te gdje imate mogućnosti za poboljšanja, odnosno, potencijalne uštede koje možda možete ostvariti uz minimalna odricanja.

    Označavanje ugljičnog otiska
    Prije otprilike pet godina, počeli su prvi pionirski koraci u pokušajima označavanja proizvoda sa oznakama ugljičnog otiska, ili popularnije znano kao carbon footprint labeling, tj. pokušaji da se na svaki proizvod stavi oznaka koliko je CO2 oslobođeno da bi se isti proizveo, dopremio te poslije svog životnog vijeka zbrinuo. Više zemalja upustilo se u ovaj eksperiment, s Svaki od nas, čak i dok čita ovaj članak doprinosi svome ugljičnom otiskunažalost različitim metodama izračuna, idejama i načinima implementacije. Iako su ovi hvalevrijedni pokušaji probali sve osvještenijim kupcima dočarati kako oni svojim odlukama utječu na promjene klime, došlo je do sveopće zbrke te do potpunog fijaska pojedinih projekata. Izgleda da je tome doprinijela i ishitrenost pojedinih poslovnih subjekata, prvenstveno trgovačkih lanaca, koji su htjeli, svojom očito „zelenom politikom" privući „zelenije" i osvještenije kupce. Tako su krenuli sa megalomanskim najavama o označavanju svih artikala u ponudi, da bi na kraju završili sa uspješnim označavanjem svega par stotina. Najveći problem pojavio se što je svako koristio svoju metodu izračuna, što je postavilo pitanje čija je metoda točnija, odnosno preciznija i potpunija. Zatim, pojavo se problem kako sve to prezentirati kupcu na pravilan način kako se isti ne bi izgubio u hrpi oznaka i brojeva, a kako sve to ne bi izgubilo smisao. Kako bi se razriješila ova zavrzlama radi se na usvajanju metodologije koja bi bila primjenjiva na globalnoj razini, iako teško je za očekivati da će to riješiti sve probleme. Svijetli primjer jedna je britanska tvrtka koja se bavi proizvodnjom čipsa, i koja je na svoje proizvode uvela spomenuto označavanje. Također, nakon provedene analize koja je prethodila novim oznakama, tvrtka je našla način kako reducirati oslobođenu količinu CO2 po proizvodu na način da je pronašla način gdje uštedjeti na energiji, te je samim time uštedjela i na troškovima za istu. Prije se smatralo da određene jabuke lokalnih Britanskih proizvođača sigurno na svom putu do police oslobađaju manje CO2, zbog kraćeg puta koji moraju preći, analizom je utvrđeno da su jabuke, koje su morale preći dalekoOsoba koja svaki dan ide na posao autom i na poslu jede meso imati će veći ugljični otisak dulji put iz Afrike, a koje su uzgojene samo zahvaljujući radu lokalnog stanovništva, i bez pomoći strojeva, puno manje štetne za okoliš od Britanskih.

    A gdje je tu Hrvatska?
    Procedura za ovakvo označavanje proizvoda tek je "u pelenama" u mnogo naprednijim zemljama, nego što je to naša (npr. u Japanu). Javnost kods nas još uvijek nije dovoljno informirana što je to ugljični otisak, tako da o svemu ostalom trenutno nema smisla ni pisati. Dan kada ćemo svoje odluke o kupovini donositi na osnovu koliko je neki proizvod „zelen" morat ćemo još izvjesno vrijeme pričekati.
    www.zelenaenergija.org
    Pročitano 1659 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive